Specijalna bolnica Kodra tužila je državu i Fond za zdravstvo zbog raskida ugovora o pružanju zdravstvenih usluga građanima o trošku fonda.
Osim utvrđenja da je izjava FZZ o raskidu ugovora na osnovu vladine odluke, bez pravnog dejstva, Kodra traži i 2,5 miliona eura izmakle dobiti, 7,5 miliona za nadoknadu ulaganja i još milion zbog povrede ugleda. Kodra je sa FZZ inicijalno potpisala dvogodišnji ugovor 2016, dok je posljednji iz decembra 2020. trebalo da bude na snazi do kraja ove godine. Međutim, nakon što je Vlada u julu prošle godine donijela odluku o mreži zdravstvenih ustanova, iz koje su, kako navode u tužbi, tek tako eliminisani, FZZ je raskinuo ugovor krajem prošle godine.
Tužba
U tužbi stoji da su u pregovore sa zdravstvenim vlastima ušli još 2013, te da su enormnim investicijama uspjeli da prevaziđu visoke kvalifikacione uslove. Investiciju su realizovali na duži period, uz uvjeravanja da će biti dio mreže dok ispunjavaju uslove, održavaju i unapređuju kvalitet zdravstvene zaštite.
– Tužilac nikada ne bi posegnuo za takvom prezahtjevnom investicijom da ma i slutio da takav njegov namjenski kapitalan poduhvat sa stajališta ozbiljne države, može da zavisi od nečijeg hira, parapolitičkih malicioznosti, te da će pseudopravnim, a obmanjivačkim izgovorom biti najbesprizornije doveden do uništenja – stoji u tužbi.
Navode da su u proteklih šest godina obavili 20 hiljada operacija sa nultom stopom smrtnosti, te da je država bez ulaganja dobila bolnicu sa sedam najmodernijih operacionih sala, a tokom pandemije i kovid porodilište bez ikakve naknade. Tvrde da im je FZZ neopravdano umanjio fakture na osnovu kontrole konsultanata iz Beograda, koji su nezakonito iznosili lične podatke iz Crne Gore, na šta je ukazala i to zabranila Agencija za zaštitu ličnih podataka.
– Odluka Vlade je zasnovana na lažnom razlogu da su se povećali zdravstvene kapacitete u Crnoj Gori, a notorna je istina da nije izgrađena ni seoska ambulanta. I to baš u doba pandemije, kada se bukvalno tražio krevet više. Razlozi prvotuženog su duboko nemoralni, neistiniti i obmanjujući, jer nemaju nikakvo zdravstveno ili ekonomsko opravdanje, već su u sferi politikanstva i ličnih animoziteta, i konsekventno revanšizma – stoji u tužbi Kodre.
Odgovori
FZZ u odgovoru tvrdi da stupanjem na snagu vladine odluke između Kodre i njih nije postojao nikakav poslovni odnos. Smatraju da iz Kodre nijesu dokazali štetu nastale zbog ulaganja u infrastrukturu bolnice, ocjenjujući neosnovanim i paušalnim iznos koji traže za izmaklu dobit. Raskid ugovora se, kako navode, ne može smatrati povredom ugleda.
Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa je priložio izjašnjenje tadašnje ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović, navodeći da odluka o mreži zdravstvenih ustanova nije biznis prilika.
– Nesporno je da ne postoji obaveza države da bilo koju zdravstvenu ustanovu obuhvati zdravstvenom mrežom, već to isključivo zavisi od potreba zdravstvenog sistema i procjene u datom trenutku. To ne znači da je tužiocu ili bilo kom drugom, zabranjeno da radi i pruža zdravstvenu zaštitu, ali svakako ne u okviru zdravstvene mreže i finansirano od države, osim u slučaju stvarne potrebe, shodno zakonu – stoji u odgovoru bivše ministarke.
Borovinić-Bojović odbacuje navode da nijesu bili ispunjeni raskidni uslovi, ukazujući da odluka Vlade ima jaču pravnu snagu od ugovora, kojom je FZZ-u dat rok od pola godine da ga raskine. Navodi da nije došlo ni do kakvog ,,razmrežavanja“ jer je odluka o mreži zdravstvenih ustanova koja se donosi na pet godina, isticala prošle godine, zbog čega je Vlada donijela novu na isti period. Navode Kodre o kreditnom zaduženju radi opremanja bolnice u svrhu umrežavanja, Borovinić-Bojović vidi kao dokaz da je bila u povlašćenom položaju te da je unaprijed imala garanciju da će biti obuhvaćena i novom odlukom o mreži koja je donijeta nakon zaduženja. Parnica bi pred Osnovnim sudom trebalo da počne krajem januara iduće godine, nakon što se Privredni, na osnovu prigovora FZZ-a, oglasio nenadležnim.