Iako je ponovna kandidatura predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice kontinuirano izazivala reakciju javnosti koja smatra da je njen treći mandat neustavan, Sudski savjet je juče, jednoglasno – nakon nešto više od sat i po intervjua i petnaestak minuta vijećanja – podržao da i narednih pet godina bude na čelu najvišeg suda u državi.
Medenica je prvi mandat na čelu Vrhovnog suda počela 19. decembra 2007. godine, a drugi 26. jula 2014. godine. Niko od članova Sudskog savjeta se na jučerašnjoj sjednici nije dotakao kritičkih ocjena o ponovnom mandatu Medenice.
Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević rekao je da su odluku donijeli razmatrajući jednoglasni prijedlog Opšte sjednice Vrhovnog suda, kao i na osnovu njenog programa rada i odgovora u okviru intervjua.
Na pitanje članice Sudskog savjeta Rade Kovačević kako doživljava jednoglasnu podršku Opšte sjednice Vrhovnog suda, Medenica je odgovorila „da je bio samo jedan glas protiv“ razmislila bi da li da ostane u proceduri za izbor.
– Kad vam struka da takvu podršku, sve ostalo je nebitno. Nebitni su mi i vaši glasovi zato što sam satisfakciju poslije 30 godina rada dobila u tajnom glasanju mojih kolega u Vrhovnom sudu – kazala je Medenica, koja nije sačekala da se završi glasanje i čuje odluku kolega iz Sudskog savjeta.
PRAVNI STAV
Medenica je, odgovarajući na pitanje člana Sudskog savjeta Dobrice Šljivančanina o načelnom pravnom stavu da razriješeni funkcioneri u Skupštini nemaju pravo da pokrenu parnični postupak, osim u slučaju štete, Medenica je kazala da su dugo tražili iskustva drugih jurisdikcija i njihov način postupanja.
– Nigdje nijesmo našli da akt vlasti, odnosno akt vladanja ispituju redovni sudovi. Te odluke nemaju obrazloženja, a sudovi se moraju, ispitujući osnovanost neke odluke, baviti obrazloženjima. Ne znači da je onemogućena sudska zaštita stranke, tu je Ustavni sud, a redovni sudovi da utvrde tužbu za materijalnu ili nematerijalnu štetu. Stav Vrhovnog suda u odnosu na koji se postupalo donešen je ranije odlukom. Stav nije sveto pismo, već smjernica zbog jedinstva sudskih odluka – istakla je Medenica.
Govoreći o odnosu Vrhovnog suda sa Ustavnim, ocijenila je, pored ostalog, da ovaj sudski organ ne bi trebalo da ima veća ovlašćenja od Evropskog suda za ljudska prava, koji ne ukida nacionalne odluke, nego konstatuje povredu ljudskih prava.
– Sa ovakvim načinom odlučivanja građani ne znaju kada im je odluka pravosnažna, a to stvara pravnu nesigurnost. Kada i kako ćemo je riješiti ostaje na onima koji su koncipirali zakon, odnosno koji su donijeli najveći pravni akt – kazala je Medenica Šljivančaninu.
Ona je, u daljoj diskusiji, najavila da će poslati zahtjev Ministarstvu pravde da se bolje definišu uslovi i elementi za odgovornost sudija.
-Aktuelni kriterijumi za utvrđivanje toga nijesu dali očekivani rezultate, odnosno da sudija koji bi, prema ranijim propisima, bio razriješen, danas ima ocjenu dobar i mogućnost da konkuriše za višu sudijsku funkciju – kazala je Medenica.
KAPACITETI
Upitana što ju je motivisalo da se prijavi za predsjednicu Vrhovnog suda, Medenica je kazala da je to – ,,potreba da sudstvu obezbijedi uslove koji su adekvatni za njihovu poziciju u društvu, odgovornost i težinu funkcije koju obavljaju“.
– U pregovorima sam da se rade dvije zgrade – u Bijelom Polju i Podgorici. Drugi segment je izazov prema poglavljima 23 i 24 i naše potrebe da ove pregovore zaokružimo – rekla je Medenica.
Na pitanje članice Verice Sekulić zbog čega nije završena palata pravde, koja je najavljivana u toku njenog prvog mandata, Medenica je odgovorila da su 2008. godine dobili plac od opštine, a od grčke Vlade donaciju od 11 miliona eura, ali da u tom periodu dolazi do recesije i da Grci povlače novac.
– Finansijski zavisimo od druge dvije grane vlasti. Pokušavamo preko donatora i nastavićemo sa tim, a uz pomoć države, sa dejstvom njenih kapitalnih sredstava, doći ćemo do onoga za čim dugo imamo potrebu – rekla je Medenica.
Na pitanje potpredsjednika Vlade i ministra pravde Zorana Pažina kako ocjenjuje znanje, profesionalni razvoj, obuke i seminare koje sudije pohađaju, te evaluaciju njihovog znanja, Medenica je odgovorila da je uvijek govorila da je „važnije da sudija bude učen, nego snalažljiv“.
– Dugo smo imali nešto drugo. Ono što Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu radi veoma je značajno za edukaciju sudija i predsjednika sudova. Jesam za provjeru znanja i da se ocjenjuju sudije, ali da to budu pravi kriterijumi koji odaju pravu sliku njihovog kvaliteta, ali ne nužno svake tri godine, već na pet – smatra Medenica.
BIĆE BOLJE
Na pitanje predsjednika Sudskog savjeta Mladena Vukčevića o racionalizaciji pravosudne mreže, Medenica je kazala, pored ostalog, da bi povećanjem stručnih saradnika mogao da bude smanjen broj sudija. Odgovarajući na pitanje Dragana Babovića o odnosu sudija i predsjednika sudova, rekla je da predsjednik ne smije da bude arogantan, nego da sudije mora da posmatra prvo – kao ljude.
– Predsjednik suda nije taj koji smije reći: „Ja sam Bog i ja sam sve“. On je ništa bez sudija – kategorična je Medenica.
Mnogo toga, kako je naglasila osvrćući se na 39 godina rada u pravosuđu, odnosno u tužilaštvu i sudstvu je urađeno, ali postoje brojni izazovi.
– Dug period je iza nas. Stalno čujem od sudija da im nikada teže nije bilo. Za 30 godina koliko radim, nikada ni meni teže nije bilo na čelu Vrhovnog suda nego u mandatu koji mi ističe. Nadam se da će doći bolja vremena, a potrudili smo se da sačuvamo pravnu misao, tradiciju i pravne spomenike – zaključila je Medenica.