Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

EKSKLUZIVNO: “Malofejev je navodno organizovao puč” (1)

Ovogodišnja Karnegijeva analiza "Ruska igra na Balkanu" bavi se uticajem Moskve u regionu uključujući i ruskom ulogom u organizaciji puča u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine, sa ciljem da se spriječi pristupanje zemlje NATO-u. Jedan od autora analize Paul Stronski je radio kao viši analitičar za rusku politiku u Birou Stejt Departmenta za obavještajne i istraživačke poslove SAD-a, bio je i direktor osoblja za Rusiju i centralnu Aziju pri Savjetu za nacionalnu bezbjednost. Portal Aktuelno po prvi put u regionu objavljuje integralni prevod ove analize.

Autori: Paul Stronski i Ani Hajms

Ovogodišnja Karnegijeva analiza “Ruska igra na Balkanu” bavi se uticajem Moskve u regionu uključujući i ruskom ulogom u organizaciji puča u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine, sa ciljem da se spriječi pristupanje zemlje NATO-u. Jedan od autora analize Paul Stronski je radio kao viši analitičar za rusku politiku u Birou Stejt Departmenta za obavještajne i istraživačke poslove SAD-a, bio je i direktor osoblja za Rusiju i centralnu Aziju pri Savjetu za nacionalnu bezbjednost. Portal Aktuelno po prvi put u regionu objavljuje integralni prevod ove analize.

Bitka za Balkan: meka sila (1)

Konstatin Malofejev

Kako ruski predsjednik Vladimir Putin nastavlja sa svojom kampanjom za ostvarivanje globalnog uticaja, Rusija se sve više afirmiše na Balkanu nadajući se da će usporiti integraciju regiona u evroatlantske institucije i okaljati sliku zapadne demokratije u jugoistočnoj Evropi.

foto carnegieendowment.org/

Moskva igra na kartu zajedničkih kulturoloških veza i podržava napore ruskih kompanija u jačanju ekonomskih i trgovinskih odnosa u ključnim strateškim sektorima – kao što su energetika, bankarstvo i tržište nekretnina – stvaranjem političke i ekonomske zavisnosti Balkana. Ruski uticaj je usmjeren na povezivanje ljudi, sa ciljem stvaranja lokalnih pristalica i poluga vlasti naklonjenih Rusiji, koji bi u krajnjem omogućili Moskvi da osujeti dalju integraciju Balkana u ekonomske, političke ili bezbjednosne strukture Zapada. Kako bi podržala ove napore, Rusija takođe nastoji da pogorša političke i društvene prilike u nekoliko balkanskih zemalja, kao i da obezbijedi finansijsku i medijsku podršku krajnje desničarskim političkim grupama.

Stiče se utisak da je spremnost i sposobnost Moskve u pogoršanju i produbljivanju političke nestabilnosti u odabranim zemljama Balkana usmjerena na urušavanje ili barem odlaganje roka njihove integracije u Evropsku uniju (EU) i Sjevernoatlantski savez (NATO). Budući da ksenofobija i populizam urušavaju političke sisteme evropskih zemalja sa daleko jačim institucijama, zabrinjavajuće je Kremaljsko stvaranje krajnje desničarskih grupa i autokrata na Balkanu. Rusija je usmjerena na ostvarivanje demokratskog nazadovanja i političke polarizacije – što će otežati izglede balkanskih zemalja u pogledu njihovog ulaska u EU i NATO.

Za Rusiju, Balkan ima značajne istorijske, kulturne i vjerske veze – zajednička povezanost koja se konstantno propagira, a ponekad i preuveličava, naporima ruske javne diplomatije i medijskim člancima. Za Moskvu je veoma važna geostrateška pozicija regiona između Crnog mora i Mediterana, kao i blizina Bliskog istoka. Crno more obezbjeđuje Rusiji pristup južnim lukama – što je bio istorijski fokus ruske diplomatije i njenih vojnih aktivnosti u jugoistočnoj Evropi. Balkan kao jedan od posljednjih regiona u Evropi – prije bivšeg sovjetskog prostora – koji još nije u potpunosti integrisan u evroatlantske strukture, predstavlja očigledan cilj ruskih aktivnosti za ostvarivanje uticaja usmjerenih na osporavanje i sprječavanje ulaska u EU ili NATO. Zaustavljanjem ekspanzije na Balkanu, Moskva se nada da će spriječiti obnavljanje rasprave o članstvu Gruzije, Ukrajine ili bilo koje druge bivše države Sovjetskog saveza.

Kampanja ostvarivanja uticaja Kremlja na Balkanu takođe pomaže da se fokus Zapada preusmjeri sa uznemirujućih akcija Rusije na druge zemlje–sa razvoja ruskih vojnih pozicija u Azovskom moru i skorije agresije u Krećanskom zalivu, pogoršanja ratnih uslova u istočnoj Ukrajini, pokretne granice Južne Osetije i suptilnih operacija za ostvarivanje uticaja Moskve nakon Plišane revolucije u Jermeniji. Za Rusiju, Balkan je sredstvo za odvraćanje pažnje sa drugih aktivnosti i ostvarivanje uticaja u većim evropskimbezbjednosnim i ekonomskim institucijama.

Međutim, Moskva ne mora nužno pokušavati, niti bi mogla, da se afirmiše kao dominantna sila u jugoistočnoj Evropi, u kojoj se takmiči za ostvarivanje uticaja ne samo sa Zapadom, već i sa Kinom, Turskom, pa čak i sa zemljama Persijskog zaliva – sve države koje su aktivne u regionu. Ruski zvaničnici često posjećuju Balkan, obećavajući jačanje i povećanje trgovine i investicija, ali Rusija, osim energije, nema mnogo da ponudi regionu, jer ne proizvodi robu za kojom postoji velika potražnja većine kupaca Balkanu, i često ne ispunjava svoja obećanja u vezi sa kreditiranjem ili investicijama.

(nastavak slijedi) 

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve