Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Kaić: Vijesti samo uz novu vlast mogu da operu biografije

Upravo kroz tu prizmu Kaić, u razgovoru za Vikend novine, tumači rezultate istraživanja koji otkrivaju da je medijski koncern Vijesti za samo dva mjeseca objavio više od 600 negativnih informacija, priloga o predsjedniku države Milu Đukanoviću.

Medijski analitičar i publicista Ištvan Kaić ocjenjuje da su pojedini mediji, poput Vijesti, pridružujući se opoziciji i protestantima, toliko kontaminirali i sebe i profesiju da više nemaju kud nazad, računajući da samo u vremenu druge vlasti mogu da obrišu svoj “minuli rad”, odnosno da njihovi čelni ljudi očiste svoje biografije, pišu Vikend novine.

Upravo kroz tu prizmu Kaić, u razgovoru za Vikend novine, tumači rezultate istraživanja koji otkrivaju da je medijski koncern Vijesti za samo dva mjeseca objavio više od 600 negativnih informacija, priloga o predsjedniku države Milu Đukanoviću.

Podsjetimo, Dnevne novine su početkom nedjelje objavile podatke iz istraživanja medijske scene sa fokusom na zastupljenost predsjednika Đukanovića koji su pokazali da je koncern Vijesti novine, TV i portal, za dva mjeseca imao čak 751 objavu koja se odnosila na predsjednika Crne Gore, od čega je čak 80 odsto bilo negativno, a neutralno svega nekoliko procenata.

VN: S obzirom da se bavite analizom medija, kako komentarišete činjenicu da su Vijesti za samo dva mjeseca objavile 751 prilog, informaciju, tekst o predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, od čega je više od 600 bilo negativno?

KAIĆ: Primjećujem da analiza, čijim rezultatima raspolažete, u januaru nije uključila i priloge iste vrste sa Tv Vijesti, nego je to učinjeno tek od februara, što mi govori da je realan broj priloga posvećenih predsjedniku Crne Gore još veći od pomenutih 751, pa najprije to treba imati u vidu. Rezultat da je od tog broja pak 600 priloga, ili gotovo 80 odsto objavljeno u konotaciji koja kod konzumenata izaziva negativan dojam, zahtijeva ozbiljno objašnjenje kako od samog tog medija, tako i od onih koji sprovode analizu.

VN: Šta pokazuje tolika koncentracija priloga o predsjedniku Crne Gore?

KAIĆ: Tolika koncentracija priloga, odnosno takav numerički podatak logično traži neki svoj kontekst koji je kvalitativnog karaktera ili ono što se u nekim istraživanjima naziva i diskurzivnom analizom. Dozvolite mi da to objasnim na primjeru koji mi je najbliži; u najnovijem broju podgoričkog časopisa Medijski dijalozi objavio sam analizu koja se bavila strukturom negativne recepcije medija u rasponu od 17 mjeseci u vezi sa temom rješavanja kosovskog pitanja, koju je pokrenuo predsjednik Srbije sredinom 2017. godine (ne pitajte me zašto sam tek u Crnoj Gori uspio da je objavim…). Ona, naravno, baš kao i analiza o kojoj ste vi pisali, sadrži u svom dijelu numeričke podatke i takođe velike, mjestimične, iregularne koncentracije negativnog naboja koje su zahtijevale objašnjenje. Kada ustanovite da postoji korelacij a između tih koncentracija i pojedinih događaja, koji su kod vas u analizi najčešće označeni kao afere, a posebno ona vezana za Duška Kneževića, to je naravno u redu, ali ne uvijek i sasvim dovoljno.

VN: Na šta konkretno mislite?

KAIĆ: Ono što nerijetko izostaje, a važno je kako bi se fenomen razumio u cjelosti, jeste i opis sklonosti ili izrada profila samog tog medija i upoznavanje publike sa tim kako taj medij zaista funkcioniše, koje su to njegove dominantne i specifične odlike koje ga odvajaju možda od drugih medija, i tome slično. U slučaju moje analize, najnegativniji rezultati dobijeni su kod dnevnog lista Danas i portala televizije N1, dok kod vas, budući da znam nešto o tome, konglomerat Vijesti uvijek odnosi prevagu u odnosu na ostale opozicione medije (čak i provladine) zbog svog dominantnog položaja na tržištu. Smatram da je između ova dva medija u Srbiji i Vijesti u Crnoj Gori moguće povući suvislu paralelu iz koje će vam biti jasno šta tačno omogućava toliku negativnu i slobodno govorim, u odnosu na ostale, bezmalo eksponencijalnu koncentraciju.

VN: Medijski koncern Vijesti sebe predstavlja jedinim medijumom u Crnoj Gori koji je nezavisan, nepristrastan… Šta rezultati ovog istraživanja o njima govore?

KAIĆ: Jeste, ali pustite me samo da završim. Predmet najvećeg interesovanja ovih medija u posljednjih nekoliko mjeseci su protesti protiv aktuelne vlasti Mila Đukanovića u Crnoj Gori i Aleksandra Vučića u Srbiji. S obzirom na to da se ovi protesti, a svima je to već jasno, organizuju po apsolutno identičnoj matrici, a to znači najveća moguća mobilizacija protestanata koji, kaže se, treba da zaborave na međusobne ideološke razlike, da ih stave u zagrade zarad masovnosti u rušenju diktatora na vlasti, da će se, kad ga budu srušili, lako dogovoriti ko će na koju stranu i organizovati “fer i demokratske” izbore, itd. dolazi do jedne vrlo zanimljive reperkusije u pomenutim medijima.

VN: Kakve?

KAIĆ: Zbog ideološke šarolikosti odjednom povezanih protestanata, uređivačke politike ovih medija naprosto disperziraju, prskaju ili ako više volite, pucaju, pa se tako više i jedva može reći da je uopšte riječ o nekakvoj uređivačkoj politici redakcije i njenih novinara koja ne bi bila ujedno vođena i interesima samih protestanata. Pa šta ćete više od činjenice da se nerijetko i sami novinari iz tih medija nalaze među učesnicima protesta! To znači da automatski suspendujete tu neku svoju deklarativnu uređivačku politiku (koju kako Danas i NI, tako i Vijesti vole da zovu “proevropskom” i “građanskom”) jer vam je ona za ove uslove preuska, budući da vas upravo te stranke ili njihovi tajkuni finansiraju, a bogami i vlasnički posjeduju, i onda dozvoljavate uplive, tj. sadržaje koje u svom, uslovno rečeno, redovnom režimu rada, sigurno ne biste uvrstili.

VN: Šta time dobijaju?

KAIĆ: Pa upravo to da jednu te istu metu možete da napadate iz nebrojano više uglova, jer će kod vas sada da se oglašava i ovaj i onaj, za koje je do tada uglavnom bilo nezamislivo da pišu u istom listu, ili da sjede zajedno u istom studiju, te kada vidite unitaristički sadržaj u Vijestima koji ste imali običaj da prije toga vidite uglavnom u prosrpskom nacionalističkom Danu ili kada glavni reper za analize javnog mnjenja na NI i u Danasu postane Đorđe Vukadinović, a borci za Kosovo ekstremisti iz pokreta “Otadžbina”…

Otud, konačno, toliki skok u negativnim prilozima, tih vaših 80 odsto, i pravo objašnjenje zašto se to događa medijima i kod vas i kod nas. To je taj kvalitativni dio analize koji smatram neophodnim da bi se razumjela slika do kraja. Siguran sam da njihovi urednici svojim dezorijentisanim novinarima, koji se i sami pitaju šta se dešava i dokle sve to ide, nude samo jednu devizu, koja nažalost prolazi ekstremna vremena zahtijevaju ekstremne mjere, uz jednu bitnu dopunu da je kvalifikacija ekstremno uz imenicu vrijeme i sama indukovana prethodnom medijskom agitacijom.

VN: Koje su posljedice?

KAIĆ: To ne može da prođe bez cijene, jer sada i slijep vidi da ti mediji ne mogu više biti objektivni, budući da je čitav sadržaj podređen jednom jedinom cilju smjeni vlasti. Međutim, to npr. programskog direktora TV NI u Srbiji, medija u čijem dnevniku danas bukvalno ne možete da pronađete prilog koji nije skrojen da izazove neko nezadovoljstvo u vama, ne sprečava da bude posljednji čovjek koji će priznati da njegov medij nije objektivan, nepristrasan, izbalansiran i sl. To je toliko licemjerno i za povraćanje da se čak u pismima upućenim međunarodnim organizacijama žali što glasilo koje vodi nazivaju antivladinim ili opozicionim… Zvuči poznato? Umjesto Jugoslav Ćosić stavite Željko Ivanović i sve će vam biti jasno.

(Ne)inteligentne kalkulacije
VN: Podatke iz istraživanja nijesu komentarisala medijska samoregulaciona tijela, niti medijski ombudsmani, NVO koje se bave medijima i insistiraju na poštovanju standarda. Imate li i za ovo objašnjenje?

KAIĆ: Teško je komentarisati sirovi podatak bez daljeg obrazlaganja, a ako obrazložite, kao eto što sam ja uradio, onda nema povratka nazad. Zato se mnogi klone toga jer vrlo dobro znaju šta se krije iza svega, ali su riješili da ćute jer ne znaju šta donosi sjutra i pokušavaju kalkulantski da razmišljaju nekoliko stepenika unaprijed, vjerujući da je to ono što se zove inteligencija. Ne samo da NVO i stručna lica znaju, zar mislite da ni sami novinari ne znaju u čemu participiraju?

VN: Mislite da znaju?

KAIĆ: Znaju vrlo dobro, ali treba da vam bude jasno da su oni u Vijestima, kao i ovi u Danasu i na NI sebi jednostavno rekli ‘ne zanima nas više ništa drugo, idemo do kraja’. Znaju svi oni da nikada nisu radili ono što danas rade, da su toliko kontaminirali svoje biografije i time svoju profesiju, da to može da se očisti samo ako postanu pobjednici. Zato oni koji žele da budu odgovorni nemaju prava da ih štede. Štaviše, imamo obavezu da stalno podsjećamo na to kakvi su, makar da bi oni naivni i neupućeni sjutra mogli da znaju na šta su sve ti ljudi spremni.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve