Crnogorsko sudstvo, pretendent na članstvo u evropskom pravosudnom sistemu, iako oslabljeno brojnim izazovima, nastavilo je da vrši svoju funkciju i ostvari realno ograničeni bilans u poznatim okolnostima, kazala je vršiteljke dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Vučković povodom Dana crnogorskog sudstva.
“Nezadovoljavajuća infrastruktura, nekontrolisano opterećenje sudija usljed prestanka funkcija sudijama iz najviših sudskih instanci i dugotrajna pandemija virusa Covid-19 su bitno uticali na ostvarenje razultata rada sudova”, istakla je Vučković.
U prvoj polovini 2022. godini, sudovi su imali ukupno u radu 85.033 predmeta, od čega su primili 47.067 predmeta.
“U odnosu na priliv, riješili su 83 odsto predmeta (stopa efikasnosti), a na kraju izvještajnog perioda ostalo je neriješeno 45.963 predmeta. Napominjemo da je broj predmeta starijih od 3 godine u konstantnom porastu. Naime, na kraju 2021. godine bilo je 3.794 starih predmeta, dok u oktobru taj broj iznosi 5.448”, navodi Vučković.
Godinu je obilježilo i “VD stanje” u Vrhovnom sudu Crne Gore, Upravnom sudu Crne Gore, Privrednom sudu Crne Gore i određenim osnovnim sudovima, čime je obezbijeđeno nesmetano funkcionisanje sudova.
“Međutim, kod činjenice da je uloga predsjednika sudova od ključnog značaja za obezbjeđenje rukovođenja radom suda i odgovornost za rezultate, naročito u oblasti efikasnosti, potrebno je izvršiti izbor predsjednika u najkraćem roku. Pozitivno je istaći da je nakon određenog zastoja u radu Sudskog savjeta, okončan veliki broj postupaka ocjenjivanja sudija, te da su sprovedeni postupci za napredovanje i izbor sudija”, kazala je Vučković.
Sa posebnom pažnjom cijeni ocjene iz nedavno objavljenog Izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru (2022) o potrebi jačanja efikasnosti pravosuđa i o ograničenom napretku u oblasti pravosuđa, bez napretka u implementaciji ključnih reformi u oblasti pravosuđa i ograničenim bilansom ostvarenih rezultata u pogledu pravosudne odgovornosti.
“Takođe, imamo u vidu i da je potrebno dodatno jačati djelotvornu nezavisnost, integritet, odgovornost i profesionalizam pravosuđa, između ostalog i kroz implementaciju relevantnog ustavnog i pravnog okvira. Navedena zapažanja su konkretni inputi za dalji rad sudstva i Vrhovni sud Crne Gore će, kao i do sada, preduzimati mjere iz svoje nadležnosti za unapređenje pravosudnog ambijenta, čijem napretku treba jednako da doprinesu i drugi subjekti”, ističe Vučković.
Podsjeća da je u toku postupak izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, u odnosu na disciplinsku odgovornost sudija, primjenu Etičkog kodeksa sudija i kriterijume za izbor, napredovanje i ocjenjivanje sudija, pri čemu ukazuje da je potrebno osnažiti garancije za obezbjeđivanje sudijske samostalnosti i nezavisnosti, uključujući prestanak sudijske funkcije.
Vrhovni sud Crne Gore blisko prati istraživanja o povjerenju javnosti u rad sudova i analizira njihove rezultate.
“Prema rezultatima istraživanja nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje i Damar, sudstvo zauzima srednje mjesto na ljestvici povjerenja, što podstiče našu potrebu za daljim progresom na polju poštovanja principa transparentnosti rada. Naime, u aktuelnom trenutku je neizbježno sprovesti reformu u oblasti komunikacije sa javnošću, s akcentom na osmišljavanje novog kanala komunikacije u kriznim situacijama, imajući u vidu cyber napade na IT infrastrukturu”, navodi Vučković.
Cilj obilježavanja Dana crnogorskog sudstva je da približi pravdu građanima, informiše ih o njihovim pravima i promoviše rad sudova.
“Tim povodom, primili smo studente Pravnog fakulteta u Podgorici, Univerziteta Crne Gore i razgovarali o jačanju povjerenja građana u rad pravosudnih institucija kroz poboljšanje komunikacije i daljem učešću sudija u obukama studenata, koji su angažovani na Klinici za pružanje besplatne pravne pomoći građanima. U cilju obezbjeđenja kvalitetnog pristupa pravdi građanima, Vrhovni sud Crne Gore će nastaviti da pruža podršku izgradnji kapaciteta Klinike za besplatnu pravnu pomoć pri Pravnom fakultetu u Podgorici i njenoj održivosti. Takođe, sporazumjeli smo se sa nevladinom organizacijom Cemi o potrebi redovnog praćenja i analize sudskih postupaka, sa fokusom na poštovanje ljudskih prava, koje će realizovati njihovi iskusni posmatrači, u saradnji sa Vrhovnim sudom”, poručuje Vučković.
Uvjerena je da je 29. oktobar – Dan crnogorskog sudstva povod za osvrt na autoritet i ugled sudske vlasti, čije konture se čine maglovitim u kontekstu negativnih društvenih pojava, kojih nažalost nije bilo lišeno ni sudstvo.
“U periodu trajanja crnogorskog sudstva, počev od osnivanja Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog (1798), bilo je toliko događaja od posebnog značaja za Crnu Goru, koje su usmjeravali unutrašnji i spoljni tokovi, ali mu protivnici i kritičari nijesu mogli bitno naškoditi. Treba podsjetiti da je u centru tih događaja značajan dio istorije Crne Gore, njenog institucionalnog razvoja i društvenog bića. Prije samo 5 godina, upravo su dostignuća pravosuđa u oblasti vladavine prava znatno doprinijela članstvu Crne Gore u Sjevernoatlantskoj alijansi, čime smo postali dio foruma za bezbjednost, dijalog i saradnju. Primjenom znanja, vještine i strpljenja, sudije će održati sudsku vlast u sistemu podjele političke vlasti i pomoći joj u daljem razvoju”, zaključuje Vučković.
Slika vrijedi para.