U petom talasu epidemije korona virusa u Crnoj Gori zarazilo se skoro 40 hiljada ljudi, a do kraja januara ćemo sigurno premašiti cifru zaraženih koju smo projektovali, ocijenio je pedijatar dr Nebojša Kavarić u emisiji „Znam da znaš“ Gradske radio televizije.
Komentarišući to što je Crna Gora četvrta po broju umrlih u Evropi, navodi da je stvar donosilaca odluka kako će tretirati postojeće podatke, kao i građana kako će da percipiraju saopštavanje svih učesnika u zdravstvenom sistemu.
„Komisija Glavnog grada krajem decembra projektovala je da će od petog talasa, koji je počeo posljednje nedjelje decembra, do kraja januara biti otprilike 50 hiljada novoinficiranih, a sada smo na 37 hiljada. Dnevni broj novoinficiranih je 19. decembra bio 132, a sada smo na 2.460. Imali smo pik 5. januara, kada je registrovano 2.805 novih slučajeva“, istakao je Kavarić.
Prema njegovim riječima, osnovno u sprječavanju širenja zaraznih oboljenja je da se prekine lanac prenosa.
„Prva i osnovna mjera je vakcinacija, kojom se umanjuje mogućnost širenja kovida skoro 90 odsto. U petom talasu se zarazilo skoro 40 hiljada ljudi, do kraja januara ćemo sigurno premašiti cifru zaraženih koju smo projektovali. Kad sve cifre sklonite, ostaje nešto manje od 200 hiljada građana koji nemaju nikakav imunitet. Ovakvom brzinom imamo šansu da se skoro svi inficiraju“, ističe Kavarić.
On je, citirajući šefa SZO za Evropu Hansa Klugea, da će u narednom periodu više od polovine Evropljana biti zaraženo omikronom, kazao da se treba pridržavati riječi SZO, i ponašati kao da je kovid pandemija sa ovim ili drugim sojem opasnost za građane.
„Kao pedijatar, strahujem od moguće promjene virulencije samog omikrona. Ne dopada mi se da se starosna granica novooboljelih spušta. Više od 50 odsto novoinficiranih u petom talasu su osobe ispod 40 godina. Uznemiravaju podaci da bi se granica obolijevanja mogla spustiti niže“, naglašava Kavarić.
“Kovid kod djece velika enigma”
Mišljenja je da škole moraju da budu otvorene što prije, zbog očuvanja mentalnog zdravlja kod djece.
„Kovid kod djece je velika enigma. Kardiološke komplikacije su relativno česte. Našu pažnju okupiraju i pacijenti koji su hospitalizovani i u jedinicama poluintenzivne ili intenzivne njege. Klinička slika kod djece u intenzivnoj njezi je dramatičnija nego kod odraslih“, upozorava Kavarić.
Navodi da je broj pozitivnih od broja testiranih 37 odsto, a da je sve preko pet odsto nepovoljna situacija.
„Ova cifra govori da je situacija epidemiološki vrlo nepovoljna. Dobra stvar je da Crna Gora ima neophodne vakcine, ali nije dobro što smo jedna od rijetkih zemalja koja je uništavala vakcine kojima prođe rok. Ono što je potrebno je komunikaciona strategija koja će podići obuhvat vakcinacije do nivoa da dio koji se odnosi na grupu 11+ što prije primi vakcinu“, smatra Kavarić.
Ako, prema njegovim riječima, donosioci odluka smatraju da kovid nije opasnost za građane, treba da donesu odluku.
„Onda treba da se ukinu sve epidemiološke mjere i da ostavimo 200 hiljada ljudi da se zaraze. Najveći dio ugroženih su nevakcinisani. Vakcine rade i štite, to je činjenica koja ne prodire do svijesti građana“, jasan je Kavarić.
“Političari da slušaju struku”
Komentarišući slučaj Novaka Đokovića i koliko takvi slučajevi otežavaju rad ljekarima, kaže da bilo koja riječ neke uticajne osobe ostavlja dubok utisak na građane.
„Za mene je veća vijest 200 hiljada ugroženih građana u Crnoj Gori nego da li je neko negdje ušao bez vakcine ili sa dokumentacijom. I kod nas se ulazi sa potvrdama u tržne centre, kontrola ne može da obuhvati svakog građanina ako nema svijest. Imponuje mi ozbiljnost Australije kada je riječ o tim stvarima. Principi su da građani tjeraju vlast da primjenjuje svrsishodne mjere“, rekao je Kavarić.
On je preporučio političarima da slušaju struku.
„Ko god kalkuliše sa ljudskim životima, nije moj sagovornik“, jasan je Kavarić.
Ističe i problem nevakcinacije djece protiv morbila i da Crnoj Gori prijeti epidemija ukoliko se ovakav obuhvat vakcinacije nastavi.
„To što u Crnoj Gori nema epidemije morbila je čista slučajnost. Ona je nešto manje zaraznija nego omikron, ali bi se širila brzinom svjetlosti. Mnogi autoriteti u svijetu se pitaju zašto se događa ovo sa morbilama. Nije riječ o padu povjerenja u stručnjake, ali tome doprinose društvene mreže, protok informacija, teorije zavjere“, ukazao je Kavarić i naglasio da se godišnje tri do pet miliona dječijih života spasi MMR vakcinom.