Četvrtak, 25 Aprila, 2024
Rubrika:

Integracija Zapadnog Balkana izvjesna, proširenje EU ne treba da ima alternativu

Marković i delegacija crnogorske Vlade su otputovali u Poljsku kako bi učestvovali na Samitu predsjednika država i vlada zemalja Zapadno-balkanske šestorke u okviru Berlinskog procesa.

Premijer Duško Marković kazao je na Samitu Zapadnog Balkana u Poznanju da se jake veze sa susjednim članicama EU nastavljaju na interne veze zemalja Zapadnog Balkana.

„Zbog toga je institucionalni okvir koji garantuju evropske institucije i vlade država regiona, od presudnog značaja za povezivanje, saradnju i konačno – našu integraciju u Evropsku uniju“, rekao je premijer.

,,Drago mi je da govorim na temu agende povezivanja koja je od početka čuvala jednu od centralnih pozicija Berlinskog procesa, bez obzira na stalnu nadogradnju i širenje domena interesovanja.

Još Finalnom deklaracijom samita u Berlinu konstatovano je da je politika proširenja Evropske unije odigrala ključnu ulogu u značajnim postignućima zemalja regiona na polju stabilnosti, dobrosusjedskih odnosa, osavremenjavanja uprave, razvoja ekonomije i društva u cjelini. Agenda povezivanja u tome ima ključni značaj. Razvoj glavnih infrastrukturnih koridora podrazumijeva jasnu viziju – koja čini Agendu povezivanja konkretnim ohrabrenjem da integracija država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju mora doći na red.

Saobraćajni i energetski koridori, finansijski podržani pod okriljem ovog procesa, šalju jasne poruke: Infrastruktura država regiona gradi se za vrijeme u kojem će postati dio infrastrukturne mreže Evropske unije. Naši putevi i pruge nalaze se na koridorima koji su i formalno harmonizovani sa osnovnom saobraćajnom mrežom EU.

Naši gasovodi i dalekovodi grade se na način da omoguće nesmetan protok i slobodnu trgovinu električnom energijom i prirodnim gasom na jedinstvenom evropskom tržištu. Povezivanje je zajednički interes – i kada je u pitanju međusobno povezivanje država regiona, ali i povezivanje sa državama članicama i EU. Veoma je važno da ova poruka, opstane – i dodatno dobije na snazi”, kazao je Marković na Plenarnoj sjednici Samita Zapadnog Balkana u Poznanju.

Ne radi se samo o građanima Zapadnog Balkana, dodao je Marković.

,,Značaj jadransko-jonskog putnog pravca, primjera radi, za koji je Crna Gora prošle godina dobila izdašnu podršku Evropske unije, gotovo je podjednak za komforno putovanje od crnogorskog Herceg Novog do albanske Valone, kao za put od hrvatskog Dubrovnika do grčke Janine.

Agenda povezivanja daje rezultate. Dinamika možda jeste sporija od očekivane, ali su rezultati konkretni i opipljivi. Vjerujem da već danas svi možemo podijeliti po neki primjer projekta finansijski podržanog na jednom od prethodnih samita, koji se uspješno privodi kraju.

Crna Gora, upravo ovih dana završava prvu fazu transbalkanskog elektroenergetskog koridora, povezujući elektroenergetske sisteme našeg regiona sa Italijom i još jednom potvrđujući da regionu podjednako trebaju i interne veze, koliko i jake veze sa susjednim članicama EU. Zato je jako važno da ne gubimo fokus sa uspješnih segmenata ovog procesa, nekritičkim širenjem na sve veći broj oblasti koje bi dobile naše formalno pokroviteljstvo. Regionalna ekonomska saradnja jeste veoma važna tema, ali čak ni nju ne moramo uvijek posmatrati potpuno odvojeno od infrastrukturnog povezivanja”, kaže premijer.

I nema razloga da uspješnu priču i koncept Agende povezivanja ne širimo na oblasti koje identifikujemo kao posebno bitne, dodao je on.,,Infrastrukturni razvoj je i preduslov i sredstvo za brži privredni rast. Dobro je i poželjno da se Agenda povezivanja širi sa saobraćaja i energetike na digitalnu agendu.

Trebaju nam i pametnija rješenja u saobraćaju i energetici, moramo otvoriti dijalog o energetskoj tranziciji, dekarbonizaciji i održivom razvoju. Ali ni ova pitanja kao ni gužve na graničnim prelazima nijesu samo posljedice nesavršene administracije i neće se riješiti samo reformskim mjerama.

Mnogo češće radi se o jednostavnoj fizičkoj neadekvatnosti infrastrukture, za koju su potreba finansijska sredstva. No, da ne bude zabune – niko od nas ne želi „bijele slonove” u našoj infrastrukturi, čak ni kad bi bili besplatni. Zajednički interes moramo ostvarivati kroz oblike tješnje saradnje institucija EU i vlada država regiona.

Uzor treba tražiti u modelima Energetske i Transportne zajednice i unaprjeđivati ih. Nekritičko umnožavanje inicijativa, uz rizik da budu prepuštene same sebi i ličnoj kreativnosti pojedinaca, umjesto jasnih smjernica i institucionalnog okvira koji garantuju zvanične adrese iz regiona i Evropske unije, moglo bi stvoriti nepotrebnu konfuziju i relativizovati nesumnjivo pozitivan doprinos Berlinskog procesa. U tom smislu, Crna Gora spremno očekuje najavljene inicijative na unapređenju Zapadnobalkanskog investicionog okvira i ostaje konstruktivan partner zapadnobalkanskim susjedima, članicama EU i Evropskoj komisiji u procesu koji će voditi ka pristupanju država regiona u Evropsku uniju, zasnovanom na mjerljivim individualnim rezultatima”, kazao je Marković.

Učešće na plenarnoj sesiji, pored predsjednika Markovića i premijerâ iz regiona Zapadnog Balkana, uzeli su predsjednik i premijer Poljske Mateuš Moravjecki, kao domaćin, kao i kancelarka SR Njemačke Angela Merkel, visoka predstavnica EU Federika Mogerini, kancelarka Austrije Brižit Birlajn.

Lideri zemalja članica EU saglasili su se da agenda povezivanja u okviru Berlinskog procesa daje rezultate i da je integracija regiona Zapadnog Balkana danas izvjesan politički epilog u okviru politike proširenja koja ne treba da ima alternativu, saopšteno je iz Vlade.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve