Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

EKSKLUZIVNO: “Malofejev je navodno organizovao puč” (7)

Ovogodišnja Karnegijeva analiza “Ruska igra na Balkanu” bavi se uticajem Moskve u regionu uključujući i ruskom ulogom u organizaciji puča u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine, sa ciljem da se spriječi pristupanje zemlje NATO-u. Jedan od autora analize Paul Stronski je radio kao viši analitičar za rusku politiku u Birou Stejt Departmenta za obavještajne i istraživačke poslove SAD-a, bio je i direktor osoblja za Rusiju i centralnu Aziju pri Savjetu za nacionalnu bezbjednost. Portal Aktuelno po prvi put u regionu objavljuje integralni prevod ove analize.

Autori: Paul Stronski i Ani Hajms

Ovogodišnja Karnegijeva analiza “Ruska igra na Balkanu” bavi se uticajem Moskve u regionu uključujući i ruskom ulogom u organizaciji puča u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine, sa ciljem da se spriječi pristupanje zemlje NATO-u. Jedan od autora analize Paul Stronski je radio kao viši analitičar za rusku politiku u Birou Stejt Departmenta za obavještajne i istraživačke poslove SAD-a, bio je i direktor osoblja za Rusiju i centralnu Aziju pri Savjetu za nacionalnu bezbjednost. Portal Aktuelno po prvi put u regionu objavljuje integralni prevod ove analize.

Konstatin Malofejev

Digitalni i sajber napadi (7)

Američki i makedonski organi istražuju da li je Rusija pokušala da iskoristiti visoku regionalnu stopu nezaposlenost, nedovoljnu zaposlenost i relativno visoku stopu računarskog kriminala u Sjevernoj Makedoniji kako bi sprovela neke od svojih aktivnosti blogovanja i trolinga, uključujući moguće napore da se utiče na izbore u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi. Za lažne internet stranice na kojim se omalovažava Hilari Klinton tokom predsjedničkih izbora 2016. godine, navodno su u Albaniji pronađene registracije domena i trolovi, iako vlasnici lokacija ne priznaju da ih je Rusija direktno finansirala. Veza između balkanskih i ruskih trolova i dalje je nejasna, ali veza između računarskog kriminala (posebno loša u Albaniji, Bugarskoj i Srbiji, pored Sjeverne Makedonije) i tehnički pismene omladine sa ograničenim mogućnostima zapošljavanja pruža Rusiji potencijalnu mogućnost za ostvarivanje uticaja u digitalnom svijetu. Oni Moskvi predstavljaju priliku da njima delegira kampanje za plasiranje lažnih vijesti – nešto za šta postoji saznanje da se radi negdje vani.

Na kraju, jugoistočna Evropa ostaje ranjiva na sajber napade kako državnih tako i nedržavnih aktera, posebno su ranjive ključne prekretnice u političkoj evoluciji zemlje: izbori, politički referendumi i nacionalne odluke za članstvo u multilateralnim organizacijama. Kosovo je ranije bila meta velikih sajber napada tokom rata 1998–1999. godina; kosovski mediji tvrde da su političke institucije u zemlji i danas česta meta sajber napada. Međutim, istrage o navodnim sajber napadima ruskog porijekla u jugoistočnoj Evropi uglavnom su usmjerene na Crnu Goru, gdje su sajber napadi na vladine institucije povećani u 2016. i 2017. godini prije njenog pristupanja NATO-u. Istraga napada je dovela do hakerske grupe APT28, poznate i kao „FancyBear“, za koji Sjedinjene Američke Države tvrde da je vezana za rusku vojnu obavještajnu službu -GRU. Napadi su se odvijali uz snažnu rusku anti-NATO propagandnu kampanju u zemlji, kao i za pokušaj državnog udara iz 2016. godine.

Ovi incidenti naglašavaju značaj sajber-sposobnosti i plasiranja lažnih vijesti u ruskom načinu rada. Budući da su u toku pregovori između Kosova i Srbije i vezi sa eventualnom razmjenom teritorija, kao da se obnovilo pitanje članstva Republike Sjeverne Makedoije u NATO, ozloglašeni akteri mogli bi koristiti slične sajber alate i lažne vijesti u pokušaju da osujete ove procese. Kao rezultat toga, nekoliko balkanskih država trenutno rade na povećanju svojih sposobnosti za sajber odbranu uz pomoć Zapada, a Rusija se smatra jednom od najvećih prijetnji – ali ne samo vezano za sajber prijetnje u regionu.

(nastavak slijedi)

 

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve