Matica crnogorska novim, dopunjenim izdanjem knjige Momčila Šaletića “Ubiše knjaza”, a ujedno trećim naslovom posvećenim knjazu Danilu, pored ranije objavljenih “Knjaz Danilo Petrović Njegoš Politički spisi”, koju je priredio Živko M. Andrijašević i “Portreti knjaza Danila I Petrovića Njegoša, autorke Saše Brajović, daje doprinos obilježavanju 160 godina od njegove smrti i rasvjetljavanju lika i djela ovog istaknutog crnogorskog vladara, pišu Dnevne novine.
“Uz opširnu monografiju ‘Danilo I Petrović Njegoš knjaz crnogorski i brdski 1851-1860’, akademika dr Branka Pavićevića (Beograd 1990. god.), kao i veći broj tekstova u časopisima i štampi ostvaren je jedan drugi objektivniji pogled na ličnost i djelo ovog izuuzetnog crnogorskog vladara, zasnovan na istorijskim činjenicama”, naveo je autor Momčilo Šaletić u predgovoru novog izdanja knjige.
“Skoro stotinu i pedeset godina je knjaz Danilo prekrivan tamom zaborava, pod teretom kleveta, ‘uvezene’ i domaće izuzetno prljave političke propagande i izmišljotina o njemu kao vladaru i čovjeku. Ta mračna slika je toliko ukorijenjena kod tolikog broja ljudi, čak i intelektualaca, pa i danas u nju vjeruju, iako sve više jasno isplivava istina o tome da je bio jedan izuzetan, energičan i dalekovid vladar, u čijim utemeljenjima ima i savremena Crna Gora”, istakao je autor.
Knjiga je pisana u iskrenom uvjerenju da je suočavanje sa sopstvenom prošlošću oslobođenom predanja i zamagljenih predstava najbolji put da spoznamo istinu o sebi i o atentatu na knjaza Danila I Petrovića Njegoša u Kotoru 1860. godine.
“O atentatu na knjaza Danila I Petrovića Njegoša i okolnostima koje su do njega dovele, sve do naših dana, u široj javnosti (izuzimajući stručne i naučne krugove) se malo zna. U periodu od 150 godina, iz raznih razloga, najčešće političkih, a time nužno i propagandnih, i knjaževo djelo i atentat na njega su prikazivani na različite načine. To je, uz ostalo, dalo povoda da ovaj događaj u narodnom kazivanju i svijesti ljudi bude tako mistifikovan, kao da se nije radilo o stvarnim ličnostima i realnim događajima. Pretjerivanja, koja su karakteristična za naša predanja dovela su neke pojedinosti do apsurda”, istakao je autor.
On navodi da nam je u Crnoj Gori svojstveno da o svakom pitanju sa kojim se susrijećemo u životu “zauzimamo stavove i formiramo mišljenje uvijek sa krajnje suprotstavljenih pozicija kao da između jednoga ‘za’i drugoga ‘protiv’ ne stoji ogroman prostor, sa boljim šansama za toleranciju i saglasnost među ljudima”.
“Jedan od dobrih primjera koji pokazuju tu našu osobinu je i život i smrt knjaza Danila Petrovića. Kao eho onovremenih podjela i danas u Crnoj Gori odzvanja: ‘Ko je za Zeka, a ko protiv njega?'”
Autor, dodaje, da je posebno u Bjelopavlićima, gdje je 1854. godine podignuta pobuna protiv knjaza i odakle je atentator, ostalo mnogo nagađanja u koje ljudi generacijama vjeruju, a koja daju potpuno iskrivljenu i netačnu sliku o događajima i njihovim pravim povodima i uzrocima.
Knjiga “Ubiše knjaza” stoga prije svega ima za cilj da čitaocu predoči “što više relevantne istorijske građe i do sada poznatih činjenica o ovim zbivanjima, kako bi i sami mogli donijeti sud suštini tih događaja i njihovom uporištu u realnim okolnostima”.