Filip David, ugledni srpski književnik, dramski pisac i esejističar, gost je regionalnog književnog festivala “LiTeritorija” koji traje ovih dana u KIC-u “Budo Tomović”. Druge večeri festivala govorio je na temu “Pisci vs. kritičari”, zajedno sa piscima Vladimirom Arsenićem, Rumenom Bužarovskom i Andrejom Nikolaidisom.
Tokom duge i plodne karijere dobitnik je brojnih nagrada za prozu, između ostalih NIN -ove negrade (2014. godine), nagrade Milan Rakić, BIGZ-ove, Prosvetine nagrade za najbolju knjigu godine i Andrićeve nagrade.
Knjige su mu prevedene na više jezika, a pripovijetke uvrštene u dvadesetak antologija. Slovi za nepopustljivog i upornog protivnika nacionalističkih režima, a glas njegovog intelektualnog otpora čuje se jednako snažno danas, kao i 90-ih.
Kaže da se nije umorio od pisanja angažovanih tekstova i kritike režima, no svjestan je da tekstovi i povici razuma, njegovi i drugih pisaca, nijesu “nešto bitno promijenili”. Smatra da su političke elite na ovim prostorima još nedorasle ozbiljnom zadatku promjene kulturnog modela, odnosno ukupnog vladajućeg načina mišljenja, te da javno mnjenje ili ne postoji ili je nerazvijeno.
U razgovoru za Dnevne novine otkrio je da bi volio da objavim još jednu zbirku pripovjedaka i jedan roman.
“U mojim godinama, međutim, nikada se ne zna hoće li se to ostvariti, ili ne”, kaže pisac.
Na pitanje da li se može porediti odnos prema kulturi i umjetnosti iz vremena nekadašnje Jugoslavije sa ovim današnjim, Filip David odgovara da je država je u to vrijeme više ulagala u kulturu.
“Bilo je više ozbiljnih izdavača, ali je teško porediti ono vrijeme kada nije bilo televizije, interneta sa ovim vremenom kada su nove tehnologije postale dominantne, a književnici sa mnogo manje uticaja nego tada. Nezadovoljstva je uvijek bilo. Nikada nije bilo jednostavno živjeti samo od književnosti. A vaše pitanje kuda nas to vodi proširio bih na pitanje kuda ovaj naš svijet ide. Živimo u neizvjesnim vremenima kada nam se ponekad čini, sa pravom ili ne, da je u pitanju opstanak naše civilizacije”, ističe on.
Navodi da se nije umorio niti odustao od kritičkog stava prema negativnim pojavama u društvu i državi. Međutim, iskreno, ne vidi neke promjene nabolje.
“Pretvorili smo se u društvo u kojem dominiraju ne najbolji nego najgori, primitivizam i prostakluk. Mnogo bi toga trebalo da se promijeni da bismo dočekali neophodne promjene”, ocjenjuje književnik.
Prema njegovim riječima, u Evropi jačaju ksenofobično, populističko i šovinističko raspoloženje prema migrantima.
“Sveta je dužnost, osnova svakog humanističkog društva, pomagati onima koji su u nevolji. Međutim, evropska desnica širi strah od migranata. A čitava naša civilizacija zasnovana je na migracijama i prožimanju kultura. Prisustvujemo nedostojnom ponašanju većine evropskih zemalja prema nesretnicima koji traže spas od genocida, od ratova u svojim zemljama. Kako danas stvari stoje, ne vjerujem u promjenu raspoloženja prema migrantima. Bojim se, naprotiv, da će se taj problem samo komplikovati sa neizvjesnim ishodom”, zaključuje Filip David.