Kada mladi ljudi odrastaju u sistemu u kome dominira nekažnjivost, gdje je važnije čiji si i koga znaš, nego šta znaš, onda spremnost da se varanjem stekne i profesija djelioca pravde i nije iznenađenje, ocijenila je u razgovoru za Dan izvršni direktor Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević. Slučaj varanja troje kandidata na testiranju za sudije dokaz je, kako ističe, da nedostatak vladavine prava u društvu neminovno urušava i moralne vrijednosti.
Gorjanc Prelevićeva poručuje da bi spremnost državnog službenika da vara u bilo kojoj prilici, a posebno prilikom izbora za sudiju, morala biti sankcionisana, da se takvo ponašanje ne bi ohrabrivalo.
“Od državnog tužilaštva zavisi utvrđivanje krivične odgovornosti, a postoji i disciplinska odgovornost zbog kršenja etike, što je u nadležnosti predsjednika sudova u kojima ti savjetnici rade. Ovdje se radi o izboru ljudi za izuzetno odgovoran posao dijeljenja pravde”, ističe Gorjanc Prelević.
Sudije, dodaje, moraju da budu najstručniji i najmoralniji koje jedno društvo može da obezbijedi.
“Da bi se takvi obezbijedili, i tijelo koje ih bira i procedura u kojoj se biraju moraju da budu besprekorni, a to nažalost nije slučaj. Niti Sudski savjet ispunjava garancije nezavisnosti, niti se u praksi pokazao kao nepristrasno tijelo, niti je procedura izbora takva da onemogućava varanje, a od ranije stoje primjedbe na račun toga kako je Sudski savjet sprovodi”, kazala je Gorjanc Prelevićeva za Dan.
Ističe da je sudijski poziv za one ljude kojima lični interes nije važniji od opšteg interesa.
“Prema tome, od učesnika na tom konkursu se očekuje da žele da pobijede najbolji među njima, da žele da se sve odvija na zakonit, pravedan način. Međutim, mali je broj onih koji zaista tako razmišljaju, dok je samo nekoliko od 2008. do danas bilo spremno i da se bori za zakonitost protiv Sudskog savjeta. Poslednjih godina je to usamljen primjer Ivana Vukićevića, savjetnika u Osnovnom suduu Podgorici, koji je u dvije tužbe protiv Sudskog savjeta ukazivao na kršenja procedure prilikom dva izbora za sudije osnovnih sudova”, navodi ona.
Akcija za ljudska prava se uvjerila u kršenje procedure prilikom intervjuisanja kandidata na jednom od tih izbora, na kojima kandidati nisu jednako tretirani.
“Neki su bili i sasvim zapostavljeni, na intervjuu im nije bilo postavljeno niti jedno pitanje, pa ipak niko, osim Vukićevića, zbog toga nije protestovao, nije se žalio. Takav podanički mentalitet građana koji žele da postanu sudije treba sve da zabrine”, upozorila je ona.
Na pitanje da li vjeruje da je na ovako ružnu situaciju u pravosuđu uticalo sve ono što se u prethodnom periodu dešavalo s načinom izbora sudija, neustavnim mandatima predsjednice Vrhovnog suda i više predsjednika osnovnih sudova, te da li misli da je izigravanje Ustava na najvišim funkcijama u pravosuđu moglo uticati na nemoral onih koji tek treba da obuku sudijsku togu i dijele pravdu, Gorjanc Prelevićeva je odgovorila da je otvoreno kršenje Ustava i zakona postalo pravilo ponašanja.
“Otvoreno kršenje Ustava i zakona u Ustavnom sudu – mislim na izbor tzv. predsjedavajućeg sudije i Sudskom savjetu prilikom izbora predsjednice Vrhovnog suda i predsjednika nekoliko drugih sudova postalo je pravilo ponašanja, samim tim što se desilo i što se preko toga prešlo. A da ne govorim o dosadašnjim izborima sudija, šaradama od intervjua, nepotizmu… Dakle, više puta do sada je poslata poruka da „za ideale ginu budale”, pa su neki od ovih mladih ljudi koji su prepisivali na ispitu za sudije tu poruku i bukvalno shvatili”, ukazala je Tea Gorjanc Prelević.
Gorjanc Prelevićeva ističe da među učesnicima konkursa za sudije odavno vlada atmosfera da je važno poznaju li se ljudi u Sudskom savjetu i vrhu sudstva ili ne.
“U sudstvu i tužilaštvu i izvršnoj vlasti vladaju nepotizam i drugi lični interesi, to je opštepoznato. Do koje mjere se to smatra normalnim i čak prihvatljivim pokazali su i bivši predsjednik Sudskog savjeta i predsjednica Vrhovnog suda, koji nijesu vidjeli nikakav razlog da se izuzmu od intervjuisanja i odlučivanja o izboru kandidata koji su im bili vrlo bliski. To što je Crna Gora mala i što se mnogi poznaju, ili su u rodbinskim ili tazbinskim vezama, samo je razlog više da garancije protiv sukoba interesa budu rigoroznije, da propisi budu precizniji, da tijela koja biraju sudije i tužioce o svemu tome izuzetno posvećeno vode računa, ako se hoće društvo jednakih šansi i vladavina prava”, kazala je ona.