Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Globalni indeks terorizma: Crna Gora na 107. mjestu

Crna Gora je na listi zauzela 107. poziciju i svrstana je među zemlje u kojima terorizam ima veoma mali efekat

Broj žrtava terorizma u svijetu je opao, ali je broj napada ekstremne desnice porastao za 250 odsto, do nivoa koji nije viđen u posljednjih 50 godina, pokazuje istraživanje Globalni indeks terorizma 2020, uz procjenu da je vrlo izvjesno da će pandemija dodatno podstaći taj trend. Crna Gora je na listi zauzela 107. poziciju i svrstana je među zemlje u kojima terorizam ima veoma mali efekat.

U istraživanju IEP, čije je sjedište u Sidneju, navodi se da se terorizam najviše smirio na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi. U tim regionima je najmanji broj ubijenih još od 2003. godine, a pandemija bi lako mogla da to produži.

U studiji su analizirani trendovi globalnog terorizma i sastavljena je rang lista zemalja po ugroženosti od terorizma u 2019. godini po broju žrtava i materijalnim gubicima.

Na rang listi zemalja u šest kategorija, prva tri mjesta, kao zemlje sa veoma visokim uticajem terorizma zauzimaju Avganistan, Irak i Nigerija.

Slijedi grupa od 17 zemalja predvođenih Sirijom, u kojima je uticaj terorizma visok. U toj grupi nema evropskih zemalja.

U grupu od 27 zemalja gdje terorizam ima srednji efekat svrstane su i Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ukrajina, Francuska, Velika Britanija i Grčka.

Među 32 zemlje za koje je ocijenjeno da je uticaj terorizma mali su Njemačka, Italija, Holandija, Irska, Belgija, Švedska, Španija, Kanada i Australija i Japan.

Skoro sve zemlje Zapadnog Balkana ušle su u grupu od 55 država u kojima terorizam ima veoma mali efekat, s izuzetkom Kosova za koje autori, kao i za Hrvatsku i Sloveniju, nijesu ustanovili efekat terorizma.

Po ocjeni autora studija, smanjenje broja terorističkih napada može se u najvećoj mjeri pripisati smanjenju teritorije koju je okupirala ekstremistička Islamska država i deeskalaciji sukoba na Bliskom istoku.

Najviše terorističkih napada ekstreme desnice u posljednjih 50 godina

Međutim, sada se bilježi više terorističkih napada ekstreme desnice nego ikada u posljednjih 50 godina, i samo prošle godine ih je bilo 13 u kojima je ubijeno više od deset ljudi, dok su bila 24 napada sa islamističkom pozadinom i tri teroristička napada koji se mogu dovesti u vezu s drugim ideologijama, navodi se u studiji.

“Na počeku nove decenije vidimo i nove terorističke prijetnje. Uspon ekstremno desničarskog terorizma na Zapadu i slabljenje u Sahelu najbolji su primjeri“, izjavio izvršni direktor IEP Stiv Kilelea.

Kilelea je, ipak, dodao da nedavni napadi islamističkih terorista u Francuskoj i Austriji pokazuju „da su i dalje aktivne mnoge manje grupe koje gaje simpatije prema filozofiji Islamske države“.

Viši naučni saradnik u IEP Tomas Morgan naglasio je da je veoma česta „zabluda“ da terorizam najviše pogađa države Zapada.

“Postoji zabluda koja se zasniva na količini medijskog izvještavanja… ali i zato što se 96 odsto terorizma događa u kontekstu nekog sukoba koji je u toku“, rekao je Morgan, navodeći kao primjere Avganistan, Siriju, Nigeriju, Somaliju ili Jemen.

Negativan uticaj pandemije

Morgan je izrazio bojazan da bi ekonomske posljedice pandemije KOVIDA-19 mogle da utiču kako na učestalost, tako i na oblike terorizma sa kojima će se svijet suočiti u narednim godinama.

Iako su protivepidemijske mjere – zabrana izlaska napolje, zatvaranje granica i prizemljivanje avionskog saobraćaja otežali kretanje terorista, regrutaciju novih saboraca i izvođenje terorističkih napada, visoko razvijena zapadna društva su posljednjih godina postala ranjivija na takve napade, ocijenjeno je u studiji.

U istraživanju se upozorava da bi pandemija mogla da ima negativan uticaj, pošto neizvjesna ekonomska budućnost vodi još većoj političkoj nestabilnosti.

“Moglo bi da dođe do smanjenja finansiranja anti-terorističkih aktivnosti ili aktivnosti koje stvaraju bolje društveno-ekonomsko okruženje, u kojem postoji manja opasnost da se ljudi radikalizuju“, izjavio je za EURACTIV direktor IEP za Evropu, Bliski istok i Sjevernu Afriku, Serž Strobants.

“Pod tim društveno-ekonomskim pritiskom mogli bismo da vidimo da se još više ljudi otuđuje od društva, da više ljudi misli da su diskriminisani i da je više ljudi spremnih da čuju poruke onih koji regrutuju teroriste”, rekao je Strobants, uz upozorenje da je to „potencijalni rizik koji nosi budućnost“.

Na pitanje kako se to može spriječiti, Strobants je odgovorio da „postoji potreba da se preispita kako su društva izgrađena, da bi se obezbijedilo da što manje ljudi dođe do tog stepena frustracije, tog stepena otuđenja“.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve