Skadarsko jezero najveći je jezerski rezervat na Balkanu i kao takvo poprište brojnih nelegalnih aktivnosti koje rezultiraju uništavanjem ribljeg fonda i ostatka podvodnog svijeta. Nezakonitom izlovu ribe nerijetko kumuje jedan broj lako podmitljivih nadzornika, ali i neadekvatna oprema kojom teško ulaze u trag “neprijateljima jezera”. Za to vrijeme, stanje ribljeg fonda duže od četiri decenije ostaje “u magli” u kojoj se najbolje snalaze dobro opremljeni krivolovci spretni da umaknu onima koji zavode red na vodi, a samim tim i pravdi.
Nelegan izlov ribe nerijetko je potpomognut i od onih koji bi trebalo da ga spriječe. Po starom dobrom običaju “para vrti gdje burgija neće”, pa i na Jezeru mito nije stran.
Iz Nacionalnih parkova Crne Gore NPCG su saopštili da je u prethodne tri godine u nekoliko slučajeva postojala sumnja da zaposleni u NP Skadarsko jezero sarađuju sa krivolovcima.
“Za svaku od tih indicija direktor parka je svoja saznanja o istom i sva dokumenta proslijeđivao Osnovnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje. Takođe, u ovom periodu je bilo preko 100 inicijativa za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zaposlenih NP Skadarsko jezero”, ističu u NPCG.
Javna tajna teško dokaziva
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak potvrđuje da postoji sprega između krivolovaca i nadzornika, ali da je teško dokaziva.
“To je javna tajna, znaju se i tarife, ali je to stvar koju teško možete da dokažete. U pitanju je, maltene, organizovani kriminal. Tu imate spregu i nadležnih organa i rođaka, prijatelja… Svi u tome učestvuju. Da na taj način ne funkcioniše, ne bi moglo da se odvija u ovom obimu”, ističe on.
Ipak se nada da je novo rukovodstvo NPCG razbilo tu spregu.
“Mislim da su potpuno resetovali lovočuvarsku službu”, dodaje Mrdak.
S druge strane, Ratko Pajović, član NVO Carp security tvrdi da nadzornici od krivolovaca primaju mito.
“Krivolovci dođu sa 2-3 čamca, naprave 5-6 krugova u radijusu od 2-3 kilometra gdje se riba baca. Onda dođu familije, rođaci i zajedno izvade i do tri tone ribe… Imam informaciju da je iz jednog oka, ili zimnovnika ribe, izvađeno i prodato 9,5 hiljada eura krapa. To sve u saradnji sa lovočuvarima. Jedna familija je za mjesec prodala oko 27.000 eura ribe”, kazao je Pajović.
Za dan zarade nečiju platu
Krivolov je unosan biznis, a kako kaže Pajović, pojedine familije ga praktikuju svaki dan.
“Krivolovac svaki dan zaradi i do 300 eura, skoro jednu platu. Pojedini su prijavljeni na ZZZCG, a grade kuće na dva-tri sprata. Postavlja se pitanje kako? Očigledno je da je nelegalan lov unosan posao”, tvrdi Pajović.
Računica Mrdaka kaže da za noć zarade i do 400 eura.
“Ako jednu noć agregatom ubiju 200 kilograma ribe, pomnožite to sa minimalno dva eura koliko oni to prodaju đuture… Pa vidite je li za noć 400 eura mala ili velika zarada za crnogorske uslove. Tržište je takvo, koliko god ribe da uhvatite sve ćete da prodate”, naglašava Mardak.
Potreban veći angažman tužilaštva i pravosuđa
Iz NPCG tvrde da je jedan od najvećih problema u suzbijanu krivolova na Skadarskom jezeru dokazivanje krivice pred sudskim organima.
“Sam pokušaj nezakonitog izlova ribe nije predviđen Zakonom kao krivično djelo, već je za osuđujuću presudu potrebna sama radnja izvršenja”, tvrde u NPCG.
Međutim, u komentaru krivičnog zakonika profesora Zorana Stojanovića, koji najčešće koriste tužioci, objašnjeno je da je krivično djelo dovršeno i u slučaju da riba ili druge vodene životinje nijesu ulovljene. Dovoljno je da neko lovi ribu, na bilo koji način, za vrijeme lovostaja ili u vodama u kojima je ribolov zabranjen.
Tako, ističe se u zakoniku, definicija lova predstavlja i odlazak sa namjerom u ribolov.
To znači da, ako neka osoba uzme mreže ili druga sredstva koja su nedozvoljena i pođe u barku i spusti ih u jezero, nije potrebno da je neko uhvati u trenutku dok ulovljenu ribu stavlja u čamac. Dovoljno je da su takvi imali namjeru i mreže spustili u vodu, ili uključili agregat. Izlov nije potreban.
S tim u vezi, za tri godine donijeto je 20 osuđujućih presuda, a svega tri osobe završile su u zatvoru. Moglo bi se reći da broj presuda nije proporcionalan zastupljenosti krivolova, što pokazuju i zvanični podaci.
Mrdak je kazao da je jedan od glavnih problema i taj što se krivolov u Crnoj Gori percipira kao neka vrsta “laganog kriminala”.
“U stvari je strašno, jer da nije tako ne bi bilo krivično djelo. Mislim da su i pravosudni sistemi i tužilaštvo trebali da urade mnogo više nego što je urađeno do sada”, ističe on.
Goloruki pred “naoružanim” krivolovcima
Skadarsko jezero je veliko, obraslo bujnim i visokim rastinjem, pri obalama plitko i dosta nepregledno. To je, kako je rekla inspektorka za poljoprivredu i ribarstvo Dragana Kandić Perović, glavni razlog otežanog kontrolisanja načina na koji se vrši izlov ribe.
“U većini slučajeva oni koji koriste nelegalne alate u ribolovu, svjesni su da su u prekršajnim radnjama ili čak da obavljaju radnje koje su i krivična djela, tako da nailaskom prepoznatljive patrole ribočuvara NP Skadarsko jezero pokušavaju da pobjegnu ili pak da se sakriju tamo gdje službeni, patrolni čamac tehnički ne može da priđe. U prednosti su jer koriste bujno rastinje i mogu da sakriju ili da odbace i alate i ulov u samo njima poznata mjesta. Odbacujući alate i ulov u šipražje i vodu, čamac krivolovaca ostaje prazan, a ribočuvari ili inspektor ostaju bez dokaza za prekršajnu ili krivičnu kaznu”, objašnjava Kandić Perović.
Kandić Perović kao problem navodi i to što su ribokradice bolje opremljene od nadzornika.
“Dojavljuju jedni drugima gdje su patrole, angažuju lica koja će da prate smjenu ribočuvara, imaju jače motore na čamcima, agresivni su i mnogo ih je, a između sebe se štite”, ističe inspektorka.
Da su krivolovci bolje opremljeni od nadzornika saglasan je i Pajović. Dodatno komplikuje, kako kaže, nedostatak adekvatnih čamaca koji bi olakšali čuvarima kontrolisanje jezera i spečavanje nelegalnog ribolova.
“U pojedinim mjestima gdje je velika trska i rastinje, kamere ne mogu da uhvate krivolovce. Onda oni tu nesmetano love. NP do sad nije posjedovao čamce koji su adekvatni za čuvanje Skadarskog jezera. Neophodni su limeni čamci sa ravnim dnom s kojima se može ući u plićak. Lovočuvari su do sada koristili čamce sa V koritima, kojima bi se zaglavili u plićaku. Tako bi krivolovac pobjegao nesmetano. Tu su stalno u prednosti. Krivolovci imaju snažnije motore od NPCG, a NPCG godinama ne želi da pojača flotu”, navodi Pajović.
Sa nešto više od 300 eura plate, goloruki, nadzornici teško ulaze u trag “neprijateljima” jezera. Na to ukazuje i Pajovićev kolega Mišo Banović.
“Njihove plate su mizerne, a uslovi rada katastrofalni. Za ljude koji rade smjenu od 12 sati, plata ne može biti 330 eura. Pritom su izloženi opasnosti. Jednu moju posjetu patroli pamtim po incidentima kada su krivolovci vadili pištolje na nas, pucali, dizali osti s namjerom da nas povrijede”, podijelio je svoja iskustva Banović.
Uvesti i patroliranje kolima
Inspektorka Kandić Perović ističe da na Skadarskom jezeru, u zavisnosti od vremenskih uslova, u toku svake smjene, treba da patrolira po pet čamaca, a satnica smjena treba da se mijenja svaka 2-3 dana.
“Treba uvesti i patroliranje kolima i pokrivati pristupne puteve, pogotovo na dijelu jezera kao što su Zbelj, Vitoja, Pantovac, Gostiljska Rijeka, u vrijeme ribolovnog zabrana i posnih slava”, smatra ona.
Da je bilo nedovoljno nadzornika svjesni su u NPCG, pa je Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, koji je usvojen prije mjesec dana, njihov broj povećan sa 16 na 23.
“U međuvremenu je angažovano 10 osoba koje zajedno sa pripadnicima Službe zaštite patroliraju Skadarskim jezerom. Na taj način podigli smo nivo zaštite”, navode u NPCG, ističući da je u planu i zapošljavanje novih nadzornika u ovom parku, bolja saradnja sa svima koji vezuju svoju djelatnost za NP Skadarsko jezero, ali i nabavka bolje opreme za nadzornike Službe zaštite.
NPCG su intenzivirali razgovore sa tužilaštvom i Upravom policije, kao i sa Komunalnom policijom kada je u pitanju vanpijačna prodaja ribe.
“Sve ove aktivnosti rezultirale su time da možemo reći da je nelegalan izlov ribe na Skadarskom jezeru smanjen u odnosu na prethodni period, a ovu tvrdnju temeljimo i na činjenici da kamere bilježe manje plovila na jezeru nego što je to bio slučaj ranije. Takođe, prodaja ribe za vrijeme trajanja zabrana je znatno manja u odnosu na ranije godine”, ističu u NPCG.
Sa ovom ocjenom saglasan je i državni sekretar Mrdak.
“Ove godine je bilo teško doći do ribe. Lovočuvarske službe i službe NP su dobro radile svoj posao. Imali su dobru komunikaciju sa policijom i sudstvom i, po mom mišljenju, lovostaj je sproveden nikad bolje. Nikad manje ribe nijeste mogli da nađete na tržnicama u toku lovostaja. Znam neke ljude koji su postili i koji su mi rekli: “Šta se ovo dešava, nema niđe ribe”. To mi je indikator da je lovostaj sproveden bolje nego prehodnih godina”, rekao je on.
Bez podataka o stanju ribljeg fonda
NPCG više od četiri decenije ne zna pravo stanje ribljeg fonda u najvećem jezeru na Balkanu, jer nemaju ribolovnu osnovu – dokument u kojem se, između ostalog, nalaze podaci o svim vrstama i količini ribe u određenoj vodenoj površini. To je kao da upravljate šumom, a ne znate koliko stabala ima u njoj.
“Podaci postoje samo za ukljevu i to iz razloga što je prethodne četiri godine bio zabranjen izlov ove vrste na Jezeru. Ono što želimo naglasiti jeste da nisu uočene pojave značajnijih gubitaka ili nestajanja gubitka biljnih ili životinjskih vrsta ili staništa u NP Skadarsko jezero”, tvrde u NPCG.
Danilo Mrdak je iznenađen što određene riblje vrste odolijevaju ovoj vrsti kriminala.
“I kad me pitaju kažem da nije mi jasno odakle više toliko ribe u Skadarskom jezeru. Nemamo nijednu indikaciju da je ijedna riba trenutno ugrožena u Skadarskom jezeru. To najbolje možete da vidite po cijenama na tržnicama. Čim neka riba postane rijetka, ima je manje, skače cijena jer je potražnja povećana i obrnuto. Ali ako se nastavi sa ovakvom praksom, doći ćemo i do takvih stvari”, upozorava Mrdak.
Kroz digitalnu bazu podataka pratiće ulov i prodaju ribe
Iz NPCG su kazali da će u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pokušati da primijene sistem evidencije ulova i prodaje ribe kroz digitalnu bazu podataka, kako bi se smanjila mogućnost prodaje ribe iz nelegalnih izvora.
“Nadamo se da ćemo i kroz donaciju dobiti još jednu specijalnu termalnu kameru kako bi bio pokriven i sjeverozapadni dio jezera”, navode u NPCG.
Insistiraće, kažu, i na sprovođenju novih istraživanja i redovnih monitoring parametara životne sredine kako bi se imalo što više novih i validnih podataka o stanju ribljeg fonda u Skadarskom jezeru.
“Ukoliko se istraživanjima prepozna da se pojavio neki problem, blagovremeno bi se reagovalo i planirale nove i efikasnije mjere zaštite”, navode u NPCG.
Crna Gora nema konkretnih procjena koliko ima krivolovaca, ali je, sudeći prema dostupnim podacima, ove godine krenula u totalni obračun sa njima. Uspjeh posljednjih akcija Nacionalnih parkova uliva nadu da će borba protiv pohare Skadarskog jezera, koje godinama trpi neviđeni teror, dati bolje rezultate u narednom periodu.
A da bi ih postigli, odgovornost za pustošenje Skadarskog jezera koje, kako je slikovito opisao Danilo Mrdak, krivolovci doživljavaju kao jedan veliki bankomat u koji dođe ko hoće, uzme novca koliko mu treba bez šifre, treba tražiti u cijeloj državi i društvu.
Od krivolovca koji agregatom ubije ribu, građana koji je kupuju, nadzornika koji goloruki zapljenjuju sredstva od ljudi koji su naoružani, ali i onih potkupljivih, do tužilaca i sudija koji blagim kaznama gotovo stimulišu krivolovce da nastave sa nelegalnim aktivnostima.