Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Fejzić: Mi nemamo alternativnu domovinu

Kako kaže, pogrešno je ako neko ima namjeru da ispituje koliko je bošnjački narod lojalan Crnoj Gori

Reis Islamske zajednice Rifat Fejzić rekao je da se u Crnoj Gori osjeća svoj na svome, da nije došao niotkud, te da živi na svojoj zemlji i da nemaju alternativnu domovinu, već jedinu, Crnu Goru. Fejzić je u emisiji “Argumenti” na TVCG rekao da vjeruje u Crnu Goru.

“Vjerujem u Crnu Goru, građansku Crnu Goru, očekujem i priželjkujem takvu Crnu Goru, koja je komotna za sve njene građane”, kazao je Fejzić.

Kako kaže, pogrešno je ako neko ima namjeru da ispituje koliko je bošnjački narod lojalan Crnoj Gori.

“Mi smo bezbroj puta pokazali odanost ovoj državi”, kazao je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori.

Fejzić je rekao da ne želi da bilo ko u Crnoj Gori narod kojem on pripada svrstava u bilo koje odnose između vlasti i opozicije.

“Razgovaram s ljudima i čujem jednu pametnu stvar koja me je zabrinula – ako je društvo koje je 40 godina stvarano na suživotu, bratsvu, jedinstvu, bez mogućnosti nekih šovinističkih pojava, kakva je bila Jugoslavija, ako je to društvo nakon propasti tog sistema, došlo do onako katastrofalnog raspada, do krvoprolića, šta može da nam se desi danas, kada smo opterećeni nacionalističkim pričama. Kada smo bukvalno došli u situaciju da ono što nije smjelo da se priča ni u porodicama, javno se priča, crtaju se murali ratnim zločincima i ne smiju da se prekreče, a u javnosti se negiraju međunarodne presude. Šta onda može da nam se desi u situaciji ako se stvari otmu kontroli”, zapitao se Fejzić.

Navodi da bi volio da je premijer Zdravko Krivokapić iskreno pomislio da je raniji ministar pravde Vladimir Leposavić izjavom o Srebrenici u parlamentu pogriješio i da je zato predložio njegovo razrješenje.

“Ne znam, nisam razgovarao sa premijerom da bih mogao da govorim o tome. Možda je reakcija mogla da uslijedi odmah”, navodi reis.

Fejzić tvrdi da je komunikaciju sa Leposavićem ostvario odmah nakon izbora nove Vlade Crne Gore.

“Obratio mi se porukom, ja nisam bio tu, nama je rečeno da imamo dva dana da pogledamo zakon o slobodi vjeroispovijesti, da damo eventualno neke naše primjedbe, sugestije, a kao znak dobre volje nisam htio da odbijem, a trebalo je, jer kad vam neko da dva dana za sugestije o nekom zakonu, to je kod nas nemoguće”, naglasio je Fejzić.

Ističe da je ipak primio ministra, da su potom dali neke sugestije i preporuke koje su u takvim okolonstima bile objektivno moguće za saopštiti u tako kratkom roku.

“Te su neke stvari, naše primjedbe, i prihvaćene, odnosno uvrštene u novi zakon. Nakon toga smo imali još jednom ili dva puta susret sa ministrom. Zadnji naš susret je bio nakon ovog njegovog izleta u Skupštini Crne Gore vezano za Srebrenicu. Sastanak je bio dogovoren prije toga i moram da kažem da sam bio vrlo tužan zbog tog njegovog izleta i to sam mu odmah saopštio, svoje razočarenje sam istakao vrlo jasno. Moram da budem iskren, ministar je nama tada kazao sve što je govorio ranije (da je iz svog okruženja dobijao poruke podrške nakon izjave a da je onda odnos počeo da se mijenja.prim.at)”, naglasio je Fejzić.

Reis napominje da sastanak nije bio prijatan za obje strane.

“On je pokušao da na neki način uputi izvinjenje, da je sve pogrešno protumačeno, ali za nas nije bilo mjesta da možemo da prihvatimo takvu njegovu konstatciju o Srebrenici”, cijeni Fejzić.

Ima sličan odnos prema svakom nevino stradalom čovjeku.

“Ko ubije jednog čovjeka, kao da je ubio cijeli svijet. Ko spasi jednog čovjeka, kao da je spasio cijeli svijet. Srebrenica, kada o njoj govorimo, govorimo o međunarodnim presudama, a sud u Hagu je donio odluku, nije to odluka Sarajeva, nego odluka međunarodnog suda. Moramo imati nešto za šta ćemo se vezati kako da kvalifikujemo određene ružne događaje iz naše prošlosti. Piva, Velika, Jasenovac u regionu, ne vidim tog normalnog čovjeka koji ne bi izrazio poštovanje i pijetet prema žrtvama tih zločina”, kazao je Fejzić.

Podržava to da se osude svi ti zločini.

“Ali mi ovdje imamo još zločina, kada je u Crna Gora u pitanju. Mi imamo kompletno pokrštavanje plavsko-gusinjskog kraja 1912.i 1913.godine, nasilno. Dakle, imate 12, 13 hiljada ljudi koji se nasilno pokrštavaju za nekoliko dana. Nakon toga, od 600 do hiljadu ljudi, zavisno od izvora, je ubijeno u Plavu i Gusinju te godine. A 1924.godine se dogodio strašan zločin u Šahovićima, u opštini Bijelo Polje, čak se i ime tome promijenilo, sad se zove, mislim Tomaševo. Imate likvidacije stotine ljudi u Baru, prolaznika, Albanaca koji su došli da pomognu. Dakle, pobrojmo sve te zločine, ja nisam za izdvajanje zločina”, poručio je Fejzić.

Kazao je i da se zalaže da se svi zločini pobroje i da se onda svima poklonimo, i da onda stavimo tačku.

“Ja jesam za to, ali nisam za izdvajanje, niti mojih, a niti drugih”, naveo je Fejzić.

Pokušavao je, kaže, da ukaže ljudima iz nove vlasti da se ne ponašaju revanšistički.

“Na jednoj strani zovete pripadnike manjinskih naroda da budu dio vlasti a na drugoj strani hoćete da uklonite iz organa državne uprave Bošnjake, Albance, i druge pripadnike nacionalnih manjina”, ukazao je Fejzić.

Napominje da ne želi da štiti nijednu političku stranku, ali bi volio da u Crnoj Gori imamo sistem.

“Da ne zavisimo od izbora do izbora i kako će se napraviti neka kalukalcija, matematika i ko će koga zadovoljiti, da bi on mogao onda da radi šta hoće. Da profesionalci u svom poslu ne strahuju od političkih promjena, da im se omogući da stručno i profesionalno rade. A ne da izgubi posao jer pripada jednoj nacionalnoj ili političkoj grupaciji”, naveo je Fejzić.

IzvorRTCG

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve