Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Kako je obavljena aneksija Crne Gore

Ideološke osnove i politička motivacija unitarista, kao i brzina kojom su, uz pomoć vlade Srbije, okončali svoje aktivnosti u Crnoj Gori, nedvosmisleno ukazuju na aneksiju Crne Gore. Pripreme za Podgoričku skupštinu su bile dizajnirane tako da su onemogućile stanovništvu da ostvari pravo samoopredjeljenja.

piše: Srđa Pavlović

Ideološke osnove i politička motivacija unitarista, kao i brzina kojom su, uz pomoć vlade Srbije, okončali svoje aktivnosti u Crnoj Gori, nedvosmisleno ukazuju na aneksiju Crne Gore. Pripreme za Podgoričku skupštinu su bile dizajnirane tako da su onemogućile stanovništvu da ostvari pravo samoopredjeljenja

Svjestan sam da Podgorička skupština zahtijeva detaljniju analizu, ali limiti dnevne štampe su neumoljivi. Zato ću se ograničiti na kontekst i najznačajnije karakteristike tog skupa.

Važno je reći da je tema odavno apsolvirana od strane profesionalaca koji izučavaju ovaj istorijski period na Balkanu. Ideja o ,,nezavršenosti“ analiza i potrebi za daljim/novim ,,stručnim“ diskusijama oko prirode i posljedica Podgoričke skupštine postoji samo među političarima koji, svako iz svog ideološkog i partijskog zabrana, nastoji da zaradi kakve-takve političke poene na identitetskim pitanjima.

BALANSIRANJE IZMEĐU VELIKIH SILA 

Forme državnosti i obim suvereniteta Crne Gore su tokom vjekova zavisili od sposobnosti njenih vladara da održe balans između teritorijalnih pretenzija susjeda i sopstvene želje za očuvanjem političke nezavisnosti Crne Gore i kulturnih specifičnosti njenih stanovnika. U zavisnosti od veličine političkog dobitka za vladajuću elitu, crnogorska savezništva su varirala od Venecije i Austrije, do Rusije i Srbije.

Vojne ekspedicije otomanskih snaga i predatorska priroda spoljnih politika njenih susjeda su, u velikoj mjeri, određivale pravac razvoja Crne Gore i definisale centralno pitanje njenog istorijskog i političkog identiteta: da li Crna Gora može postojati kao nezavisna država ili je njena nezavisnost samo funkcionalni element drugačijeg i šireg političkog procesa?

S jedne strane, istorijsko sjećanje o konstantnom ratovanju je bilo snažan motiv za očuvanje suvereniteta. Opet, mučna stvarnost malene, ekonomski zaostale, i politički izolovane države je išla u prilog prihvatanja ideje o širem ideološkom i državnom okviru, bilo panslovenskom, bilo pansrpskom. Različiti vladari su nudili različita rješenja i time doprinosili kreiranju suprotstavljenih političkih lojalnosti i višeslojnih identiteta stanovnika Crne Gore.

Sredinom devetnaestog vijeka je vladajuća elita prihvatila stav da se tzv. crnogorsko pitanje može uspješno riješiti jedino u procesu oslobađanja i ujedinjenja svih Južnih Slovena.

VLADARSKI SNOVI KRALJA NIKOLE 

Pod uticajem francuskih ideja o nacionalnoj integraciji, posljednji vladar Crne Gore, kralj Nikola I Petrović je zagovarao princip jedne nacije i jedne države na Balkanu. Za njega je to značilo borbu za ujedinjenje srpske nacije i obnavljanje davno izgubljene srpske srednjovjekovne države.

Ovakva Nikolina vizija se uklapala u mitologizovanu veliku naraciju o crnogorskoj državi kao nastavku srednjovjekovnog srpskog carstva i o dinastiji Petrović kao zaslužnim nasljednicima srpske srednjovjekovne krune.

Prvi svjetski rat i marginalna vojna uloga koju je u njemu imala Crna Gora su brzo raspršili sve vladarske snove o regionalnom značaju. Kapitulacija 1915. je bila ubrzana političkim intrigama vlade Srbije, a aktivnosti srpskog vojnog predstavnika u Crnoj Goru su bile usmjerene ka diskreditaciji kralja Nikole I i, u konačnoj analizi, uništenju ionako malene crnogorske vojske.

Ishod rata za crnogorsku državu i njene stanovnike je bila najradikalnija negativna manifestacija omiljenog diskursa o žrtvovanju za opšte dobro.

Po okončanju vojnih operacija, Velike sile su podržavale ekspanzionističku politiku Srbije i njenu davnašnju želju da kroz Crnu Goru izađe na jadransku obalu, pa su s dozom entuzijazma prihvatile ideju o novoj ujedinjenoj državi Južnih Slovena.

IMPERIJALNA REALNOST 

Za zapadne političare i njihove kolege u Beogradu, kao i za mnoge u Crnoj Gori, ova država je bila integralni dio srpske geopolitičke i kulturne sfere.

Nikolina isprazna retorika o crnogorskom herojstvu i slavnoj prošlosti se nije mogla mjeriti s dobro finansiranom i pažljivo planiranom domaćom i međunarodnom kampanjom srpske vlade. Aktivnosti Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje su bile pažljivo dizajnirane, finansirane i kontrolisane od strane vlade Srbije.

Ipak, veliki broj stanovnika Crne Gore se protivio bezuslovnom ujedinjenju sa Srbijom. Dok su članovi Crnogorskog odbora vrijedno radili na pripremanju Podgoričke skupštine koja će ozvaničiti aneksiju Crne Gore, u zemlji su otvorene nove linije podjela.

Sukob između tzv. bjelaša i zelenaša nije nastao zbog manjka želje da se formira zajednička država Južnih Slovena, niti zbog nedostatka entuzijazma u Crnoj Gori da se u tom procesu učestvuje. Niko u Crnoj Gori, uključujući i kralja Nikolu, nije tada izražavao protivljenje stvaranju takve države. Želja za ujedinjenjem svih Južnih Slovena, međutim, nije sobom nosila pravnu snagu, niti je mogla prenijeti na Podgoričku skupštinu ono što ne posjeduje.

Tadašnji sukob, koji i danas uokvirava politički i javni prostor u Crnoj Gori, je nastao oko modela ujedinjenja sa Srbijom i oko načina na koji ono treba da bude ostvareno.

ANEKSIJA 

Ideološke osnove i politička motivacija unitarista, kao i brzina kojom su, uz pomoć vlade Srbije, okončali svoje aktivnosti u Crnoj Gori, nedvosmisleno ukazuju na aneksiju Crne Gore. Pripreme za Podgoričku skupštinu su bile dizajnirane tako da su onemogućile stanovništvu da ostvari pravo samoopredjeljenja.

Nesposobnost institucija, političara i intelektualaca da se zajednički odupru aneksiji, nefunkcionalan državni aparat, vojni poraz i vladajuća elita u izgnanstvu, te snažno srpsko vojno prisustvo u Crnoj Gori su bili neki od faktora koji su doprinijeli relativno brzoj aneksiji.

Rezultat Odluka usvojenih u Podgorici je bio nestajanje Crne Gore kao političkog i istorijskog entiteta koji ima jasne i specifične karakteristike. Crnogorcima, Albancima i Muslimanima koji su tada živjeli u Crnoj Gori nije bio ponuđen ni izbor, ni šansa da funkcionalno učestvuju u procesu donošenja ovih odluka.

Crna Gora je ušla u novoosnovanu kraljevinu sa značajnim socio-ekonomskim i političkim manjkavostima i sa dubokim linijama podjela koje su bile obilježene krvlju tokom godina represije. Niti je Crna Gora imala svoje predstavnike u toj novoj kraljevini, niti je postojao mehanizam kroz koji bi ona mogla da doprinese razvoju te nove države.

NELEGITIMNOST ODLUKA 

Kroz usvojene Odluke, Podgoricka skupština je na sebe uzela ustavne nadležnosti, iako je skup u Podgorici organizovan kao posljedica odluke Crnogorskog odbora za narodno ujedinjenje – tijela koje nije nosilo nikakvu pravnu snagu, niti imalo pravo da takav skup organizuje.

Tekst Odluka je napisan unaprijed i od izvanjca, a potom je poslat Izvršnom komitetu jedan dan prije nego je dokument prihvaćen. Ovaj komitet je oformljen istog dana kada je poslan tekst Odluka. Nema naznaka, ni u arhivskim materijalima, ni u zapisnicima sa zasijedanja, da su delegati raspravljali o sadržaju Odluka. Prije nego je Odluke pročitao delegatima, predsjedavajući je iščitao 58 pisama podrške delegatima i skupu.

Većina je bila napisana od strane lokalnih upravitelja i gradonačelnika, koje je na te pozicije postavila struktura koja je i organizovala Podgoričku skupštinu. Može se zaključiti da delegati nijesu učestvovali u pisanju Odluka, koje su usvojene bez rasprave o sadržaju. Ovaj dokument, koji je promijenio strukturu crnogorske države i, de facto, izbrisao državne granice, je usvojen suprotno parlamentarnoj proceduri i standardima iz tog perioda.

Zato se ne može govoriti da su te odluke na bilo koji smisleni način izraz popularne želje tadašnjeg stanovništva, jer one nijesu odražavale kompleksnost tadašnjeg crnogorskog političkog i društvenog prostora.

 

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Rovca
01.12.2020-15:22 15:22

To je bila drzava!