U Crnoj Gori je prije mjesec nevjenčani suprug ubio devetnaestogodišnju djevojku u Tuzima.
Iako je žrtva, prije tog gnusnog zločina, prijavljivala direktne prijetnje po svoj život, institucije su na njene vapaje reagovale prekršajnim prijavama policije, po nalogu tužilaštva.
Nedugo nakon tog, javnost je potreslo još jedno ubistvo.
Pedesetogodišnji Petnjičanin ubio je suprugu, povrijedio petnaestogodišnju ćerku, a zatim izvršio samoubistvo. Prema pisanju medija, izvršilac je ranije prijavljivan i osuđivan za nasilničko ponašanje u porodici.
Koliko će još života biti izgubljeno zbog nesposobnosti sistema da zaštiti žrtve porodičnog nasilja?
Čak i da dobijemo veći broj sigurnih kuća za žrtve nasilja, šta ćemo sa „kulturom“ tolerancije prema ovoj vrsti nasilja?
„Uzroci femicida — zločina iz mržnje nad osobama ženskog pola — potiču iz patrijarhalnih kulturnih obrazaca, koji su dominantni u društvu“, ocijenila je izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević za Gradski portal.
„U društvu je prisutna sistemska, rodno zasnovana, diskriminacija i rodna nejednakost. To sprečava institucije da proaktivno i preventivno djeluju u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Femicid se dešava jer se od strane društva prihvata, toleriše i opravdava”, kazala je Raičević.
Vaspitanje, obrazovanje, pravovremeno i profesionalno postupanje nadležnih, naglašava, može značajno da pomogne u sprečavanju femicida.
„Upotrebom zakonom propisanih alata, kao što je obavezna precizna procjena rizika, može se značajno smanjiti rizik od ubistva žena. Pokazatelji visokog rizika, kao što su prijetnje ubistvom i samoubistvom, učestalo i surovo fizičko nasilje, odluka žene da napusti nasilnika, moraju biti ozbiljno shvaćeni od strane nadležnih institucija”, napominje Raičević.
Obrazac ubijanja žena gotovo je isti u Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji, što Balkan čini carstvom femicida, saopštili su za Gradski portal iz NVO Mreža ženskih i dječijih prava.
„Odluku da se suprotstave nasilniku ili ga ostave žene često plate glavom. Ubistvima često prethodi dugogodišnje porodično nasilje. Patrijarhalno nasljeđe i vladajući narativ, po kojem je žena dužna da slijedi i sluša muškarca, i danas su duboko ukorijenjeni u svim društvima na Balkanu. Femicid je društveni problem i o njemu se mora više pričati”, kazali su iz ove NVO.
Sistem bi, poručuju, trebalo rigoroznije da postupa sa nasilnicima.
„Mjera zabrane prilaska nije adekvatna sankcija, jer ukoliko se ne poštuje, žrtva nasilja nije bezbjedna. Država je dužna da obezbijedi zaštitu ženama od porodičnog ili bilo kojeg nasilja”, istakli su iz te NVO.
Iako su države regiona potpisnice međunarodnih konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja, ne štite žene u dovoljnoj mjeri, zaključuju sagovornici Gradskog portala.
,,Mjera zabrane prilaska nije adekvatna sankcija, jer ukoliko se ne poštuje, žrtva nasilja nije bezbjedna. Država je dužna da obezbijedi zaštitu ženama od porodičnog ili bilo kojeg nasilja”, istakli su iz ove NVO.
Iako su potpisnice međunarodnih konvencija o sprečavanju nasilja i borbi protiv njega, države ne štite žene u dovoljnoj mjeri, zaključuju naši sagovornici.