Petak, 27 Januara, 2023
Rubrika:

Gazdić: Potrebna je rigorozna kaznena politika

Gazdić ističe da je upravo unapređenje kvaliteta vazduha u pojedinim opštinama ključni izazov u zaštiti životne sredine u Crnoj Gori. To se, uz pitanja iz oblasti otpada, voda, zaštite prirode i klimatskih promjena, poklapa sa onim što je i Evropska komisija prepoznala i potencirala kroz pregovarački proces koji vodi sa našom zemljom.

Zagađenje vazduha, kao jedan od najvećih zdravstvenih izazova u centralnom i sjevernom dijelu zemlje, traži konkretnu saradnju i uključivanje institucija države i lokalne uprave, a upravo će Agencija za zaštitu životne sredine svojim kapacitetima biti logistika i podrška za sve mjere prevencije i rješenja čiji je cilj da se prevaziđe decenijski problem.

To je u razgovoru za Pobjedu kazao direktor Agencije Milan Gazdić koji je najavio da će ubrzo ta institucija u Pljevljima, gradu čije je stanovništvo najviše pogođeno zagađenjem u zimskom periodu, uspostaviti kancelariju.

– To će, uz angažovanje ekološkog inspektora i set kratokročnih i dugoročnih mjera koje Vlada planira sa lokalnom upravom, doprinijeti da se bolje isprati stanje i pravovremeno reaguje na problem koji odavno utiče na život stanovništva i funkcionisanje grada – ocijenio je Gazdić.

Prema njegovim riječima, Agencija će u saradnji sa Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju uspostaviti prezentovanje stanja kvaliteta vazduha u okviru redovnih meteo biltena u medijima.

– Svi prikupljeni podaci na dnevnom nivou dostupni su na sajtu Agencije, kao i preporuke Instituta za javno zdravlje o tome kako prilagoditi aktivnosti kada se izmjeri prekoračenje dozvoljenih graničnih vrijednosti zagađenja. Kroz prezentovanje u meteo biltenima, ove informacije biće dostupnije građanima – kazao je Gazdić.

Dodao je da je u planu proširenje postojeće mreže mjernih stanica kojih trenutno na nivou zemlje ima devet. Tri su u Podgorici, dvije u Pljevljima i po jedna u Nikšiću, Kotoru, Baru i Bijelom Polju. Iako je to, prema važećim standardima, dovoljno s obzirom na gustinu naseljenosti i broj stanovnika, cilj je da pojedine lokacije budu bolje pokrivene kako bi se dobili precizniji podaci koji služe za mjerenje stanja vazduha, odnosno koncentracije polutanata.

Gazdić ističe da je upravo unapređenje kvaliteta vazduha u pojedinim opštinama ključni izazov u zaštiti životne sredine u Crnoj Gori. To se, uz pitanja iz oblasti otpada, voda, zaštite prirode i klimatskih promjena, poklapa sa onim što je i Evropska komisija prepoznala i potencirala kroz pregovarački proces koji vodi sa našom zemljom.

POBJEDA: Do kojeg smo nivoa izgradili normativu i infrastrukturu neophodne za rješavanje gorućih ekoloških pitanja?

GAZDIĆ: U oblasti upravljanja otpadom još imamo dosta posla, na zakonodavnom, strateškom, kao i infrastrukturnom, edukativnom i nivou jače primjene kaznene politike. Tu je svakako i upravljanje vodama odnosno adekvatna infrastruktura i primjena standarda kao i jače kontrole ispuštanja otpadnih voda. Pred nama je unapređenje sistema upravljanja zaštićenim područjima u Crnoj Gori kao i rješavanje pitanja ilegalnog držanja divljih životinja odnosno njihovog adekvatnog zbrinjavanja. Ne smijemo zaboraviti primjenu mjera za poboljšanje kvaliteta vazduha u urbanim sredinama i pronalazak zajedničkog koncenzusa i puta za dostizanje ciljeva postavljenih klimatskim politikama, za šta je potrebna jača i bolja međusektorska saradnja. Svakako, iako su primjetni određeni pomaci ipak se određena pitanja sporo rješavaju, jer zahtijevaju veća infrastrukturna ulaganja, resurse i zahtjevne odluke i promjene pristupa. Stoga smatram da bi definitivno morali dinamičnije pristupiti rješavanju problema u ovoj oblasti.

Nesumnjivo je velika uloga društva i pojedinca u svemu ovome. Primjetno je i jačanje svijesti građana što potvrđuje primjer brojnih ekoloških akcija čišćenja, pošumljavanja i reciklaže, u kojima su sa institucijama sistema aktivno participirali. Moram, ipak, ocijeniti da to ide jako sporo i da se još nije dostigla da kažemo ta „kritična masa“, u smislu osviješćenosti i odnosa prema životnoj sredini.

POBJEDA: Pored crnih ekoloških tačaka, veliki problem je zagađenje životne sredine zbog neadekvatnog odlaganja otpada kojim su zatrpani vodotoci, otvorene površine…

GAZDIĆ: U saradnji sa Svjetskom bankom realizuje se projekat ,,Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“, u okviru kojeg se rješavaju problemi opasnog industrijskog otpada na crnim ekološkim tačkama: Jadransko brodogradilište Bijela (remedijacija tla), Rudnik „Šuplja stijena“ (flotaciono jalovište Gradac), Termoelektrana Pljevlja (deponija pepela i šljake Maljevac), Kombinat aluminijuma Podgorica (deponija čvrstog otpada i bazeni crvenog mulja), kao i pitanja tretmana opasnog i neopasnog otpada. Značajno su intenzivirane aktivnosti čiji je cilj remedijacija tih lokacija, što će rezultirati sprečavanjem daljih rizika po životnu sredinu i stanovništvo na ovim područjima. Kada govorimo o zagađenju i odlaganju otpada i njegovoj pojavi u vodotocima rijeka, nažalost moramo konstatovati da upravljanje otpadom u Crnoj Gori predstavlja jednu od gorućih tema zaštite životne sredine.

Zasigurno se ne možemo pohvaliti djelotvornošću postojećih politika i postignutim rezultatima, s obzirom na to da su recikliranje i ponovna upotreba na veoma niskom nivou, a način odlaganja otpada stvara značajne negativne posljedice na prirodno okruženje budući da oko 45 odsto stvorenog komunalnog otpada završava na divljim ili neregulisanim deponijama.

POBJEDA: Zbog pretjerane i neselektivne sječe i požara veoma skupo plaćamo gubitak šumskog pokrivača koji utiče i na poplave, eroziju, promjenu klime. Ima li procjena koliko je situacija ozbiljna?

GAZDIĆ: Ako govorimo o sječi šuma pouzdana ocjena se, u ovome trenutku, ne može dati zbog nepotpunih informacija. Naša saznanja sa terena govore da su značajna šumska područja degradirana ili osiromašena planiranom ili nedozvoljenom sječom, posljedicama požara i bolestima šuma, što će prema našem mišljenju rezultirati problemima sa erozijom i problemima sa poplavama.

Svjedoci smo učestalijih ekstremnih vremenskih uslova koji se definitivno mogu povezati sa posljedicom uticaja klimatskih promjena. Crna Gora nema veliki doprinos globalnim klimatskim promjenama, jer smo mala zemlja sa slabo razvijenom industrijom, ali sve procjene ukazuju da smo veoma ranjivi na njihov uticaj. Kada se uz to dodaju posljedice našeg neodgovoranog odnosa prema životnoj sredini, poput odlaganja otpada na obodima i u riječnim tokovima i jezerima, pa posljedično začepljenje odvoda, sječa šume i požari, nelegalna gradnja koja dovodi do erozija i nestabilnosti tla, onda svakako zapadamo u situacije kakvim svjedočimo sve češće.

Kroz zakonske mehanizme prije svega Zakona o zaštiti prirode te izdavanja smjernica i uslova zaštite prirode trudimo se da utičemo na planska dokumenta iz oblasti šumarstva, iako su nam u tom smislu nadležnosti prilično ograničene.

Dodatno, Agencija za zaštitu životne sredine je u protekloj godini inicirala postavljanja kamera u šumama Crne Gore, kako bi se pomoglo nadležnim institucijama u nadziranju ilegalne sječe, krivolova, podmetanja požara, kao i utvrđivanju brojnog stanja divljači. Intencija je da podaci i informacije, dobijeni snimcima sa kamera, budu od koristi državnim institucijama i civilnom sektoru. Krajnji cilj projekta je da 99 odsto područja Crne Gore bude pokriveno kamerama. Nadamo se da ćemo na taj način uspjeti da doprinesemo suzbijanju nelegalne sječe, smanjimo broj podmetnuh požara osim praćenja brojnog stanja populacija divljači.

POBJEDA: Nijedan ekološki problem ne može se posmatrati izdvojeno, sanacija traži cjelovit odgovor – od prepoznavanja do nastojanja da se zaustavi dalja šteta. Što je na tom planu potrebno mijenjati i na koji način Agencija može da doprinese da stvari mijenjamo nabolje? 

GAZDIĆ: Svjesni smo da je na putu rješavanja nagomilanih ekoloških problema neophodno da se svi subjekti u Crnoj Gori, koji imaju direktnih i indirektnih veza sa pitanjima zaštite životne sredine, jednako posvete ne samo deklarativno već i kroz planiranje i primjenu aktivnosti i ekološki prihvatljivih standarda i procedura. U smislu opredjeljenja, volja zasigurno postoji. Pored volje neophodno je unaprijediti horizontalnu primjenu principa održivog razvoja i zaštite životne sredine na svim nivoima tj. intenzivnije međusektorske saradnje kao i saradnje sa pojedincima i organizacijama civilnog duštva.

Kako mi u Agenciji možemo doprinijeti da se stvari mijenjaju nabolje – apsolutno insistiranjem na dosljednjoj primjeni zakona, na svim nivoima. Takođe, slobodan pristup informacijama, Arhuska konvencija i veb portal Agencije, predstavljaju osnov za saradnju sa NVO i građanima, te njihovo uključivanje u proces donošenja odluka, javnih politika i sl.

Agencija je u potpunosti otvorena za saradnju sa građanima i NVO, o čemu svjedoči veliki broj zajednički realizovanih ekoloških aktivnosti, učešće predstavnika NVO i stručne javnosti u raznim komisijama koje obrazuje Agencija, mišljenja NVO i građana prilikom izrade godišnjeg programa rada Agencije i sl.

Što se tiče ,,najtežih“ zahtjeva koje pred Agenciju postavljaju građani, to su u prvom redu problemi koji nijesu u našoj nadležnosti, te neki višedecenijski problemi koji se ne mogu rješavati preko noći i koji zahtijevanju izvjesno vrijeme za rješavanje, angažovanje i saradnju više društvenih činilaca. Naše iskustvo je pokazalo da dodatno treba pooštriti kaznenu politiku za sve one koji ne poštuju odredbe važećih propisa.

Nastojaćemo da još više unaprijedimo dijalog sa NVO i građanima, koje smatramo pouzdanim partnerima na putu rješavanja ekoloških problema i pomoći državi u pregovaračkom procesu naše zemlje na putu ka EU.

Važno je obezbijediti suštinsko upravljanje zaštićenim područjima

POBJEDA: Proteklih godinu i po Crna Gora je po prvi put dobila zaštićena područja na moru. Uporedo inicirano je proglašavanje još nekoliko parkova prirode. Na koji način, na papiru odlične, zamisli je moguće prevesti u funkcionalne cjeline koje će opravdati samo proglašenje? 

GAZDIĆ: Svakako nakon proglašenja zaštićenog područja neophodno je određeno vrijeme da se uspostave kapaciteti upravljača i izrade planska dokumenta, koja su osnova upravljanja poput planova upravljanja. Koliko sam upoznat JP „Morsko dobro“, koje je upravljač morskih zaštićenih područja, preduzelo je brojne intenzivne aktivnosti i planovi upravljanja za sva tri područja su u završnoj fazi, a radi se i na uspostavljanju službe zaštite. Nadam se da će uskoro svi mehanizmi biti vidljivi i na terenu.

Dobro ste primijetili rastući trend inicijativa za zaštitu, ali upravo treba paralelno sa procedurama zaštite raditi na kapacitetima za upravljanje i obezbijediti finansijska sredstva za rad upravljača kako zaštita ne bi bila samo deklarativna već i suštinska.

Ne čuvamo ni sivog sokola

POBJEDA: Koje su to vrste životinja na rubu opstanka kod nas? Jesmo li neke već bespovratno izgubili i kakav značaj za praćenje populacije i očuvanje imaju crvene liste?

GAZDIĆ: Kako crvene liste predstavljaju osnov adekvatne zaštite vrsta, ali i davno postavljene obaveze koje proizilaze iz Zakona o zaštiti prirode i Nacionalne strategije biodiverziteta, Agencija za zaštitu životne sredine pokrenula je i uradila ove godine prvu crvenu listu, i to ptica Crne Gore.

Do sada smo izgubili gotovo sve vrste lešinara koji su se gnijezdili na teritoriji Crne Gore (četiri vrste), a na putu smo, ne preduzmemo li intenzivnije aktivnosti zaštite, da izgubimo još 14 vrsta ptica. Tome doprinosi ilegalni lov, a ekstenzivno stočarstvo drastično je smanjeno, pa je i manje leševa životinja kojima se oni hrane. Na putu smo, nažalost, da izgubimo i sivog sokola, s obzirom na to da imamo svega nekoliko parova u državi, te nekoliko vrsta ptica koje koriste močvare ili otvorena staništa za gniježđenje.

Uskoro završavamo crvene liste vodozemaca, gmizavaca i riba, pa ćemo sa sigurnošću znati koje životinje u okviru ovih grupa imaju status kritično ugroženih.

 

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve