Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Kovač: Pijetet i solidarnost sa žrtvama Holokausta i osuda zločinaca predstavljaju našu moralnu obavezu

''Sjećanjem na žrtve Holokausta upozoravamo na užasne zločine koji su počinjeni nad nedužnim žrtvama kojima sada i zauvjek u ime čitavog crnogorskog društva iskazujemo naše najdublje poštovanje''

Ministar pravde Marko Kovač i generalni direktor Direktorata za vjerske zajednice u ministarstvu Dragan Radović prisustvovali su danas izložbi posvećenoj obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.

“Sjećanjem na žrtve Holokausta upozoravamo na užasne zločine koji su počinjeni nad nedužnim žrtvama kojima sada i zauvjek u ime čitavog crnogorskog društva iskazujemo naše najdublje poštovanje. Pijetet i solidarnost sa žrtvama kao i osuda zločinaca i njihovih ideologija predstavljaju našu moralnu obavezu, a svjedočanstva preživjelih i njihovih porodica permanentna su opomena za buduće generacije“ poručio je ministar Kovač.

Crna Gora se kao i uvijek kroz svoju istoriju, obilježavanjem ovog važnog datuma, pridružuje čitavom civilizovanom svijetu koji nikada neće zaboraviti užase koji su se dogodili jevrejskom, ali i svim drugim narodima tokom Drugog svjetskog rata. Da sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti ima poseban značaj u Crnoj Gori, kao heterogenoj društvenoj zajednici, dokazuje iskustvom da pluralizam religija i konfesija u društvu ne mora voditi konfliktu, naprotiv razlike je pretvorila u društveno bogatstvo, u svoj civilizacijski potencijal.

Kovač je naveo da sloboda vjeroispovjesti, kao jedno od osnovnih ljudskih prava, treba da podstiče zaštitu uvjerenja pojedinca/ke po pitanju vjere jer svaka sloboda treba da hrabri i osnažuje uzajamno poštovanje i toleranciju jednih prema drugima.

Na normativnom planu, donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, omogućeno je da vjerska prava i slobode budu u potpunosti zaštićeni, a vjerske zajednice slobodne u svom vjerskom životu i u svojim poslovima bez ikakvog miješanja od strane organa izvršne vlasti. U tom pogledu sve vjerske zajednice su ravnopravne i slobodne da se razvijaju i žive onako kako to njihova autonomna pravila i vjerski obredi nalažu. Shodno tome, zakonodavni okvir u Crnoj Gori zabranjuje svaki oblik diskriminacije i prepoznaje zaštitu svih vjerskih zajednica kao veoma važno civilizacijsko dostignuće.

Vlada Crne Gore i Ministarstvo pravde su snažno opredjeljeni da, u cilju afirmacije vjerskih sloboda i očuvanja multinacionalnog i multikonfesionalnog sklada, nastave na daljem unaprijeđenju saradnje sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve