Krivokapićeva Vlada ne planira izmjene tužilačkih zakona, a zakoni o lustraciji i porijeklu imovine predviđeni su tek za četvrti kvartal ove godine. To piše i u ključnom dokumentu Krivokapićeve Vlade – Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2021–2023. godine koji je prošlog utorka usvojila Vlada.
Kad je u pitanju pravosuđe i tužilaštvo, Krivokapićeva Vlada potpuno je ignorisala zahtjev DF-a i u strateškom dokumentu predvidjela samo Zakon o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku.
DF je ranije najavio da neće podržati niti jedan zakonski akt Vlade do donošenja tužilačkog zakona o kojima se negativno izjasnila i Venecijanska komisija. Čitavu situaciju dodatno je iskomplikovala najava Krivokapića da će smijeniti ministra pravde Vladimira Leposavića jer se DF tome oštro protivi.
POSLJEDNJI KVARTAL
Programom pristupanja Crne Gore EU, takođe u četvrtom kvartalu, predviđeno je usvajanje Zakona o lobiranju, Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti za organe koji se bave sprečavanjem, istragama i gonjenjem učinioca krivičnih djela i izvršenjem krivičnih sankcija.
U okviru poglavlja 23. i 24. predviđeni su zakoni o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama EU.
– Kako se pravna tekovina EU konstantno mijenja i razvija, a imajući u vidu dinamiku pregovaračkog procesa, Program pristupanja se na godišnjem nivou prilagođava promjenama u okviru procesa razvoja prava EU. U skladu s tim, pristupljeno je izradi Programa za period 2021–2023, kako bi se ovaj dokument uskladio sa novom pravnom tekovinom EU, ali i dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strategijskih dokumenata, piše u Programu, u dijelu koji se odnosi na poglavlja 23 i 24 – Pravosuđe i ljudska prava, odnosno Pravda, sloboda i bezbjednost.
U skladu sa novom metodologijom u pregovorima o pristupanju EU Crnoj Gori je kao prvo početno mjerilo u odnosu na ova poglavlja, koja se otvaraju među prvima, a zatvaraju posljednja, određena izrada akcionih planova. Za Poglavlje 23 ima 45 privremenih mjerila, a 38 za Poglavlje 24. Crna Gora je ušla u devetu godinu pregovora sa EU i otvorila je sva 33 poglavlja, dok je privremeno zatvorila tri.
IZNENAĐENJE
Ipak najveće iznenađenje predstavlja da su zakoni o lustraciji i porijeklu imovine pomjereni tek za posljednji kvartal, jer su ih iz vladajuće većine proglasili prioritetnim za donošenje.
Premijer Zdravko Krivokapić kazao je u martu, povodom 100 dana rada Vlade, da su dobili tri prijedloga zakona o porijeklu imovine iz Pokreta za promjene, Građanskog pokreta Ura i Ambasade Velike Britanije. Rekao je da očekuje da će nacrt zakona biti završen u aprilu.
Ti zakoni su i ključne tačke Sporazuma koji su potpisali Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović. Istog stava je bio i vicepremijer Dritan Abazović.
– Dva zakona koje treba odmah donijeti su zakon o porijeklu imovine i zakon o lustraciji. Već su spremni. Oni koji ne mogu da dokažu imovinu, moraće da idu pred nadležne organe. U Crnoj Gori maloj ne znamo kako neko vozi ferari ili auto
od 100.000 eura. I ove majbahe neće imati ko da kupi. Bahaćenja kao u Crnoj Gori nema niđe. Gruevski je u Makedoniji pao zbog blindiranog vozila i načina na koji je kupljen. Naši funkcioneri se neće ponašati na taj način – rekao je Abazović 5. januara.
Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (PPCG) je strateški dokument koji obuhvata 33 pregovaračka poglavlja u tabelarnom prikazu. Kako se pravna tekovina Evropske unije konstantno mijenja i razvija, a imajući u vidu dinamiku pregovaračkog procesa, Program pristupanja se na godišnjem nivou prilagođava promjenama u okviru procesa razvoja prava EU. U skladu s tim, pristupljeno je izradi PPCG-a za period 2021–2023, kako bi se ovaj dokument uskladio sa novom pravnom tekovinom EU, ali i dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strategijskih dokumenata.