Vladina odluka od 30. jula, kojom se ugostiteljskim radnicima omogućava obrada ličnih podataka iz nacionalne digitalne kovid potvrde ili običnih potvrda o vakcinaciji, testova ili preležane bolesti i ličnih dokumenata, u suprotnosti je sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, ustanovila je tokom postupka nadzora zakonitosti te odluke Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
AZLP je pokrenula postupak nadzora kod Vlade Crne Gore na osnovu dvije inicijative, i to Centra za građansko obrazovanje i člana Savjeta AZLP-a Muhameda Đokaja, koje su uslijedile nakon konferencije za medije, održane krajem jula u Institutu za javno zdravlje, na kojoj su saopštene mjere za suzbijanje epidemije.
NARUŠAVANJE LIČNIH PODATAKA
Generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja Aleksandar Sekulić tada je, odgovarajući na pitanja novinara, poručio da se na samoj validaciji kovid potvrde nalaze samo ime i prezime i datum rođenja, te da nema straha od narušavanja ličnih podataka, dodajući da građani za stavljanje na uvid u tu vrstu podataka daju saglasnost.
Na pitanje da li su zdravstvene vlasti imali komunikaciju sa AZLP-om prije donošenja takve odluke, zbog činjenice da kovid potvrda važi samo uz lični identifikacioni dokument, a da konobari nijesu pripadnici zvaničnih organa poput policije, carine, granične policije…, Sekulić je kazao da nijesu našli za shodno da uopšte kontaktiraju Agenciju tim povodom.
Međutim, Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti definisano je da se pod ličnim podacima, između ostalog, podrazumijevaju sve informacije koje se odnose na fizičko lice kojima se može utvrditi identitet, a u posebnoj kategoriji ličnih podataka su i podaci koji se odnose na zdravstveno stanje koji se, prema Zakonu, posebno štite od neovlašćenog pristupa.
– Nadzorom je utvrđeno da svaka od navedene četiri vrste kovid potvrde, kao i identifikacioni dokument kojim se potvrđuje identitet, a koji se prema odredbi Odluke daje na uvid licu koje je određeno od strane ugostitelja da vrši kontrolu, sadrži lične podatke koji uključuju ime, prezime, datum rođenja, jedinstveni matični broj lica, kao i trenutno zdravstveno stanje i njegovu istoriju – navodi se u Zapisniku o nadzoru koji je izvršio kontrolor AZLP-a Čedomir Mitrović.
SAGLASNOST
Zakonom o zaštiti ličnih podataka saglasnost je definisana kao slobodno data izjava u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik, kojom lice, nakon što je informisano o namjeni obrade, izražava pristanak da se njegovi lični podaci obrađuju za određenu namjenu.
U Zapisniku o nadzoru kaže se da je postojanje dobrovoljne saglasnosti valjano samo ako osoba čiji se podaci obrađuju može zaista birati bez opasnosti od obmane, zastrašivanja, prisile ili bitno negativnih posljedica ako uskrati saglasnost.
Kontrolor Mitrović dalje navodi da, sa druge strane, uvijek kada se dovoljno bitni proizvodi ili usluge mogu dobiti samo i isključivo ako se određeni lični podaci otkriju trećim stranama, saglasnost osobe čiji se podaci obrađuju na otkrivanje vlastitih podataka ne može se smatrati slobodnom odlukom, te stoga nije valjana niti u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka.
– Insinuacije da nosilac kovid potvrde i identifikacionog dokumenta, saglasno svojoj volji, ih daje na uvid određenom licu prilikom ulaska u ugostiteljski objekat i činjenica da, ukoliko nije saglasan, ne može ući u ugostiteljski objekat, sa aspekta Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, jasno navodi na zaključak da se radi o uslovljenoj saglasnosti koja nije valjana – navodi u svom nalazu kontrolor AZLP-a.
Takođe, piše u nalazu, niti jedan zakon u domaćem zakonodavstvu ne definiše ovu vrstu obrade ličnih podataka od strane predstavnika ugostiteljskih objekata kao zakonom propisanu obavezu.
Na osnovu prethodno navedenog, zaključuje se u nalazu, Vladina odluka o izmjenama Odluke o preduzimanju privremenih mjera usljed pojave epidemije zarazne bolesti kovid-19, od 30. jula je u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
Istim zakonom bliže su određeni uslovi obrade ličnih podataka iz posebne kategorije, među kojima i zdravstveni podaci, navodi se u zaključku i dodaje da je jasno „da se ne može reći kako je bilo koji od tih uslova zadovoljen u postupanju sa zdravstvenim podacima u ovom konkretnom slučaju, te je obrada ličnih podataka iz posebne kategorije, na opisani način, u suprotnosti sa članom 13 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti“.
VLADA NEMA OBJAŠNJENJE
Nadzor u Generalnom sekretarijatu Vlade obavljen je 11. avgusta a, kako se u nalazu navodi, kontroloru tokom obavljanja nadzora nije ponuđeno niti usmeno, niti pisano obrazloženje koje se odnosi na pravni osnov odredbe iz Odluke da se odredi lice iz ugostiteljskog objekta koje će vršiti obradu ličnih podataka uvidom u nacionalne digitalne kovid potvrde i lični dokument, kao uslov za ulazak u zatvoreni prostor tih objekata zaposlenima i gostima.
Zapisnik o nadzoru dostavljen je 16. avgusta subjektu nadzora a, prema saznanjima Pobjede, Vlada nije u zakonskom roku od osam dana od prijema podnijela nikakav prigovor Agenciji.
Đokaj: Važno je da Vlada bude odgovorna i da se ponaša u skladu sa Zakonom
Član Savjeta AZLP-a Muhamed Đokaj, u izjavi za Pobjedu, pozvao je Vladu da se ponaša u skladu sa Zakonom, da ispoštuje nalaz kontrolora Agencije i stavi van snage sporne odredbe odluke o mjerama za borbu protiv korona virusa, koju je potpisao premijer Zdravko Krivokapić.
– Važno je da Vlada bude odgovorna, da se ponaša u skladu sa Zakonom, prihvati ovaj nalaz i van snage stavi sporne odredbe Odluke o preduzimanju privremenih mjera usljed pojave epidemije zarazne bolesti kovid-19 od većeg epidemiološkog značaja – kazao je Đokaj.
Prema njegovim riječima, nalaz kontrolora jasno ukazuje da Vladina odluka pravno nije valjana.
– Lično stojim na raspolaganju Vladi da zajednički pronađemo najbolje rješenje kroz izmjene zakonodavstva i regulative, po modelu Austrije i Francuske – kazao je Đokaj.
On je objasnio da su Austrija i Francuska upodobile svoja zakonodavstva na način da za takve mjere i postupanje postoji pravni osnov, što bi trebalo uraditi i u Crnoj Gori, ali i u drugim zemljama Evrope.
– To podrazumijeva izmjenu i usklađivanje više zakona, uključujući i onaj o sprečavanju širenja zaraznih bolesti – rekao je Đokaj.