Ljudska prava žena i rodna ravnopravnost nijesu prioritet u procesu priključenja EU

UCrnoj Gori opšti nedostatak učešća i uključenosti ženskih organizacija civilnog društva u proces pristupanja Evropskoj uniji (EU) je više nego evidentan, pa samim tim ljudska prava žena i rodna ravnopravnost nijesu prioritet u tom procesu.

To je poručeno na konferenciji „LBTQ žene i rodne politike u procesu pristupanja EU“, koju je organizovao Kvir Montenegro /Queer Montenegro/.

Izvršni direktor NVO Kvir Montenegro, Miloš Knežević, rekao je da prema njihovom dosadašnjem iskustvu prepoznaju da su žene iz LBTQ zajednice, kao i trans interseksualne i rodno varijantne osobe (TiRV), još manje uključene i proces priključenja EU.

Prema njegovim riječima, jedan od problema u Crnoj Gori je taj što nadležna ministarstva nemaju uvijek neophodnu ekspertizu kako bi osigurala da svaki program uključuje rodnu perspektivu.

– Što se tiče LBTQ žena i TiRV osoba nedostaju istraživanja i analize javnih politika u pogledu zastupljenosti prisustva i zastupljenosti lezbejki, biseksualnih, trans i queer žena, interseksualnih i rodno varijantnih osoba – rekao je Knežević.

Poručuje da je potrebna sveobuhvatna analiza da bi se napravio jasan pregled koji će dati osnovu za saradnju sa Vladom, EU i drugim zainteresovanim stranama u cilju davanja prioriteta rodnoj ravnopravnosti i pitanjima ljudskih prava kroz intersekcionalni pristup.

Koordinatorka Ministarstva evropskih poslova, Ana Novaković Đurović, kazala je da Crna Gora preduzima neophodne mjere kako bi se pristup favorizovanja jednog, a diskriminisanja drugog pola, vremenom umanjio i, u konačnom, iskorijenio.

– Otuda je pregovarački proces prilika da se kroz strateški pristup borimo protiv diskriminacije i za unapređenje života vulnerabilnih kategorija u društvu – kazala je Novaković Đurović.

Prema njenim riječima, kroz program IPA 2022 odobren je novi projekat u okviru kojeg je predviđena podrška uključivanju rodnih pitanja u politički dijalog, reforme i upravljanje IPA i nacionalnim fondovima kojima se finansiraju važne razvojne politike.

– Ministarstvo u saradnji sa UNDP-jem radi na tome da se pitanje rodne ravnopravnosti približi strukturi koja je zadužena za programiranje sredstava iz pretpristupnih fondova, kako bi projekti ne samo uključili rodnu analizu, već i zaista doprinijeli implementaciji pricipa rodne ravnopravnosti horizontalno kroz projektne aktivnosti – rekla je Novaković Đurović.

Asistentkinja na Programu javnog zastupanja, Centar za ženska prava, Izabela Kordić, kazala je da u Crnoj Gori postoji strategija za rodnu ravnopravnost koja nije realizovana, kao i da ne postoje rodno odgovorni medijski sadržaji, programi i praćenje.

– Svjesni smo da se neke aktivnosti nijesu realizovale zbog ukupne političke situacije, ali smo mišljenja da je samo jasnije trebalo precizirati aktivnosti institucija – poručila je Kordić.

U toku konferencije bilo je riječi o položaju žena u javnom prostoru Crne Gore.

Jedna od preporuke za sve medije je da treba da ohrabre svoje novinare da o LGBQ ženama izvještavaju sa pozitivnim fokusom, ukazujući pri tom na pozitivan doprinos i njihov uticaj u društvu.

Takođe, tokom izvještavanja bi trebalo da nauče da koriste adekvatnu terminologiju, iskorjenjući pogrešne termine.

Na panelu „Interskcionalnost i rodna perspektiva u procesu pristupanja EU“, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Božena Jelušič, istakla je da ne postoji intersekcionalni pristup i da se rodne politike dominatno posmatraju kao pitanja ženskih prava.

Istakla je da će se na Odboru naći sve nedomice i problemi koji su targetirani na konferenciji, kao i da će biti usmjerene ka plenumu.

Kao problem ističe to što ne postoje rodne studije i što se niko „do sada nije zapitao zašto ih nemamo da dana današnjeg“.

– Objašnjenja su toliko trivijalna, jer vi pokušavate nešto da mijenjate, a nalazite za shodno da objašnjavate da vam rodne studije nijesu potrebne. Problem je generalno cijeli obrazovni sistem i potrebo da nastavnici prolaze određene obuke kako bi znali kako da rade sa djecom koja su budući poslanici i donosioci odluka – poručila je Jelušić.

Građanska aktivistkinja/programska koordinatorka, Institut za medije Crne Gore, Dina Bajramspahić, kazala je da nacionalna strategija dobro prikazuje posljedice neravnopravsnosti, ali da ne osvrće na to ko su promoteri neravnopravnosti.

– Veliki problem su podzakonski akti. U državi u kojoj se ne poštuje Ustav i zakoni se očekuje da se neki problemi rešavaju podzakonskim aktima – rekla je Bajramspahić.

Kazala je i da se žene u medijima pojavlju samo 21 odsto.

Izvršni direktor asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, poručio je da rodna ravnopravnost nema budućnost sve dok se bude tretirala kao intersekcijska.

– Dok god to budemo tretirali kao ženska prava, ja mislim da ne možemo napredovati u pogledu ravnopravnosti. Uprkos tome, što imamo Zakon o rodnoj ravnopravnsti, Nacionalnu strategiju, mi nažalost u praksi još uvijek nemamo adekvatnu implementaciju rodne ravnopravnosti – istakao je Ulićević.