HRA: Protest zbog namjere da se na neograničeno produži mandat sadašnjoj vršiteljki dužnosti VDT-a

Kako navode, zabrinjava tendencija da se prvo, predlažu rešenja kojima se v.d. stanja unedogled održavaju.

“Sjetimo se tri člana Sudskog savjeta koji su već devet godina u tom tijelu, umjesto četiri; i drugo, da se predlažu zakonska rješenja, kojima bi se određeni nosioci pravosudnih funkcija smijenili, poput bivšeg GST-a Milivoja Katnića, ili zadržali na funkciji i posle isteka mandata, poput ovih sada predloženih, koji se odnose na v.d. VDT-a Maju Jovanović”, kažu u saopštenju.

Venecijanska komisija je, dodaju, već kritikovala takve ad hominem izmjene zakona jer ugrožavaju pravnu sigurnost, suprotne su prirodi zakonodavne djelatnosti, koja znači definisanje opštih pravila ponašanja, umjesto preduzimanja izvršnih radnji u odnosu na određene pojedince ili situacije.

Ova komisija je, ističu kritikovala i beskrajno produžavanje v.d. stanja, ukazujući da fokus treba da bude na pronalaženju mehanizma za sprječavanje blokade umjesto održavanja takvog stanja.

“Ne dovodeći u pitanje kompetencije i stručnost trenutne vršiteljke dužnosti VDT-a, smatramo da ovakav način izmjena zakona stvara opasnu praksu da se zakoni mijenjaju za određene pojedince i da se pravni poredak neprestano prilagođava nevoljnosti političke elite da postigne kompromis oko najvažnijih državnih interesa kao što je uspostavljanje državnih institucija koje su nezamjenjive za vladavinu prava i članstvo u Evropskoj Uniji”, navode u saopštenju.

Podsjećaju da je Tužilački savjet predložio izmjenu člana 48 Zakona o državnom tužilaštvu, kojim se propisuje da jedna ista osoba može biti na poziciji vršioca dužnosti VDT samo u dva uzastopna mandata od šest mjeseci.

“Sada je predloženo da se ukine ograničenje od šest mjeseci, što znači da će trenutna vršiteljka dužnosti VDT-a Maja Jovanović, ako se takve izmjene usvoje, ostati na toj poziciji sve do izbora VDT-a u punom mandatu, odnosno neodređeni vremenski period”, kažu u saopštenju.

Zabrinjavajuće je, dodaju, što su ovakve izmjene zakona podržane i od strane predstavnika Ministarstva pravde, institucije koja bi trebalo da inicira transparentnu i otvorenu proceduru izmjena zakona koja uključuje i zainteresovanu javnost, a i da vodi računa o mišljenjima Venecijanske komisije, tj. pravnika predstavnika 61 države članice, koje je Crna Gora zamolila da dobije.

“Posebno zabrinjava i to što je Tužilački savjet ovakve izmjene zakona predložio bez obavještavanja javnosti. Na dnevnom redu sjednice nije bilo nikakve naznake da će se razmatrati predlozi za izmjenu zakona, a javnost o tome da su predlozi usvojeni i upućeni Skupštini nije obaviještena ni u saopštenju sa sjednice. O tome se na sjednici razgovaralo u okviru posljednje tačke dnevnog reda pod nazivom “Tekuća pitanja”, gdje se uobičajeno, razmatraju naknade za dežurstvo i pripravnost tužilaca, putni troškovi, troškovi za odvojeni život i sl. Tužilački savjet je temu izmjene zakona pokrenuo nakon što je predstavnica HRA sjednicu napustila posle više od šest sati prisustva, kada je od Sekretarijata Tužilačkog savjeta obaviještena da će se u nastavku razmatrati samo tekuća pitanja koja “nisu od posebnog značaja“. Sudeći po izjavi člana Savjeta iz reda uglednih pravnika i predstavnika NVO, Steva Muka, koji je tog dana bio odsutan, o tome da će se zatražiti izmjena zakona nisu svi članovi savjeta bili informisani”, pojašnjavaju u saopštenju

Ponovo ističu da Zakon o državnom tužilaštvu zahtijeva temeljne izmjene, u skladu sa preporukama Venecijanske i Evropske komisije iz 2021. godine, i da je na tim izmjenama trebalo raditi cijele protekle godine, ali taj posao nažalost nije bio predviđen programom vlade.

“Apelujemo i na Skupštinu Crne Gore da sprovede postupak izbora vrhovnog državnog tužioca,u skladu sa Ustavom Crne Gore, imajući u vidu da v.d. stanje na čelu tog tužilaštva traje od oktobra 2019. godine”, zaključuju u saopštenju.