Subota, 22 Januara, 2022
Rubrika:

Lani bilo 138 sumnji u kvalitet lijeka, najviše od onkologa

U izvještaju se, između ostalog, navodi da su najveći broj prijava dostavili onkolozi, dok je, kad su upitanju zdravstvene ustanove, najveći broj prijava stigao iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) tokom prošle godine prijavljeno je 138 sumnji u kvalitet lijeka, što predstavlja pad od oko 15 odsto nego godinu ranije, kada su zdravstveni radnici i pacijenti dostavili ukupno 162 sumnje naispoljeno neželjeno dejstvo medikamenata, pišu Dnevne novine.

U izvještaju se, između ostalog, navodi da su najveći broj prijava dostavili onkolozi, dok je, kad su upitanju zdravstvene ustanove, najveći broj prijava stigao iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

I u ovom izvještajnom periodu nastavljena je ranija tradicija da još uvijek mali broj farmaceutskih kompanija aktivno učestvuje u praćenju bezbjednosti ljekova za koje su odgovorni na tržištu Crne Gore. Očekivano, najveći broj prijava stigao je iz Podgorice.

“U toku 2020. godine CInMED je primio ukupno 131 prijavu spontanim prijavljivanjem od strane zdravstvenih radnika i pacijenata, direktno ili indirektno preko nosioca dozvole. Dostavljene su i četiri prijave neželjenih dejstava iz postmarketinšldh neintervencijskih ispitivanjai ostalih ispitivanja koja podrazumijevaju organizovano prikupljanje podataka, kao i tri prijave iz literature”, piše u izvještaju CInMED-a o neželjenim dejstvima ljekova za 2020. godinu.

Iako su najveći broj prijava dostavili zdravstveni radnici-njih 72, u izvještaju se konstatuje da je učešće zdravstvenih radnika u prijavljivanju neželjenih dejstava prošle godine bilo manje u odnosa na 2019. Kao razlog se navodi preopterećenost zdravstvenih radnika u uslovima pandemije COVID-19.

“ Sa druge strane, primijećen je porast broja prijava dostavljenih od strane nosilaca dozvole za lijek- 62, što govori o unapređenju sistema. U toku 2020.godine CInMED je primio četiri prijave direktno od pacijenata, koje su bile adekvatno popunjene i sadržale su dovoljno podataka potrebnih za stručnu procjenu prijave”, navodi se u dokumentu.

Najveći broj prijava u 2020. godini su dostavili onkolozi, kao zdravstveni radnici koji primjenjuju ljekove čiji je bezbjednosni profil takav da njihovu primjenu često prate brojna neželjena dejstva.

“Osim onkologa, značajan broj prijava su dostavili pedijatri, zdravstveni radnici koji od osnivanja CInMED predstavljaju značajnu kategoriju zdravstvenih radnika, prijavitelja neželjenih dejstava ljekova, posebno neželjenih događaja nakon imunizacije, odnosno primjene vakcina. Ljekari iz domova zdravlja predstavljaju značajnu grupu prijavitelja neželjenih dejstava ljekova (izabrani doktori za odrasle, djecu) koji prijavljuju neželjena dejstva uglavnom putem Integralnog informacionog sistema zdravstva (IISZ)”, piše u dokumentu.

I u ovom izvještaju konstatuje se odsustvo prijava neželjenih dejstava ljekova od medicinskih sestara/tehničara, kao vrlo značajnih zdravstvenih radnika koji učestvuju u pripremi, odnosno primjeni određenih ljekova.

Najnovije

Gasi kameru, motaj kablove

Centar za demokratsku tranziciju objavio je sedmu epizodu serijala "Na rubu pameti". Po pravilu, kad porastu tenzije u zemlji, novinari koji izvještavaju sa političkih skupova,...

NBA: Samo jedan klub želi Vestbruka

LA Lejkersi čine sve da trejduju Rasela Vestbruka, situacija nije jednostavna, ali se izgleda pojavio klub koji je spreman da rizikuje sa iskusnim plejmejkerom. U...

Spajić: Jedini cilj razgovora sa manjinama bio njihov ulazak u vladu, nikako da budu...

Jedini cilj razgovora sa predstavnicima partija manjinskih naroda u septembru prošle godine bio je njihov ulazak u Vladu Crne Gore, a nikako bilo čija...

Postoji značajan prostor za intenziviranje ekonomske saradnje Crne Gore i Maroka

Postoji značajan prostor za intenziviranje ekonomske, kao i saradnje u oblasti turizma, Crne Gore i Maroka i u tom smislu treba valorizovati već uspostavljene...

Hronično loš status novinara i novinarki u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje (CGO), uoči 23. januara – Dana novinara Crne Gore podsjetio je na hronično loš status novinara i novinarki u Crnoj...

Najčitanije

Povezano

Crnoj Gori za ljekove i medicinska sredstva nedostaje 43 miliona eura

Crnoj Gori za nabavku ljekova i medicinskih sredstava nedostaje nešto više od 43 miliona eura, zbog čega se zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore Montefarm...

Borovinić Bojović: Započeti pregovori za nabavku ljekova protiv kovida

Započeli smo pregovore za nabavku novih ljekova protiv kovida, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović odgovarajući na pitanje novinara da li će Crna...

Ćorić: Ljekova ne fali, otklonjen problem u distribuciji

Ministarstvo zdravlja je, u komunikaciji sa Montenfarmom, utvrdilo da Crnoj Gori ne fali ljekova koji se koriste u oporavku pacijenata od korona virusa i...

Ako nema nestašica, zašto pacijenti kupuju urbazon i controloc?

Iako iz Montefarma tvrde da u javnim zdravstvenim ustanovama nema nestašica lijeka “urbazon” koji se, između ostalog, koristi za liječenje kovid pozitivnih bolesnika, pacijenti...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve