Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Medenica o radu sudova: U prethodnoj godini više riješenih predmeta i veći kvalitet rada

Broj riješenih predmeta je u značajnom porastu, imajući u vidu da je broj riješenih predmeta u izvještajnoj 2017. godini bio veći u odnosu na izvještajnu 2016. godinu za 0,95%

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica predstavila je danas Izvještaj o radu Vrhovnog suda Crne Gore i izvještaj o radu svih sudova.

Prenosimo integralno govor predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore sa Godišnje konferencije za medije

Imam posebnu čast i zadovoljstvo podijeliti sa vama Izvještaj o radu Vrhovnog suda Crne Gore i izvještaj o radu svih sudova u Crnoj Gori.

Trenutak za ocjenu rezultata sudova u prethodnoj godini je prilika da se podsjetimo ključnih principa sudske vlasti koji su u osnovi pravosuđa svake moderne i demokratske države: nezavisnost i samostalnost, odgovornost, transparentnost, integritet, moralni autoritet, uz iskazivanje visokog kvaliteta u radu, kao i ponašanja, bliskog idealu.

Svjesni smo da nijedan predmet po svom značaju nije “mali” za sud. Naprotiv, svi postupci predstavljaju prelomne trenutke u životima građana, ili su od bitnog značaja za društvo. Zbog primarne uloge sudstva u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, opravdano smo pod posebnim režimom praćenja od strane javnosti i zbog toga smo i danas ovdje.

Vršenje sudijske funkcije je prvenstveno naš izbor, a zatim je postao i izbor naših porodica, zbog čega smo još više odgovorni prema građanima i Državi, u čije ime vršimo funkciju.

Zato, želim svim građanima Crne Gore danas predstaviti stanje u sudskoj vlasti, prema sprovedenim aktivnostima, koje konstantno razvijamo i koje ćemo razvijati u narednom periodu, a sa posebnom pažnjom i rezultate u oblastima od značaja za pregovarački proces Crne Gore u Evropskoj uniji.

Prethodna sudijska godina je bila izuzetno radna, dinamična i praćena pozitivnom statističkom slikom, naročito kada su u pitanju kvalitet rada, dužina trajanja postupka pred sudom i kaznena politika, koju su kreirali krivični sudovi.

Crnogorski sudovi su 2018. godinu počeli sa 40.781 predmeta, primili 98.786, završili 97.696, dok je ostalo neriješeno 38.971 predmeta, ili 28,52%. Dakle, sudovi su imali ukupno u radu 139.567 predmeta.

Priliv predmeta je bio manji u odnosu na izvještajnu 2017. godinu za 2,81%, a broj riješenih predmeta veći za 6,89%. Broj riješenih predmeta je u značajnom porastu, imajući u vidu da je broj riješenih predmeta u izvještajnoj 2017. godini bio veći u odnosu na izvještajnu 2016. godinu za 0,95%.

Prosječni mjesečni priliv po sudiji je iznosio 33,33 predmeta godišnje, a prosječna opterećenost po sudiji je bila 553,31 predmet, od čega je 395,53 završeno. Broj nezavršenih predmeta po sudiji je 157,78 na godišnjem nivou.

Kada je u pitanju kvalitet rada sudova, nastavljen je pozitivan trend konstantnog unaprjeđenja kvaliteta sudskih odluka. Posmatrano u brojkama –  75,33% odluka je potvrđeno, 16,21% je ukinuto po žalbama, dok je 4,24% djelimično potvrđeno/preinačeno/ukinuto. Kao potvrda uspješnim rezultatima, svjedoči i podatak da je kvalitet rada ocijenjen kao najbolji u izvještajnoj 2017. godini, kada je zabilježen procenat povrđenih sudskih odluka – 72,62%. U izvještajnoj 2018. godini, procenat potvrđenih odluka je veći za 2,71%, a procenat ukinutih odluka je manji za 0,76%.

Osnovni sudovi su imali blago smanjenje priliva parničnih predmeta u odnosu na izvještajnu 2017. godinu, s obzirom na to da je tokom 2018. godine primljeno ukupno 22.416 predmeta, ili 3,51% manje, dok je krivičnih predmeta primljeno 3.322, što je manje za 18 predmeta u odnosu na 2017. godinu. Stopa ažurnosti, odnosno priliv predmeta u odnosu na broj riješenih predmeta kod osnovnih sudova je iznosila 98.2%.

Viši sudovi su u odnosu na priliv završili 98,72%, pri čemu je ukupan broj neriješenih predmeta veći za 206 predmeta u odnosu na njihov broj na kraju 2017. godine. U višim sudovima, u 58,84% predmeta su postupci završeni u roku do tri mjeseca, računajući sve predmete u radu, odnosno ukupan broj riješenih predmeta.

Specijalizovano odjeljenje u Višem sudu u Podgorici, koje je nadležno za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina je imalo ukupno u radu 84 predmeta, od kojih je riješeno 32 predmeta, a ostalo neriješeno 52, odnosno 61,90%.

Kada je riječ o krivičnim postupcima u Specijalizovanom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, smatram da se ne može tolerisati dužina trajanja postupka u krivičnim predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije, ali ponavljam da su rezultati sudstva u toj oblasti ograničeni, iz razloga koji su već poznati javnosti.

Privredni sud Crne Gore je bio ažuran i završio 95,89% predmeta u odnosu na priliv, a u odnosu na ukupan broj predmeta u radu, ostalo je neriješeno 22,81% predmeta. Prosječno trajanje postupka pred ovim sudom iznosi 90,19 dana, a postupak traje u najvećem broju predmeta do 3 mjeseca (67,73%). U svega 0,07% (2 predmeta), odluke su izrađene van zakonskog roka.

Upravni sud Crne Gore je u izvještajnoj godini imao priliv od 9.196 predmeta, što u odnosu na prethodnu godinu čini smanjenje od 39,50% ili 3.632 predmeta manje. Uočeno je da je u 2018. godini, ovaj sud riješio više predmeta – ukupno 9.535, što čini 49,60%. U poređenju sa ukupnim prilivom, stopa ažurnosti ovog suda je 96,44%. Kada je u pitanju kvalitet odluka, potvrđeno je 96,86% odluka, a ukinuto svega 3,05% odluka.

Ovaj sud se u izvještajnoj godini “oporavljao” od eksternog šoka koji je pretrpio 2017. godine, kada je nastupio značajan priliv predmeta (12.828), koji je uzrokovan tužbama stranaka radi ostvarenja socijalnih naknada po osnovu rođenja troje ili više djece.

Apelacioni sud Crne Gore je tokom 2018. godine, imao ukupno 2.538 predmeta u radu, od kojih je 90,31% riješenih, odnosno svega 9,69% neriješenih u odnosu na ukupan broj predmeta u radu. Kvalitet odlučivanja je iskazan kroz 81,00% potvrđenih i 11,00% ukinutih odluka.

Vrhovni sud Crne Gore je u izvještajnoj godini, primio ukupno 7.572 predmeta, odnosno imao u radu ukupno 8.013 predmeta, što predstavlja najveći broj predmeta u radu, u statističkoj istoriji najvišeg suda. U odnosu na godišnji priliv riješeno je 95,13% predmeta, ostalo nezavršeno 796 predmeta, a na današnji dan svega 24 predmeta.

U odnosu na izvještajnu 2017. godinu, priliv predmeta je povećan za 70% (4.457 predmeta), a ukupan broj predmeta u radu je povećan za 71.1% (4.683 predmeta).

Prosječno trajanje postupka pred Vrhovnim sudom Crne Gore iznosi 43 dana. U najvećem broju predmeta – 6.408, postupak je trajao do tri mjeseca.

U svim sudovima, odluke su rađene u zakonskom roku, odnosno samo 0,6% odluka je urađeno van zakonskog roka u složenim predmetima, što je na nivou izvještajne 2017. godine, i u skladu sa politikom opredjeljenja suda u pogledu obezbjeđivanja efikasnog i djelotvornog sudskog postupka. Od svih odluka koje su izrađene van zakonskog roka, kod osnovnih sudova je 0,85% takvih odluka, a kod viših sudova 0,59%.

Posmatrajući dužinu trajanja postupka na nivou svih sudova, 56,46% predmeta je riješeno do 3 mjeseca, 14,71% je riješeno do 6 mjeseci, 8,05% do 9 mjeseci, 8,72% do godinu, dok je u 12,06% predmeta postupak trajao duže od godinu dana.

Sudovi za prekršaje su u 2018. godini imali ukupno u radu 108.697 predmeta, od čega 58.416 ili 53,74% u PP postupku, 48.145 ili 44,29% u izvršnom (IPS postupku) i 2.136  ili 1,97% u postupku po žalbi (PŽP).

Sudovi za prekršaje su izvještajnu godinu počeli sa 35.963 predmeta prenijetih iz 2017. godine (12.538 PP i 23.425 IPS), dok su u 2018. godini primili 72.734 novih predmeta (45.878 PP, 24.720 IPS i 2.136 PŽP).

Na kraju godine bilo je riješeno 65.793 ili 60,53% predmeta, 139 predmeta je bilo administrativno vraćeno ili 0,13%, 5.023 ili  4,62% ustupljeno, dok je ostalo  neriješeno  37.742 ili 34,72% predmeta. Stopa ažurnosti na nivou svih sudova za prekršaje iznosila je 90,45.

Najviše je bilo u radu predmeta iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i to 40.969 ili 70,13%. Takođe, značajniji procenat u strukturi čine i predmeti iz oblasti Zakona o javnom redu i miru (3.383 ili 5,79%), Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (2.035 ili 3,49%), Zakona o PDV-u (2.919 ili 5%), kao i Zakona o sprječavanju korupcije (562 ili 0,96%), dok na sve ostale oblasti (8.548 predmeta) otpada preostalih 14,63%.

U postupku izvršenja novčanih kazni i troškova postupka naplaćeno je ukupno 4.366.439,09 eura. Izvršeno je 324 kazni zatvora u trajanju od ukupno 5.512 dana.

Stopa ažurnosti Višeg suda za prekršaje Crne Gore je 97.98 %, a u odnosu na 2017. godini broj predmeta po žalbi u Višem sudu za prekršaje Crne Gore je ostao skoro na istom nivou,

Prema CEPEJ standardima, Crna Gora ima 51,3 sudiju na 100.000 stanovnika.

Navedeni broj može uticati na stvaranje mišljenja da Crna Gora ima veliki broj sudija, međutim, potrebno je istaći da nijedna zemlja u Evropskoj uniji nema toliki broj predmeta po sudiji, koliko imaju sudije u Crnoj Gori.

Primjenjujući CEPEJ standarde o broju sudija na 100.000 stanovnika, možemo izvesti zaključak da broj starih predmeta (stariji od 3 godine, po inicijalnom aktu) – 3.081 na 100.000 stanovnika iznosi 0,03, što ni u kojem slučaju ne može predstavljati povod za brigu kada je u pitanju efikasnost sudova.

U cilju boljeg razumijevanja funkcionisanja pravosuđa u Crnoj Gori, potrebno je istaći sljedeće činjenice: u Crnoj Gori ima ukupno 1.160 zaposlenih (sudije+administracija). Na početku izvještajne godine, ukupno je neriješen 40.781 predmet. U izvještajnoj godini, ukupno je riješeno 97.696 predmeta, riješeno je 30.477 zaostalih predmeta, a ostao neriješen na kraju izvještajne godine 38.971 predmet. Koeficijent protoka predmeta je 2,51. Vrijeme potrebno za rješavanje predmeta iznosi 145,60 dana, a stopa efikasnosti je 84,22. Ukupan broj zaostalih predmeta je 10.304, vrijeme potrebno za rješavanje ukupnog broja zaostalih predmeta u mjesecima iznosi 8,49.

Zaštita prava na suđenje u razumnom roku, kao i pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku se ostvaruje u sudskom postupku, a na način i pod uslovima propisanim Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.

Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku su zahtjev za ubrzanje postupka (kontrolni zahtjev) i tužba za pravično zadovoljenje.

U 2018. godini sudovi su imali u radu 346 kontrolnih zahtjeva, od čega je riješeno 336, dok je neriješenih ostalo 10. Broj kontrolnih zahtjeva je na nivou izvještajne 2017. godine.

Pravo na pravično zadovoljenje zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, stranka može ostvariti u postupku pred Vrhovnim sudom Crne Gore.

Vrhovni sud Crne Gore je u prethodnoj godini primio 66 predmeta po tužbi za pravično zadovoljenje, dok je imao ukupno u radu 69 predmeta. Od ukupnog broja predmeta u radu, riješena su 63 predmeta, a neriješeno je 6 predmeta, ili svega 8,7%. Kada je u pitanju način odlučivanja suda, 12 tužbi je odbijeno, 11 tužbi je odbačeno, a na drugi način je riješeno 12 predmeta, u skladu sa relevantnim zakonskim odredbama. U 28 predmeta je utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku, pa je na ime naknade nematerijalne štete dosuđeno ukupno 41.500,00 eura, koji iznos je nešto niži od iznosa dosuđenog u izvještajnoj 2017. godini – 42.700,00 eura.

Postupak po tužbama za pravično zadovoljenje traje u prosjeku – 44,71 dan.

Na osnovu navedenih podataka, može se uočiti blago povećanje predmeta u radu, imajući u vidu da je u izvještajnoj 2017. godini, Vrhovni sud Crne Gore imao ukupno u radu 54 predmeta ove vrste.

Besplatnu pravnu pomoć građani sve više koriste. Naime, u izvještajnoj godini, na ime troškova angažovanja advokata u postupku pružanja besplatne pravne pomoći, pred nadležnim sudovima je utrošeno ukupno 169.586,708 eura.

Imajući u vidu podatak da se više od polovine sudskih postupaka (56,46%) okonča u periodu do 3 mjeseca, i dovodeći ga u vezu sa podatkom o broju potvrđenih sudskih odluka (75,33%), može se zaključiti da je uspostavljen fer odnos između dužine trajanja postupka i visokog kvaliteta rada. Navedeni indikatori su od vitalnog značaja za sudstvo, jer direktno pokazuju kako sudovi obezbjeđuju, poštuju i štite pravo građana na suđenje u razumnom roku i kvalitetnu sudsku odluku u njihovim pravnim stvarima.

U 2018. godini, Vrhovni sud Crne Gore je bio i biće posvećen ujednačavanju sudske prakse nižestepenih sudova, poštovanju prava na suđenje u razumnom roku i drugih konvencijskih prava, kao i razmatranju pitanja od značaja za rad sudova i vršenje sudske vlasti.

Zbog toga, je u Vrhovnom sudu Crne Gore i dalje veliki teret rada i odgovornosti na Odeljenju sudske prakse i Odeljenju za praćenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i prava Evropske unije. Rad ovih odeljenja odlučujuće doprinosi jačanju pravne sigurnosti, jedinstvenoj primjeni zakona od strane sudova, ali i harmonizaciji nacionalne sudske prakse sa praksom Suda u Strazburu.

Projekat AIRE Centra iz Londona, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici, kao i Horizontalni program Savjeta Evrope i Evropske unije, značajno pomažu realizaciju ključnih aktivnosti ovih odjeljenja i unaprijed se radujemo nastavku saradnje u periodu koji je pred nama.

Na unutrašnjem planu, u posljednje tri godine rad najvišeg suda u državi karakteriše trend konstantnog rasta priliva predmeta u Građanskom odjeljenju, dok je Upravno odjeljenje imalo priliv predmeta kakav do sada nije registrovan u našoj statističkoj istoriji. Samo u 2018. godini, priliv predmeta je uvećan za 70 % u poređenju sa izvještajnom 2017. godinom.

U Krivičnom odjeljenju su nastavljene aktivnosti na sagledavanju i ujednačavanju kaznene politike, koje će se dodatno pojačati u 2019. godini. U tom pravcu, sačiniće se Analiza kaznene politike za najteža krivična djela u praksi i u skladu sa nalazima te analize, preduzimaće se adekvatni koraci.

U prethodnih pet godina predsjedavanja Vrhovnim sudom Crne Gore, unaprijeđeni su rezultati rada u svim vitalnim oblastima sudstva – kako na unutrašnjem planu u organizaciji Vrhovnog suda, tako i u odnosima sa drugim sudovima i javnošću. Na internacionalnom planu, danas je Vrhovni sud Crne Gore član ili posmatrač svih relevantnih sudskih međunarodnih tijela, čije aktivnosti se cijene sa posebnim poštovanjem. Naročito izdvajam učešće Vrhovnog suda u Mreži predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije, Mreži predsjednika vrhovnih sudova Centralne i Jugoistočne Evrope, kao i u Mreži najviših sudova pri Evropskom sudu za ljudska prava i izuzetnu saradnju koju smo ostvarili sa predsjednikom Evropskog suda, gospodinom Rajmondijem.

Nepokolebljivi su rezultati ostvareni u oblasti efikasnosti svih sudova, sprovođenja reforme institucionalnog okvira sudova, kao i novih rješenja u sistemu odgovornosti sudija, etike, a značajno je pojačan rad u oblasti primjene standarda konvencijskog prava u praksi nacionalnih sudova.

Kada je riječ o transparentnosti rada Vrhovnog suda Crne Gore, već duže vrijeme u našoj praksi sudske odluke nijesu jedini način komuniciranja sa javnošću, zbog čega smo sproveli brojne aktivnosti na unaprjeđenju nivoa otvorenosti najvišeg suda u državi i time podsticali nižestepene sudove na slične akcije.

Pored toga, prepoznali smo da je u ovoj godini pravi momenat da saradnju sa medijima, kroz koju ćemo prenositi informacije o radu sudstva građanima, uzdignemo na viši nivo i donijeli Komunikacioni protokol sudova. Očekujemo da će primjena ovog dokumenta i njegovi mehanizmi uskoro otpočeti, o čemu ćemo vas blagovremeno obavijestiti.

I da zaključim, sudstvo je bilo i biće posvećeno ispunjavanju svih ključnih principa koje ga čine vlašću, ali, ne može realizovati sve aktivnosti bez podrške drugih aktera u državnom i međunarodnom sistemu, u kojem je svaki sudija više učen nego dosjetljiv, više poštovan nego omiljen i više obazriv nego samopouzdan.

Zahvaljujem svim sudijama Vrhovnog suda Crne Gore i svim sudijama u Crnoj Gori, kao i našoj sudskoj administraciji na predanom, profesionalnom i savjesnom radu. Posebno zahvaljujem predsjednicima sudova, koji su u prethodnoj godini i tokom ranijih godina, vodili sudove i stvarali uslove za obezbjeđenje kvalitetne pravde građanima.

 

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve