Korona virus može da prouzrokuje gubitak pamćenja, depresiju, anksioznost, pa čak i moždani udar, ali oni koji su zarazu preležali sa blagim simptomima, uglavnom neće imati težih posljedica po zdravlje, kazala je za Pobjedu specijalista infektolog u Kliničkom centru Crne Gore dr Ivana Đuković-Savović.
Ona je govorila o komplikacijama koje mogu nastati usljed zaraze korona virusom, ali i posljedicama koje ostavljaju na zdravlje. Naglasila je da ovaj opaki virus na plućima može da ostavi ožiljke koji nikad ne zarastu.
Osvrnula se i na spajanje gripa i kovida-19 i poručila da će ova dva virusa dovesti do preopterećenosti zdravstvenog sistema ali se nada da će mjere za suzbijanje korone biti dovoljne da ograniče transmisiju oba virusa, jer im je način prenosa sličan – preko respiratornih kapljica.
“Mnogi organi su pogođeni SARS CoV-2 virusom, pored pluća, posebno centralni nervni sistem, srce i krvni sudovi. Može doći do upale srčanog mišića i uzrokovati miokarditis ili upalu srčane maramice (perikarditis) i tromboemboliju. Mogu se javiti izolovano ili zajedno i predstavljaju tešku kliničku sliku koja može da dovede i do smrtnog ishoda, posebno kod starijih ljudi sa prethodnim hroničnim bolestima. Simptomi mogu varirati od kratkog daha, bola u grudima, pojave aritmija.
Neurološka oštećenja variraju od blagih (gubitak čula mirisa i ukusa) do teških (moždani udar) i kognitivnih oštećenja (gubitak memorije i koncentracije), mentalnih (anksioznost, depresija, poremećaj sna). Posljedice tromboembolije mogu biti plućna embolija, moždani i srčani udar. Na plućima je moguće trajno oštećenje u vidu restriktivne bolesti pluća tj. fibroze (stvaranje ožiljaka na plućima)”, kaže Đuković-Savović.
U najvećem riziku za teške oblike bolesti su gojazni, bolesnici sa malignim bolestima, hroničnom bubrežnom bolešću, srčanim bolestima, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, pacijenti sa transplantiranim organima, pušači.
“Teški oblici bolesti se ređe javljaju kod mladih i prethodno zdravih ljudi, a češće kod starijih osoba muškog pola.”
Imunitet na SARS CoV-2 traje u prosjeku od tri do šest mjeseci po trenutnim saznanjima.
“Virus SARS CoV-2 je zarazniji od virusa gripa, lakše se širi nego grip. Takođe, protiv kovida-19 još uvijek nemamo vakcinu a protiv gripa imamo. Period zaraznosti traje duže kod inficiranih kovidom-19. Spajanje ova dva virusa će dovesti do preopterećenosti zdravstvenog sistema. Nadamo se da će javno zdravstvene mjere za suzbijenje kovida-19 (nošenje zaštitnih maski, higijena ruku, distanca) biti efikasne u smanjenju incidence gripa jer će ograničiti transmisiju oba virusa s obzirom na to da je im je način prenosa sličan – preko respiratornih kapljica. Vakcinacija protiv gripa ostaje najbolji način prevencije, a posebno ove sezone kada se očekuje spajanje ove dvije infekcije”, kaže Đuković-Savović.