Sudijska 2019. godina je bila izuzetno zahtjevna i donijela je niz izazova sa kojima se sudstvo vješto izborilo, kazala je u intervjuu za Dnevne novine predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica koja je ujedno najvila da će 2020. godinu obilježiti transparentnost sudova, smanjenje broja “starih” predmeta kod prvostepenih sudova, nastavak usklađivanja prakse Vrhovnog suda Crne Gore sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, ispunjavanje obaveza u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24, najveća otvorenost u dijalogu sa predstavnicima Evropske komisije i rješavanje predmeta, koji su bili u fokusu javnosti.
Posmatrajući rezultate svih sudova u prethodnoj godini, kako ocjenjujete njihovu uspješnost i koji su izazovi u ovoj godini?
MEDENICA: Posmatrajući rezultate svih sudova u prethodnoj godini mogu iznijeti lični utisak da su rezultati solidni, imajući u vidu da su se sudovi uspješno uhvatili u koštac sa starim predmetima. Naime, 2019. godina je bila godina rješavanja starih predmeta, jer nam je cilj da u 2020. godini “očistimo sudijske stolove” od starih predmeta i ostvarimo punu efikasnost, kako bismo ispunili očekivanja građana i preduprijedili kršenje prava na suđenja u razumnom roku. Uz pomoć međunarodnih partnera iz projekta “Eurol” identifikovali smo prepreke za pravovremeno rješavanje sporova, zbog čega smo održali sastanak sa predstavnicima Uprave policije, Uprave za nekretnine, Udruženja sudskih vještaka Crne Gore i Pošte Crne Gore. U aktivnom dijalogu, usvojili smo zaključke koji će direktno doprinijeti efikasnosti sudstva i uvjerena sam da ćemo neposrednom komunikacijom i ubuduće rješavati sve izazove koje primjećujemo u praksi.
Koji su konkretni učinci sudova u godini za nama i da li je unaprijeđen njihov rad?
MEDENICA: O konkretnom učinku sudova možemo više govoriti u prvom kvartalu 2020. godine, kada se izrade statistički izvještaji o radu. Svakako, uvjerena sam da smo na svakom polju unaprijedili status sudstva za ljestvicu više, u korist građana, i to na svakom polju: prvenstveno zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, zaštite prava oštećenih i žrtava u krivičnom postupku, transparentnost rada sudova i odgovornost sudija. Kreativni pristup Vrhovnog suda Crne Gore u osmišljavanju novih sudskih politika i u rješavanju izazova u praksi je karakteristika koja je bila dominantno izražena u 2019. godini.
Šta znači za Vrhovni sud Crne Gore, koji je stožer ljudskih prava i osnovnih sloboda na nacionalnom nivou, članstvo u Mreži najviših sudova?
MEDENICA: Članstvo u Mreži najviših sudova omogućuje Vrhovnom sudu da bude obaviješten o najnovijoj praksi i aktuelnim pravnim pitanjima pred Evropskim sudom. Naime, putem kontakt osobe koju je Vrhovni sud imenovao u Mreži, na nedjeljnom nivou nam se dostavlja pregled najznačajnijih odluka Evropskog suda, kao i povremeni tematski analitički izvještaji. Dragocjeni materijal koji dobijamo putem Mreže, koristimo za sačinjavanje mjesečnih pregleda prakse Evropskog suda, koje zatim dostavljamo svim sudijama Vrhovnog suda i svim sudovima u Crnoj Gori, a uskoro planiramo da izdamo i kompilaciju mjesečnih izvještaja, koje će biti distribuirane svim sudijama u Crnoj Gori.
Jedan od ranijih predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, Nikolas Braca (Nikolas Bratza) je rekao da je primjena Konvencije podijeljena odgovornost Evropskog i nacionalnog suda. Može se dodati da ova odgovornost iziskuje dijalog i harmonizaciju prakse kao poželjnu posljedicu dijaloga, te da je upravo Mreža jedan od alata ovog dijaloga. Ovu odgovornosti treba shvatiti suštinski i imati na umu da se ne radi prvenstveno o odgovornosti prema međunarodnom dokumentu i sudu, ma koliko bili značajni. Za Vrhovni sud, primjena Konvencije je prvenstveno odgovornost prema građanima strankama u postupku, i prema njihovim pravima i slobodama.
Upravo radi praćenja prakse u okviru Vrhovnog suda osnovano je posebno odjeljenje, koje je uradilo Analizu presuda donijetih u odnosu na Crnu Goru. Koji su njegovi ciljevi?
MEDENICA: Osnovano je Odjeljenje za praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i pravo Evropske unije, koje je izradilo prvi analitički dokument u regionu, i šire:”Analizu prakse Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru” Ova Analiza je imala za cilj da objedini sudsku praksu Evropskog suda u pogledu presuda donijetih u odnosu na Crnu Goru, da se kroz analizu tih presuda ukaže na uočene nedostatke i prikaže njihov uticaj na domaću sudsku praksu. Imajući u vidu da je razumijevanje principa garantovanih Konvencijom poseban izazov za praktičare, Analiza predstavlja svojevrsni priručnik koji će doprinijeti daljem sprovođenju obuke sudija i unapređenju ujednačavanja sudske prakse u Crnoj Gori. U toku je izrada dopune Analize, koja će obuhvatiti presude, koje su donijete u 2018. i 2019. godini.
Pripremamo i aktivnosti usmjerene na približavanje sudijama prakse Suda pravde Evropske unije. U susret našem članstvu u Evropskoj uniji, cijenimo da je potrebno blagovremeno upoznavanje sa praksom suda koji rješava sporove koji su u nadležnosti Evropske unije. Na taj način, Odjeljenje će pratiti praksu u dva pravca, na nivou Savjeta Evrope i Evropske unije i upućivati sudove na relevantne stavove iz bogate prakse sudova. Kako bi ove složene aktivnosti zadržale svoj kvalitet i značaj, pod rukovodstvom sudija koje čine Odjeljenje, neophodno je dalje jačanje kapaciteta suda i na tome ćemo posebno raditi u 2020. godini.
Šta planirate kada je u pitanju proaktivan odnos prema građanima?
MEDENICA: Reforma transparentnosti, kao ambiciozan projekat najvišeg suda u državi je započela u prethodnoj godini, kada smo osmislili rad Službe za odnose sa javnošću, u Komunikacionom protokolu sudova (KOPS). Protokol je jedinstven u regionu, jer se u formi posebnog dokumenta, na detaljan i kvalitetan način, u skladu sa svim relevantnim standardima, a po uzoru na praksu sudova iz država članica Evropske unije, predviđa osnivanje posebne Službe pri Vrhovnom sudu Crne Gore.
Služba će biti sastavljena od sudija-portparola iz svih sudova Crne Gore, a sudijama-portparolima će pomagati u radu medijski konsultant, uz podršku tehničkog lica. Služba će početi da radi do kraja tekuće godine, a nakon toga organizovaće se zajedničke obuke za sudije-portparole i novinare, koji prate rad pravosuđa. Pravilno i potpuno izvještavanje o našem radu od strane medija, kao i praktivni pristup Službe čine okosnicu naše reforme transparentnosti. Vjerujem da ćemo primjenom novog Protokola, u budućnosti proaktivno graditi sadržajnije odnose na relaciji sudstvo-mediji, a u cilju unapređenja povjerenja javnosti u sudstvo. U prvom planu rada Vrhovnog suda Crne Gore je građanin i u tom interesu preduzimamo sve aktivnosti.
Osim proaktivnog odnosa prema građanima, predvidjeli ste i novi protokol ponašanja stranaka i drugih lica u sudovima?
MEDENICA: Pored Protokola, usvojili smo i Kućni red, kojim smo osnažili kako transparentnost rada Vrhovnog suda Crne Gore, Apelacionog suda Crne Gore i Višeg suda u Podgorici, tako i bezbjednosne uslove, kao i unutrašnji red u zgradi u kojoj je sjedište tri najviša suda. Nova pravila Kućnog reda su donijeta upravo iz razloga podizanja standarda procesne discipline tokom glavnog pretresa, kao i bezbjednosnih uslova u zgradi u kojoj su Vrhovni sud Crne Gore, Apelacioni sud Crne Gore i Viši sud u Podgorici.
S obzirom na to da Kućni red prvi put reguliše pitanje unošenja elektronskih prenosnih uređaja u sudnicu, rukovanje tim uređajima u zgradi, kao i kretanje svih lica u zgradi, sa aspekta bezbjednosti, svrstava ga u red najsavremenijih dokumenata ove vrste. Kućni red je već privukao značajnu pažnju javnosti i drago nam je da javnost pozitivno reaguje na kvalitetniji protokol ponašanja u sudovima, koji smo uspjeli da uspostavimo. Nastavićemo sa primjenom standarda prilagođavanja prostora osobama sa invaliditetom i pribavićemo posebnu tehniku za Brajevo pismo, koja će biti na usluzi strankama u Vrhovnom sudu Crne Gore, a za potrebe svih sudova. Nakon što smo obezbijedili lift i rampu, obezbijedićemo bolje i lakše kretanje kroz zgradu, tako što će se predvidjeti putokazi u našoj zgradi i oznake prostorija na Brajevom pismu.
Vrhovni sud Crne Gore predstavlja garant zaštite prava oštećenih i žrtava u krivičnim postupcima na nivou svih sudova. Šta se po tom pitanju radi?
MEDENICA: Imajući u vidu ozbiljnost posljedica koje mogu da trpe žrtve krivičnih djela trgovine ljudima i nasilja u porodici, Vrhovni sud Crne Gore, kao najviši sud u državi, posebnu pažnju posvećuje preduzimanju mjera u cilju zaštite prava i unapređenju položaja žrtava i svjedoka tokom trajanja sudskih postupaka. Uloga suda ne smije da se svodi samo na ocjenu svih iznijetih dokaza i donošenju odluke o krivici ili nevinosti optuženoga. Od posebnog značaja je i da se obezbijedi da oštećeni kao tužilac (ili svjedok) ne osjeća nelagodu zbog pojavljivanja na sudu. U tome se ogleda značajno učešće Vrhovnog suda, koji ima zadatak da obezbijedi da se sve žrtve osjećaju sigurno pred sudom, da ne budu izložene prijetnjama prije, tokom i nakon suđenja.
U svim crnogorskim sudovima nadležnim za postupanje u predmetima trgovine ljudima i nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, formirane su Službe za podršku oštećenima/svjedocima. Usluge koje pružaju posebno ovlašćena lica u Službama za podršku treba da služe, koliko god je to moguće, smanjivanju sekundarne viktimizacije žrtava na sudu, kao i tome da se prava svih žrtava poštuju bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. Uprkos postignutom napretku, potrebno je obezbijediti i druge uslove kojima bi se žrtvama i svjedocima garantovala bezbjednost i zaštita od sekundarne viktimizacije.
Uređenje prostora i obezbjeđivanje posebnih čekaonica za ove kategorije učesnika sudskog postupka predstavlja problem, za koji su neophodna i organizaciona i finansijska sredstva. Međutim, i pored nedostatka prostora i neodgovarajućih infrastrukturnih rješenja, sudovi navedene probleme prevazilaze putem korišćenja određenih prostorija suda, preduzimajući tako mjere da se izbjegne susret žrtve i učinioca krivičnog djela. Uporedo sa ovim aktivnostima, preduzimamo posebne napore za obezbjeđenje prostorija koje će biti stvorene “po mjeri djeteta”, za lica najmlađe životne dobi, koja su učinioci krivičnih djela u krivičnom postupku i učesnici u krivičnom i građanskom postupku.
Neprimjerne slike sudija na društvenim mrežama, njihove aktivnosti van funkcija često su pod kritikom javnosti. Šta ste preduzeli u sprečavanju takvih pojava?
MEDENICA: Crna Gora je prva na Zapadnom Balkanu izradila smjernice za korišćenje naloga na društvenim mrežama, kao i u vezi sa političkim aktivnostima i aktivnostima koje obavljaju van funkcije. Smjernice sadrže praktične savjete zasnovane na primjerima i dilemama iz stvarnog života kako bi se olakšala primjena Etičkog kodeksa sudija. One pružaju poseban osvrt na to kako identifikovati, izbjeći i izvijestiti o postojanju sukoba interesa, od primjera postavljanja audio-vizuelnog sadržaja na društvenoj stranici, do zabrane davanja donacija političkim partijama i uzdržavanja od pojavljivanja na političkim skupovima. Prije utvrđivanja seta smjernica, vođen je jedan postupak za utvrđivanje povrede Etičkog kodeksa, u kojem je konstatovana povreda Kodeksa, zbog isticanja neprimjerenog sadržaja na društvenim mrežama. Konkretan uticaj ovih smjernica nakon njihovog donošenja još ne možemo mjeriti, imajući u vidu kratak period.