Sistem elektronskog zakazivanja koji je ove sedmice predstavilo Ministarstvo zdravlja mogao bi za rezultat donijeti to da izabrani doktori izgube uvide o svojim pacijentima, a da specijalisti postanu tek administrativni radnici koji će, umjesto da znanje usmjere na pacijente, najviše vremena trošiti na moderiranje kompjuterskog sistema.
Ovo je u razgovoru za Portal Analitika kazala doktorica, specijalistkinja neurologije u Opštoj bolnici Pljevlja i nekadašnja pomoćnica direktora ove bolnice za medicinska pitanja, Sabrina Hadžiosmanović. Zamolili smo je za prve utiske o sistemu, jer je ljekarka specijalistkinja, koja neposredno radi s pacijentima.
„Moja reakcija bazira se isključio na iskustvenoj vizuri nekog ko godinama radi u matičnom zdravstvenom sistemu. Isključivo i jedino okrenuta je ka dobrobiti pacijenata i iz želje da izabranom ljekaru ne oduzimate njegovog pacijenta – jer ga najbolje poznaje, a da specijaliste i subspecijaliste ne pretvorite u administrativne radnike jer su ionako već preopterećeni uslugama hospitalnog i specijalističkog urgentnog zbrinjavanja“, započinje razgovor sagovornica Analitike.
Preskočena početna tri koraka
Doktorica Hadžiosmanović objašnjava da je ovo, u načelu, nastavak već postojećeg sistema elektronskog zakazivanja koji se već dvije godine koristi na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite.
Kaže kako su od samog početka postojali problemi – nepoznanice i poteškoće sa kojima su se susretali i pacijenti i zdravstveni radnici, da se to u hodu rješavalo, ali i da je stvaralo frustracije objema stranama.
„Te frustracije ni ovim najavljenim reformama centralizacije zakazivanja i upravljanja terminima, vremenom rada ljekara i njihove dostupnosti pacijentima neće značajno biti umanjene“, kaže doktorica Hadžiosmanović.
Objašnjava nam da je sistemska greška u tome što su, kako kaže, preskočena početna tri koraka.
Prvi korak mora biti umrežavanje svih zdravstvenih ustanova na svim nivoima zdravstvene zaštite i privatne prakse. Drugi korak treba da budeelektronizacija rezultata svih komplementarnih kliničkih i parakliničkih ispitivanja. Treći je sistem e-recepture koji lijek propisan od specijaliste čini vidljivim apoteci.
Umjesto svega toga, kaže, imamo sistem u kojem će ljekari specijalisti i subspecijalisti u opštim bolnicama, biti pretvoreni u administrativne radnike.
„Ovakvom platformom ljekar specijalista ili subspecijalista postaje, takoreći, izabrani ljekar pacijentu. On gubi svoju konsultantsku ulogu jer sada prati pacijentovo stanje, tumači rezultate traženih ispitivanja, upućuje i priprema za dalju dijagnostiku. To širi dijapazon djelovanja specijaliste ili subspecijaliste nauštrb domena njegove uske specijalnosti. Sada će ovi ljekari, umjesto usko stručne usmjerenosti na specijalnosti za koje su se školovali, morati da barataju i poznaju veliku količinu podataka i protokola o funkcionisanju pojedinačnih subjedinica zdravstvenog sistema koje imaju svoje specifičnosti“, kaže doktorica Hadžiosmanović.
Pita se da li će produženje trajanja pregleda sa 12 minuta, koliko je do sada bilo predviđeno za neurološki pregled u opštoj bolnici, na 20 minuta, ići u prilog kvalitetu pregleda ili pak administrativnih usluga koje je sada specijalista u obavezi da sprovede.
Na udaru izabrani ljekari
Dodaje da se na udaru nalaze i izabrani ljekari.
„Oni u potpunosti gube uvid u zdravstvenu problematiku pacijenata koji su ih “izabrali”. Postavlja se pitanje zašto je neko izabrani ljekar, ako je njegov jedini zadatak da pacijenta uputi specijalisti? Dakle, izabrani ljekar ovakvim sistemom ne zna, na primjer, da njegov pacijent boluje od epilepsije. O pacijentu će o brinuti neurolog-epileptolog, a izabarani ljekar će taj podatak dobiti tek nakon izvjesnog vremena, kada mu se pacijent bude obratio zbog nekog drugog zdravstvenog problema“, konkretno pokazuje naša sagovornica probleme o koje bi se moglo spoticati zdravstvo.
Kao moguće probleme navodi i preskakanje izabranih ljekara kod primjene terapije koju je prepisao specijalista u injekcionim ambulantama domova zdravlja i patronažnim službama, potom pitanje putnih troškova i prevoza sanitetskim vozilom kada ljekar specijalista jedne ustanove napiše uput za drugu ustanovu, kao i probleme sa višekratnim uputima.
„Isto se odnosii na višestruke posjete pacijenata specijalistima zbog regulisanja prava na odsustvo sa posla ili neke druge administrativne usluge kao što je ostvarivanje prava na tuđu njegu i pomoć, prava na druge materijalne prihode, mišljenja i procjene, na pomagala, rehabilitaciju i slično“, kaže Hadžiosmanović.
Nužan multidisciplinarni pristup
Na kraju razgovora naša sagovornica vraća nas na početak i kaže da svo dosadašnje iskustvo ukazuje da platforma centralizacije zakazivanja treba da se uradi etapno i multidisciplinarnim pristupom.
Kaže da je neophodan i konstruktivan dijalog o specifičnostima pojedinačnih specijalističkih i subspecijalističkih službi na svim nivoima zdravstvene zaštite, detekcija manjkavosti i njihovo otklanjanje, kao i prethodna edukaciji ljudi.
Tek tako će se, kaže, stići do funkcionalne platforme na obostrano zadovoljstvo i pacijenta i zdravstvenih radnika.
„Nesporan je cilj da se unaprijedi kvalitet zdravstvene zaštite, ali to ne može biti promptno rješenje, kako je predstavljeno. Pacijent pogrešno stiče utisak da on više nema nikakvog dodira sa izabranim ljekarom. Ne zaboravite da smo u kadrovskom deficitu iz svih oblasti specijalnosti, da se borimo sa nedostatkom termina na zakazani pregled ida su liste čekanja naša realnost“, napominje naša sagovornica.
Upitana o statistici koja pokazuje kako se, kada se specijalistički pregledi produže za samo pet minuta, vrijeme čekanja na specijalističke preglede na godišnjem nivou produžava za tri mjeseca, te da pet ljekarskih minuta duže pri svakom pregledu kod izabranog doktora znači da će se sadašnjih deset dana čekanja na pregled kod izabranog produžiti na 15 dana, doktorica Hadžiosmanović kaže da je to veoma važno mjerilo.
„Ovakvim sistemom će se postići upravo zagušivanje sekundarnog i tercijarnog nivoa zaštite, a ne decentralizacija“, zaključiča je u razgovoru za Portal Analitika neurološkinja, doktorica Sabrina Hadžiosmanović.