Srpska pravoslavna crkva odbija da poštuje zakone države Crne Gore, piše italijanski portal ”Atlante delle guerre e dei conflitti del mondo”.
Autor: Edvard Cucek
29. decembra prošle godine crnogorski predsjednik Milo Đukanović potpisao je u Podgorici Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je prethodno usvojio parlament Crne Gore glasovima vladajuće koalicije i dijela opozicije, ali uz snažno protivljenje prosrpske opozicije i Srpske pravoslavne crkve. U igri je zapravo vlasništvo kultnih mjesta, a SPC tvrdi da je vlasnik svih crkava i manastira.
U decembru su se Srbija i Crna Gora posvađale o vlasništvu i nezavisnosti svojih pravoslavnih crkava. Treba znati da pravoslavna crkva nije kao katolička, vođena od jednog vođe, poput pape. Ima više lidera, koji predstavljaju njeno porijeklo i pripadnost. U Beogradu je sjedište SPC, koju smo mogli prepoznati prije svega u vrijeme rata u BiH. Ta crkva nikada nije priznala zakone Crne Gore, koja je takođe postala nezavisna raspadom bivše Jugoslavije. SPC uz to smatra da je starija od države Crne Gore, zbog čega polaže pravo na sva crkvena dobra, i ona koja sada ne koristi Crnogorska pravoslavna crkva.
Podgorica, sa svoje strane, namjerava da primijeni vrlo liberalan i ”evropski” zakon, kako bi regulisala odnose sa svim vjerskim zajednicama. Pri tome navodi da dobra crkava, ako nijesu u stanju da dokažu vlasništvo, postaju državna svojina, iako bi zadržala vjersku namjenu. Zakon, koji je je usvojen 26. decembra, naveo je prosrpskog ”ultrasa” u parlamentu, Andriju Mandića, vođu četnika i ultrakonzervativnog Demokratskog fronta, da doslovno pozove svoje drugove na oružje, prijeteći čak i da će zapaliti parlament, kao i da će se lično pozabaviti porodicama predsjednika Đukanovića i premijera Duška Markovića, najavljujući početak građanskog rata.
Zakon, objašnjavaju stručnjaci, bi se primijenio na sve, kako na islamsku zajednicu i katoličku crkvu,tako i na pravoslavnu crkvu.
Sve vjerske zajednice su se izjasnile u korist zakona, samo se SPC pobunila zbog moguće ”opasnosti od krađe”. Nacrt zakona je otvoreno podržan od CPC koja se nada da će preuzeti vlasništvo nad objektima ilegalno oduzetim od strane SPC, koja je sada vlasnik 66 pretežno srednjevjekovnih manastira, desetina crkava i druge imovine u Crnoj Gori.
SPC međutim smatra da je zakon način da se otmu njene crkve i manastiri u Crnoj Gori. Obije crkve, autokefalne kao u čitavom pravoslavnom svijetu, dijele crnogorsku teritoriju. CPC je u ovom slučaju domaća, dok se sjedište SPC nalazi van države u Beogradu. Posljedica toga je da se dobrim dijelom crnogorskog nasljeđa djelimično ili potpuno upravlja iz centra moći van državnih granica.