Dužno poštovanje rukovodstvu Prijestonice Cetinje i njenim građanima na patriotskom činu oličenom u postavljenju spomen-obilježja familiji Zvicer, koje će osveštati Njegovo Blaženstvo Arhiepiskop Cetinjski i Mitropolit Crnogorski gospodin Mihailo, neđelja, 23. aprila 2023, u selu Rokoči, sa početkom u 12 sati – saopšteno je iz Patriotskog pokreta otpora “Lovćenske straže 1990”.
“Sa ponosom ističemo činjenicu da je naš, sad već pokojni komandant, akademik Jevrem Brković, dao nemjerljiv doprinos da sa ovim monstruoznim zločinom srpskih žandarma, u selu Rokoči, na istinit način bude upoznata javnost između ostalog i kroz stihove njegove pjesme Kad su Zviceri gorjeli“, navodi u saopštenju Upravni odbor Lovćenskih straža.
Kad su Zviceri gorjeli
Između jednog Velikog petka i jedne Velike subote (aprila mjeseca 1923. godine)
bila je i takva noć kada su Zviceri gorjeli,
kada su nebesa plakala,
kada je neki žandarmerijski major Kecmanović, a iz Bosne,
više no Bog Đavola Crnogorce mrzio!
Naredi
taj žandarmerijski major Kecmanović, a iz Bosne,
da te cijele noći između Petka i subote,
gore samo Zviceri,
samo čeljad Petra odmetnika!
Petar odmetnik je imao samo dvoje čeljadi:
Imao je majku i ženu i uz njih troje đece,
troje douvčadi, tri kaćunasta anđelčića gladna,
što još ne stigoše ni Čeljad da budu.
Cijele te noći između Grahova i Cetinja,
između kamene pučine i čađavih zvijezda,
gorjela su Petrova đeca,
gorjela je Petrova žena,
gorjela je Petrova kuća!
Kuću đecu i ženu, za primjer zapali,
onaj major Kecmanović, a iz Bosne.
Te strašne crnogorske noći samo Petrova majka nije gorjela:
Vezaše staricu za mladu trešnju ispred kuće
da bolje vidi kako joj Petrova đeca i žena gore!
Pred smrt, majka Petrova
u ludnici šibenskoj doktoru Baltiću došapnu:
Sine moj, teže je gledati kako ti sreća gori nego gorjeti!
Sve to uradi onaj major Kecmanović, a iz Bosne!