Oko 100 od ukupno 960 metara rasponske konstrukcije mosta Moračica, najzahtjevnijeg objekta na prioritetnoj dionici auto-puta Bar-Boljare, izliveno je do sada, saopštio je Vikend novinama glavni inženjer na Sekciji 1 Duško Rondović.
On očekuje da će spajanje rasponske konstrukcije najvišeg mosta na prostoru bivše Jugoslavije biti završeno početkom naredne godine.
“Na svih pet stubova mosta izliveno je oko 10 do 12 metara rasponske konstrukcije sa obje strane. Izlivanje se radi u segmentima čija se dužina kreće od 2,5 do četiri metra. Kako budemo prilazili sredini raspona mosta segmenti će biti duži, tako da ćemo onda malo i ubrzati dinamiku radova”, kazao je Rondović, koji je sredinom sedmice ugostio ekipu Vikend novina na gradilištu Moračice.
Za izlivanje jednog segmenta rasponske konstrukcije radnicima treba deset do 12 dana, a Rondović naglašava da je sam proces dosta složen.
“Prvo se pomjera oplata zvana krletka, koju potom postavljamo. Slijedi armiranje segmenta, ubacivanje kablova i betoniranje. Kada završimo betoniranje, zatežemo kablove”, pojasnio je Rondović.
Spajanjem rasponske konstrukcije radovi na mostu se, kako naglašava, neće završiti. Uslijediće vodovodne instalacije, postavljanje vjetrobrana, ograde, asfalta, osvjetljenja… Zanimljivo je da će za gradnju rasponske konstrukcije Moračice biti utrošeno oko 30.000 kubika betona, dok će se u nju ugraditi 5.200 tona armature. Most je projektovan za maksimalnu brzinu vjetra od 30 metara u sekundi. Visina stubova Moračice je 160 metara, dok će raspon od samog dna korita rijeke Morače do gornje tačke mosta iznositi 202 metra.
Na Moračici je trenutno angažovano 150 radnika, dok je na Sekciji 1 ukupno njih 400.
“U ovom trenutku na Sekciji 1 imamo na otvorenoj trasi tri tunela koji su probijeni i sada se u njima rade sekundarne betonske obloge. Na otvorenoj trasi trenutno radimo izradu nasipa i oni su u poodmaklom stanju”, naveo je Rondović.
Vjetar najveći neprijatelj
Budući da se spajanje Moračice radi u vazduhu, na visini od oko 160 metara, najveći neprijatelj radnicima je vjetar, koji nerijetko u potpunosti zaustavi sve radove na mostu.
“Vjetar nam je ovdje najveći neprijatelj. Pri brzini vjetra od 10 do 10 i po metara u sekundi radovi su otežani i kranovi praktično ne mogu da rade, što znači da ne možemo dopremiti materijal na most. Na brzini od oko 17 do 17 i po metara u sekundi mi praktično obustavljamo radove zbog bezbjednosti radnika”, ukazuje Rondović, ističući da se “nadaju lijepoj zimi”.
izvor: Vikend novine