Četvrtak, 9 Februara, 2023
Rubrika:

HRA: Jovan Markuš nije razrješen članstva u Nacionalnoj komisiji zbog govora mržnje

Iako je Vlada predvidjela da u IV kvartalu 2022. donese Strategiju deinstitucionalizacije i razvoja usluga za život u zajednici od 2023. do 2026. (sa Akcionim planom za 2023), Strategija još nije donijeta i nepoznato je da li je oformljena radna grupa za njenu izradu

Poražavajuća je činjenica da su na Međunarodni dan ljudskih prava u Crnoj Gori sva ljudska prava ugrožena institucionalnim kolapsom Ustavnog suda, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Kako su naveli, propuštanjem da blagovremeno izabere nedostajuće sudije, politička elita je demonstrirala neodgovornost prema konceptu zaštite ljudskih prava. Podsjećamo da su ljudska prava i slobode propisane Ustavom i da ih u krajnjem štiti Ustavni sud.

“Crnogorsko društvo mora da se vrati poštovanju osnovnih zajedničkih vrijednosti. Ustavom utvrđen opšti interes zaštite ljudskih prava ne smije biti predmet političke trgovine”, navodi se u saopštenju.

Kako su ocijenili, Ustavni sud je blokiran zato što radi sa troje od sedam sudija, i može da odlučuje jedino o ustavnim žalbama na osnovu saglasnosti sve troje sudija. Pred tim sudom je sada u radu 2815 predmeta, od čega su 2513 ustavne žalbe, od kojih je 10 iz 2017. godine. Imajući u vidu standard iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, u postupcima po žalbama iz 2017, 2018. i 2019. godine, pravo na djelotvoran pravni lijek pred Ustavnim sudom je već prekršeno.

“Na odlučivanje čeka čak 273 predloga i inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, a dva takva predmeta su čak iz 2016. godine. Preko dvije godine nije odlučeno o predlogu Sudskog savjeta za ocjenu ustavnosti zakona na osnovu koga je za 28 sudija prestala funkcija, kao ni o predlogu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva na osnovu koga je funkcija prestala za 10 državnih tužilaca”, dodaje se u saopštenju.

U vezi lokalnih izbora je podnijeto 27 izbornih žalbi (5 u odnosu na proces prije izbora, 22 vezano za izborni dan), 1 predmet u vezi rješavanja sukoba nadležnosti i 1 predmet za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav. Lokalni izbori su sprovedeni bez Ustavnog suda, iako taj državni organ po Ustavu i zakonu garantuje njihov legitimitet. Opštine Budva i Kolašin su nezakonito proglasile konačne izborne rezultate, pre nego je odlučeno o izbornim žalbama u odnosu na te opštine.

“I ovu godinu je obilježilo v.d. stanje na čelnim funkcijama u pravosuđu. Vršioci dužnosti su na pozicijama Vrhovnog državnog tužioca, predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika četiri druga suda, kao i tri člana iz reda uglednih pravnika u Sudskom savjetu. Posle više od četiri godine, konačno je, krajem septembra 2022, izabran jedan novi član iz reda uglednih pravnika, dok je preostalih troje nastavilo da vrše svoje funkcije u trećem mandatu, već devetu godinu. Takav Sudski savjet je nelegitiman i troje pravnika treba da napuste to tijelo. Poslanici su davno morali da preuzmu odgovornost i izaberu tri nedostajuća pravnika Sudskom savjetu, umjesto što su svojim propustom ukočili napredak države ka EU”, ocjenjuju iz HRA.

Pozitivni pomak je, ističu, novi Nacrt Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojim se ispunjavanju višegodišnje preporuke međunarodnih tijela u cilju stvaranja nezavisnog i nepristrasnog sudstva.

“Ministarstvo pravde je pokazalo znatno veći stepen transparentnosti i volje da uključi javnost u izmjene zakona nego što je to prošle godine bio slučaj s izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu. Međutim, raspisivanje javnih rasprava za vrijeme avgusta odnosno godišnjih odmora kako za ovaj tako i za dva druga važna sistemska zakona poput Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku, sigurno je umanjilo efekat rasprava i spriječilo prijem sugestija iz ugla svih zainteresovanih strana”, kazali su iz HRA.

Ocjenjuju da je neophodno je izmijeniti i Zakon o Državnom tužilaštvu, da bi se obezbijedilo objektivnije ocjenjivanje i utvrđivanje odgovornosti državnih tužilaca. I Evropska komisija je očekivala da se ove godine pristupi tim izmjenama, ali one nijesu bile ni uključene u program rada Vlade.

“U ovoj godini se radilo na izmjenama sistemskih zakona, vrlo važnih za ljudska prava – Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku. Nacrtom Krivičnog zakonika su djelimično usvojene dugogodišnje preporuke međunarodnih tijela u oblasti zaštite žrtava torture. Međutim za Zakonik o krivičnom postupku, od avgustovske javne rasprave do danas nije objavljeno šta je prihvaćeno, a šta nije. Predlozi HRA su većinom bili usmjereni na zaštitu građana od zlostavljanja u policiji. Takođe pozdravljamo i predložene izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, koje šire krug korisnika tog prava”, kazali su iz HRA.

Ove godine je Skupština Crne Gore ratifikovala Protokol 16 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koji omogućava sudijama da traže i dobiju savjete od Evropskog suda za ljudska prava o načelnim pitanjima tumačenja Evropske konvencije o ljudskim pravima i pratećim protokolima.

“Nedjelotvornost istraga policijskog zlostavljanja je i dalje jedan od ključnih problema zaštite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. To je u maju ove godine potvrdio i Komitet protiv torture UN, izrazivši zabrinutost zbog izvještaja o fizičkoj i psihičkoj torturi osoba lišenih slobode od strane policije, zbog iznuđivanja iskaza, i nedostatka djelotvornih istraga takvih prijava. Ove godine je zbog iznuđivanja iskaza optuženo šest osoba u tri predmeta, dok je HRA u prethodne dvije godine zabilježila čak 19 ovakvih slučajeva. Posebno zabrinjava što ni nakon dvije i po godine nema optužnice za iznuđivanje iskaza od Jovana Grujičića u predmetu „bombaških napada“, iako su i međunarodni stručnjaci utvrdili da je bio žrtva zlostavljanja”, kazali su iz HRA.

U tom predmetu je, dodaju, više državno tužilaštvo dva puta ukinulo rješenje o odbacivanju krivične prijave od strane nadležne državne tužiteljke. ODT u Podgorici propušta da tri slučaja sagleda kao cjelinu organizovanog zlostavljanja ljudi od strane iste policijske jedinice. Svoj epilog nijesu dobile ni istrage utemeljenih prijava policijske torture prilikom protesta u Budvi, Nikšiću i Pljevljima iz 2020, odnosno na Cetinju 2021. Evropskom komitetu za sprječavanje torture (CPT), koji je Crnu Goru posjetio u junu, četvrtina ispitanih osoba u policijskom zadržavanju požalila se na zlostavljanje, što je manje nego prije. Ove godine je dvostruko manje krivičnih prijava za djela torture (19) nego prethodnih godina, ali nije poznato je li to posljedica promjene prakse policije ili nedostatak povjerenja da se nadležnima podnesu prijave.

“Ni ove godine Vlada nije zauzela strateški pristup u vezi suočavanja sa prošlošću. Ipak, učinjeni su i neki dugo čekani pozitivni pomaci. Prvi put ove godine obilježavanju godišnjice ratnog zločina Deportacije izbjeglica prisustvovala su četiri ministra u Vladi Crne Gore i direktor Uprave policije. Po prvi put, posle 30 godina, porodicama žrtava je upućeno dugo očekivano izvinjenje policije i ministarstva unutrašnjih poslova zbog nezakonitog hapšenja i izručivanja izbjeglica vojsci Srpske Republike BiH. Ministar unutrašnjih poslova je javno podržao inicijative nevladinih organizacija da se na mjestu okupljanja podigne spomen obilježje i obilježi dan sjećanja na žrtve ovog ratnog zločina, ali do danas po tom pitanju ništa nije učinjeno”, ističu u saopštenju.

Pozitivno je, kako su ocijenili, zajedničko otkrivanje spomen ploče admiralu Baroviću na Visu od strane delegacija Crne Gore i Hrvatske. Ovu godinu je označilo i postavljanje kontroverzne spomen ploče na vojni objekat u Morinju, koje je neodgovornim postupanjem političara obesmislilo suočavanje s prošlošću i odavanje počasti žrtvama. HRA će nastaviti da se zalaže, zajedno sa Centrom za građansko obrazovanje i Centrom za mirovno i žensko obrazovanje ANIMA iz Kotora za postavljanje javnog, svima pristupačnog memorijalnog obilježja u Morinju koje će ukazati na odgovornost Crne Gore i založiti se za trajni mir među narodima.

“Vlada ove godine nije prihvatila poziv punomoćnika žrtava i HRA da pristupi vansudskom poravnanju sa žrtvama Murina koje ni nakon 23 godine, nisu ostvarile svoje pravo na naknadu štete. Civilne žrtve rata još nijesu prepoznate Zakonom o boračkoj i invalidskoj zaštiti”, kazali su iz HRA.

Podsjećaju da je, ove godine je na inicijativu BiH pokrenut jedan krivični postupak za ratni zločin dvostrukog ubistva i silovanja u Foči. Nije bilo pokretanja istraga ili podizanja optužnica na inicijativu crnogorskog tužilaštva. Nisu preispitani stari predmeti, čije je procesuiranje kritikovala Evropska komisija. Srbija ignoriše zahtjev Crne Gore za izručenjem Zorana Vukovića, osuđenog za zločin nad porodicom Klapuh, a nemamo informaciju da se Vlada tome suprotstavlja.

“Nerasvjetljeni slučajevi napada i ugrožavanja sigurnosti novinara i dalje su prepreka uspostavljanju minimalnih standarda za poštovanje slobode izražavanja. Nije bilo napretka u istragama ključnih napada na novinare iz ranijih godina. Ni ova Vlada, kao prethodne dvije, nije angažovala stranog eksperta za rasvjetljavanje ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan, Duška Jovanovića. Nalogodavci i izvršioci pokušaja ubistva novinara Tufika Softića 2007. godine nikada nisu procesuirani, a slučaj je zastario 1. novembra ove godine. Iako je došlo do pomaka u istrazi napada na novinarku Vijesti, Oliveru Lakić, iz 2018. godine, očekujemo da se ona usmjeri na nalogodavce”, ističu u saopštenju.

Govor mržnje je i ove godine intenzivan, posebno prema ženama u javnoj sferi, Romima i LGBT osobama. Neophodno je unaprijediti procesuiranje tih slučajeva i precizirati razliku između krivičnog djela i prekršaja u predmetima govora mržnje. Nedovoljno procesuiranje govora mržnje od strane političara sprječava širenje takvog govora među građanima.

“Skupština nikada nije procesuirala predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode, Jovana Vučurovića, zbog govora mržnje i homofobnih stavova uprkos urgenciji dvadeset članica Koalicije Zajedno za LGBTIQ prava. Ni Jovan Markuš nije razrješen članstva u Nacionalnoj komisiji za UNESCO zbog govora mržnje, nego je nastavio da isti govor primjenjuje i na Rome”, navode iz HRA.

Vlada je zaključila „Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve“ i pored apela da se tekst tog ugovora uskladi sa pozitivnim pravom. Vlada je odbila sve stručne primjedbe na neusaglašenost ugovornih odredbi s pravnim poretkom, a ustavnost ovog ugovora danas je upitna. Pred sudom su pokrenuti postupci kojima je ugovor osporen i očekujemo da se oni efikasno sprovedu.

“Ni ove godine Crna Gora nije ispunila preporuke UN Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2014. godine, da obezbijedi odgovarajući životni standard za socijalno ugrožene, posebno nezaposlene, starije i osobe sa invaliditetom. Iako neznatno uvećan, iznos socijalnih davanja je i dalje 6 puta manji od cijene minimalne potrošačke korpe i ne obezbjeđuje preživljavanje nego podstiče sivu ekonomiju i izrabljivanje najsiromašnijih”, kazali su iz HRA.

Dodaju kako ne postoje precizni podaci o broju siromašnih i beskućnika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao što su voda, grijanje, sanitarije i struja. Nije usvojen podzakonski akt bilo koje vrste koji objašnjava kako se beskućnici zbrinjavaju, koje su im usluge dostupne i na koji način, pa tako službenici Centra za socijalni rad nemaju jasno definisane korake u postupku njihovog zbrinjavanja. Strategija za borbu protiv siromaštva nije usvojena, niti je njeno sačinjavanje planirano, sudeći prema Srednjoročnom programu rada Vlade 2022-2024.

“Nijesu ispunjene ni preporuke UN Komiteta za prava osoba s invaliditetom iz 2017. godine, posebno u pogledu neophodne reforme starateljstva i odlučivanja u ime osobe, koji sprečava osobe s invaliditetom u slobodnom donošenju odluka o svom životu. Praksa oduzimanja poslovne sposobnosti je nastavljena, a glavni vid zbrinjavanja osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom je u institucijama. I dalje oko 46 odsto pacijenata Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru čine tzv. socijalni pacijenti, za čijim bolničkim liječenjem više nema potrebe, ali koji nastavljaju da žive u Bolnici jer država za njihovo zbrinjavanje nema rješenje”, kazali su iz HRA.

Iako je Vlada predvidjela da u IV kvartalu 2022. donese Strategiju deinstitucionalizacije i razvoja usluga za život u zajednici od 2023. do 2026. (sa Akcionim planom za 2023), Strategija još nije donijeta i nepoznato je da li je oformljena radna grupa za njenu izradu.

“Nažalost, ni posljednja Vlada nije prihvatila predlog HRA da izradi sveobuhvatan izvještaj o primjeni svih preporuka relevantnih međunarodnih organizacija za poboljšanje poštovanja ljudskih prava”, zaključuju iz HRA.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve