Počele su pripreme da se u Crnoj Gori do kraja oktobra počnu proizvoditi 3D štampane višekratne maske koje će biti rađene od specijalnog materijala- filamenta i bojom pokazivati da li osoba koja je nosi ima visoku temperaturu. Projekat ,,3DP istraživanje i inovacije za kovid-19 (3DPRI-KOVID19) Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, rukovodioca – Milene Đukanović u saradnji sa Naučno-tehnološkim parkom, Kliničkim centrom i Univerzitetom Vrije iz Brisela, od crnogorskog Ministarstva nauke dobio je grant od 38.500 eura i jedan je od pet izabranih. Tim će tokom cijelog ljeta raditi na dizajnu novog proizvoda – 3D štampane maske izrađene od dvije vrste materijala – temperaturno zavisnog filamenta i nadograđenog PLA filamenta.
Dr Milena Đukanović je kazala da će projekat trajati do kraja oktobra i da očekuje jedinstveni proizvod po kojem će Crna Gora biti prepoznata u borbi sa kovidom-19, pošasti koja je zadesila svijet.
„Cijeli svijet je bio u prilici da posmatra kako 3D štampa pomaže u borbi protiv kovid-19 pandemije. Javila su se razna rješenja iz raznih zemalja, od 3D štampanih maski do zaštitnih vizira. Sve ove zemlje dobile su podršku za svoj istraživački rad kroz razne grantove, a softverske fajlove su učinile dostupnim – „open akses“ za sve one koji su u prilici da ih štampaju. Zato a i zbog velikog iskustva sa aditivnom manufakturom koja se popularno naziva 3D štampa, mi smo odlučili da napravimo plan istraživanja vezan za materijale koje ćemo koristiti za izradu 3D štampanih maski, kao i specijalan dizajn ovih maski. Kao rezultat projekta očekujemo jedinstveni proizvod po kojem će Crna Gora biti prepoznata u borbi sa ovom pošasti koja je zadesila svijet“, kazala je Đukanović našoj redakciji.
Više od 75 odsto budžeta ovog projekta koje je podržalo Ministarstvo nauke Crne Gore čini eksperimentalna oprema – 3D štampač sa dvije glave, 3D skener, laserksa mašina za rezanje, termalna kamera… koja je od izuzetnog značaja za naučno istraživački rad na Elektrotehničkom fakultetu. Ali će biti od velike koristi i za sve buduće generacije studenata koji će je koristiti i u okviru laboratorijskih vježbi.
„Do sada smo, takođe kroz projekat podržan od Ministarstva nauke, dobili jedan 3D štampač, ali jednostavnih karakteristika i koji je zahtijevao jako dugo vrijeme za štampu. Ipak, to nas nije omelo da organizujemo izložbu studentskih 3D štampanih radova u ovoj godini podržanu od Ministarstva nauke, UCG, Ministarstva prosvjete Kine i Amabasade Kine“, objašnjava profesorica i dodaje da zahvalnost duguje pored Ministarstva nauke koji finansira najveći dio projekta i Univerzitetu Crne Gore, kao i Naučno-tehnološkom parku Crne Gore na sufinansiranju.
Do kraja oktobra
Đukanović kaže da će odmah nakon nabavke opreme i testiranja filamenata, ali i završenog softverskog dizajna 3D štampane maske, krenuti sa 3D štampom u većem broju.
„Planirano je da projekat traje do kraja oktobra tekuće godine, tako da će ovo ljeto za nas i naše partnere biti radno. Naša ideja je da softversko rješenje ove maske takođe bude dostupno svima, što će biti mali doprinos Crne Gore na svjetskom nivou“, objašnjava ona.
Pored Naučno-tehnološkog parka, nacionalni partner je i Klinički centar Crne Gore.
„Na projektu radi najveći broj mladih istraživača, postdoktorand dr Jovana Jovanović, kao i doktorandi Milovan Roganović i Radivoje Drobnjak. U okviru mentorskog rada bićemo zaduženi ja i direktor Kliničkog centra, dr Jevto Eraković, a na projektu smo angažovali i eksterne eksperte, među kojima je i čuveni profesor Bram Vanderborght sa Univerziteta Vrije iz Brisela. Upravo je on odgovoran za alternativno rješenje hitne maske koju čini ronilačka maska sa 3D štampanim nastavcima i koja je distribuirana većini belgijskih bolnica“, pojašnjava profesorica.
Na pitanje da li će neko imati ekskluzivno parvo na proizvodnju Đukanović kaže da nauku i naučna istraživanja smatra prije svega plemenitim aktivnostima, a posebno u situacijama kada je cijela planeta u opasnosti.
„Ideja je da softversko rješenje učinimo dostupnim svima preko interneta kao „open akses rizors“ sa konkretnim uputstvima kako se maska štampa i od kojih materijala“, kazala je profesorica.
Ona podsjeća da je 3D štampanje pokazalo značajan napredak u zdravstvenoj industriji u posljednjih nekoliko godina i njegov puni potencijal vidljiv je kroz rješenja za pandemiju kovid-19 sa otvorenim prostorom za poboljšanja u pogledu novog dizajna, različitih materijala, veličine, brzine, strukturalne čvrstoće itd.
„Naš cilj jeste rješavanje ovih izazova i dublje upoznavanje sa crnogorskim zdravstvenim sistemom kroz partnerstvo sa Kliničkim centrom koje će testirati i odobriti efikasnost ovog modela. Trenutna zamisao je da bude namijenjena profesionalnoj upotrebi bolničkog osoblja koje radi u reanimaciji, kao i osobama u karantinu“, ističe Đukanović.
Dva istraživanja
Ovaj projekat obuhvata dva dijela istraživanja – različite vrste filamenata.
„Tokom prvog dijela istraživanja testiraćemo osjetljivost trobojnog filamenta na promjenu temperature što će rezultirati 3D štampanim indikatorom za promjenu boje koji će dati tačne vrijednosti tjelesne temperature. To je posebno važno ako vizuelizujemo doktore i medicinsko osoblje koje radi sa inficiranim pacijentima, a nema vremena da mjeri sebi temperaturu toliko često“, kaže profesorica.
U ovu analizu biće, dodaje ona, uključeni efekti materijala na izblijeđivanje boje pri izlaganju dnevnom svijetlu, u različitom vremenu i pri različitom intenzitetu izlaganja.
„Ovaj indikator bi bio postavljen daleko od dijela za disanje i filtera u novom dizajnu maske, a istraživanje će tačno pokazati koji dio maske je najbolji za indikator koji će biti ugrađen“, objasnila je ona.
Drugi dio istraživanja uključuje različite vrste ispitivanja PLA filamenata od kojih je napravljen ostatak maske.
„Smatramo da se zagrijavanjem PLA materijala može postići i do 40 odsto veća izdržljivost i čvrstoća, dok će se dimenzije zagrijanog modela neznačajno smanjiti. U zagrijani PLA model maske ubacili bismo prvi dio koji bi nam dao informacije o temperaturi osobe koja nosi masku. Ovi podaci doveli bi do efikasnije 3D štampe, manjih količina potrošenog materijala i bržeg štampanja, što bi bilo od velike važnosti, jer smo u prethodnom periodu i mi i sve ostale zemlje bile u deficitu sa filamentima“ objasnila je Đukanović.
Preko robota do Brisela
Đukanović kaže da je do saradnje sa Univerzitetom Vrije iz Brisela došlo preko zajedničkog projekta COST CA16116 – Wearable Robots for Augmentation, Assistance or Substitution of Human Motor Functions.
„Upoznati smo sa radom kolega iz Brisela kroz razne zajedničke sastanke i radionice. Takođe, na osnovu ovog projekta nedavno je završen i nacionalni projekat „Crnogorski nosivi roboti“ podržan od Ministarstva nauke za period 2018-2020. Oba ova projekta pored elektronike, baziraju se u velikoj mjeri na aditivnoj manufakturi. Kada smo saznali za njihove rezultate tokom kovid-19 pandemije, a i zbog prethodne uspješne saradnje, odlučili smo da ih odmah kontaktiramo“, objasnila je profesorica Đukanović.