Zakon o Vojsci i Zakon o unutrašnjim poslovima dozvoljavaju službenicima Vojske i policije da prisustvuju protestnim, stranačkim i drugim političkim skupovima bez uniforme, istakli su u NVO Akcija za ljudska prava (HRA) i Institut alternativa (IA) u pismu načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutinu Dakiću, koje su mu uputile juče, a povodom njegovih nedavnih izjava da ne odobrava učešće službenika Vojske na litijama.
“U pismu smo istakli da Zakon o Vojsci u članu 60 dozvoljava službenicima Vojske da prisustvuju protestnim, stranačkim i drugim političkim skupovima bez uniforme. Iako ovaj zakon načelno zabranjuje ‘ispoljavanje političkih uvjerenja’, kao i Zakon o državnim službenicima (član 9), nijedan zakon te pojmove ne definiše. Prema tome, i ako se smatra da litije nijesu samo vjerski skup, nego protestni skup političkog karaktera, pripadnici snaga bezbjednosti opet mogu da prisustvuju takvom okupljanju pod uslovom da nijesu uniformisani”, ističe se u saopštenju HRA I IA.
U pogledu ostalih aktivnosti, kao što je komunikacija na društvenim mrežama, predložili su da se zakonske zabrane “političkog djelovanja” i “ispoljavanja političkih uvjerenja” zakonima odgovarajuće preciziraju.
Kako se dodaje, međunarodni ugovori o ljudskim pravima dozvoljavaju državama da ograniče slobode izažavanja i okupljanja pripadnicima bezbjednosnih snaga kada je to neophodno za ostvarenje legitimnih ciljeva, posebno očuvanja političke neutralnosti tih snaga. Međutim, države su dužne da to ograničenje odgovarajuće preciziraju zakonom, da bi pripadnici vojske i policije u skladu s tim mogli da predvide kako će se zakon primjenjivati i usklade svoje ponašanje. U svojoj zakonodavnoj praksi države različito tretiraju ovo pitanje, neke su manje, a neke više restriktivne.
Termini “javno ispoljavanje političkog uvjerenja” i “političko djelovanje” nijesu definisani ni jednim zakonom, dok je prisustvo “protestnim ili političkim skupovima”, odnosno “stranačkim i političkim okupljanjima” Zakonom o Vojsci i Zakonom o unutrašnjim poslovima dozvoljeno bez nošenja uniforme, zbog čega se ne može smatrati da su takva ponašanja nezakonita.
Međutim, ostaje nejasno da li se ostale aktivnosti, kao što je isticanje fotografija litija na društvenim mrežama i komentarisanje litija i fotografija, mogu smatrati zabranjenim “ispoljavanjem političkih uvjerenja” i “političkim djelovanjem”, s obzirom na to da ovi pojmovi nijesu definisani.
“Apelovali smo da se načelnik Generalštaba založi za to da se ovi zakonski termini odgovarajuće preciziraju, da bi ovi zakoni, koji službenicima bezbjednosnih službi ograničavaju ljudska prava, zadovoljili standard “predvidljivosti”, koji zahtijeva da zakon kojim se ljudska prava organičavaju bude odgovarajuće precizan da bi se moglo predvidjeti kako će se primjenjivati i da bi se sprečila proizvoljna, tj. preširoka primjena ograničenja”, zaključuju u saopštenju koje su potpisali Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava i Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora NVO Institut alternativa.