Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

EKSKLUZIVNO: “Malofejev je navodno organizovao puč” (5)

Ovogodišnja Karnegijeva analiza “Ruska igra na Balkanu” bavi se uticajem Moskve u regionu uključujući i ruskom ulogom u organizaciji puča u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine, sa ciljem da se spriječi pristupanje zemlje NATO-u. Jedan od autora analize Paul Stronski je radio kao viši analitičar za rusku politiku u Birou Stejt Departmenta za obavještajne i istraživačke poslove SAD-a, bio je i direktor osoblja za Rusiju i centralnu Aziju pri Savjetu za nacionalnu bezbjednost. Portal Aktuelno po prvi put u regionu objavljuje integralni prevod ove analize

Autori: Paul Stronski i Ani Hajms

Ovogodišnja Karnegijeva analiza “Ruska igra na Balkanu” bavi se uticajem Moskve u regionu uključujući i ruskom ulogom u organizaciji puča u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine, sa ciljem da se spriječi pristupanje zemlje NATO-u. Jedan od autora analize Paul Stronski je radio kao viši analitičar za rusku politiku u Birou Stejt Departmenta za obavještajne i istraživačke poslove SAD-a, bio je i direktor osoblja za Rusiju i centralnu Aziju pri Savjetu za nacionalnu bezbjednost. Portal Aktuelno po prvi put u regionu objavljuje integralni prevod ove analize.

Konstatin Malofejev

Ruski način rada na Balkanu: investicije (5)

Osim energetike, Rusija se u regionu često predstavlja kao finansijska podrška bosanskih Srba. Visoki ruski zvaničnici i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik – sada srpski član tročlanog predsjedništva Bosne – su održali nekoliko rundi pregovora na visokom nivou. Rusija je obećala nekoliko kredita za finansiranje državnog budžeta Republike Srpske – prema Dodiku, Rusija je obećala najmanje 625 miliona dolara u 2014.godini – ali skoro da i nema dokaza da je Moskva zaista obezbijedila obećani novac Banja Luci. Dodik to i priznaje. Ipak, percepcija je važnija od stvarnosti. Sa stanovišta Moskve, ova obećanja pomažu da se Dodik zadrži kao poluga unutar Bosne. I nakon nametanja zapadnih sankcija za nastavak referenduma iz 2016. godini koji je u suprotnosti sa odlukom Ustavnog suda Bosne, Dodik nema puno opcija na raspolaganju osim Rusije.

Foto: N1

Rusija je takođe investirala i u druge sektore u regionu kao što je bankarski sektor, sektor maloprodaje, nekretnina i turizma. U 2012, ruska državna Sberbanka kupila je Volksbankinternational, nekadašnju istočnoevropsku podružnicu austrijske bankarske grupe, koja se sada zove „SberbankEurope“. Ovim preuzimanjem ruska banka je obezbijedila relativno veliko prisustvo u sektoru za poslovanje sa stanovništvom i privredom u jugoistočnoj Evropi, sa imovinom u Bosni, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.Kupovina Volksbankinternational od strane Sberbanke takođe upućuje kako se ekonomska prisutnost Rusije na Balkanu indirektno usmjerava ili preko evropskih korporativnih podružnica ili čak prekomanje transparentnih ofšor investicija. Sberbanka se na osnovu kreditiranja privrede, vremenom transformisala u jednu od najvećih povjerilaca u regionu. Kreditiranje hrvatske Agrokor grupe za proizvodnju hrane, jedne od najvećih privatnih kompanija u jugoistočnoj Evropi sa preko 50.000 zaposlenih, je prikazano u tužbi za naplatu potraživanja iz stečajne mase Agrokora. U okviru ugovora o restrukturiranju duga, Sberbanka i ruska državna banka VTB mogu da ostvare kontrolni paket akcija u novoosnovanoj kompaniji, s tim što Sberbanka dobija direktnu kontrolu nad nekoliko podružnica Agrokora. Zbog veličine kompanije Agrokora i njenih veza sa lancima snabdijevanja hranom na Balkanu, poljoprivrednicima, restoranima, maloprodajnim objektima, itd., sporazum o restrukturiranju mogao bi povećati rusku komercijalnu moć u mnogim sektorima, od ugostiteljstva do poljoprivrednog sektora u nekoliko balkanskih država. Ova pozicija takođe ukazuje na rastuće ekonomske interese Rusije u Hrvatskoj – članici i NATO-a i EU-a –a koji uključuje i nedavni sporazum o snabdijevanju države milijardom kubnih metara gasa svake godine. Nije još uvijek jasno da li će rastuća ekonomska aktivnost Rusije prerasti u veći politički uticaj, pogotovo nakon što su izvršni organi upravljanja Sberbanke u januaru 2019. godine najavili da ruska banka planira da da proda svoj udio u hrvatskoj kompaniji kasnije tokom godine. Hrvatski premijer Andrej Plenković, međutim, kazao je da nije obaviješten o takvim planovima banke.

Ruski subjekti imaju uticaja na tržište nekretnina i turizma u nekoliko balkanskih zemalja, posebno u Crnoj Gori i Bugarskoj. Ruski nezavisni dnevni list „Novaja Gazeta“ je 2012. godine je pisao da ruski građani posjeduju oko 40% posto nekretnina u Crnoj Gori, posebno duž jadranske obale. Liberalizacija viznog režima, koja je omogućila boravak vlasnicima nekretnina koji nijesu državljani u trajanju od godinu dana, je dovela do povećanja broja posjetilaca iz Rusije i potencijalnih investitora. Do 2016. godine, otprilike jedna trećina svih stranih kompanija koje su registrovane i koje posluju u Crnoj Gori su u vlasništvu Rusije, što Crnu Goru čini balkanskom zemljom sa najvećim ruskim ulaganjima. Stvarne ruske investicije u Crnoj Gori mogu biti čak i veće, s obzirom na veliko prisustvo ofšorinvesticija. Na sličan način je i Bugarska postala jedna od top destinacija za ruske turiste, s tim što je Bugarska profitirala svojom blizinom Rusiji, crnomorskoj obali, te kulturnim i vjerskim vezama. Bugarski ministar turizma je tokom svoje posjete Rusiji 2018. godine istakao da više od 400.000 ruskih državljana ima svoj drugi dom u ovoj zemlji, a Bugarska narodna banka procjenjuje da su ruske investicije u sektoru nekretnina premašile milijardi eura. Bugarska je atraktivna za ruske investitore koji ulažu u tržište nekretnina zbog relativno lakih procedura za dobijanje vize za strance koji su vlasnici imovine u Bugarskoj i eventualne mogućnosti dobijanja dozvole za boravak u državi EU – privlačna opcija za rusku srednju klasu koji sebi ne mogu da priušte nekretnine po cijenama u drugim državama članicama EU. Pored finansijskih tokova, sektori turizma i nekretnina takođe podstiču ruske napore u oblasti meke moći, olakšavajući povezanost između ljudi i čineći ključne gradove u Jadranskom i Crnom moru zavisnim od ruskih turista.

(nastavak slijedi)

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve