Potencijalni rizik za diskriminaciju djece i mladih sa invaliditetom postoji i u obrazovnim i u zdravstveni ustanovama, kao i kroz ostvarivanje socijalne i dječije zaštite i korišćenje javnih prostora. Da bi se rizici smanjili neophodna je edukacija o njihovim pravima, saopštila je izvršna direktorica Udruženja Djeca Crne Gore, Sabra Decević, na okruglom stolu “Podrška i promovisanje prava djece i mladih sa invaliditetom bez diskriminacije”.
Skup je realizovan u okviru projekta “Monitoring i promovisanje prava djece i mladih sa invaliditetom bez diskriminacije”, uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Direktorica JU “Dnevni centar” u Pljevljima Svetlana Dujović, istakla je da je projekat kvalitetno realizovan i da su njegovom realizacijom obučili ljude širom Crne Gore o monitoringu prava.
“Imamo dobre zakone, a sada je potrebno da se pozabavimo kako se oni implementiraju u praksi, kako se ostvaruje međusektorska saradnja, kao i na koji način se može vršiti monitoring”, ocijenila je Dujović.
Ona je ukazala da nije problem u djeci, jer ona prihvataju djecu sa smetnjama, kao svoje drugare, ako im se na adekvatan način pojasne neke stvari, te da je potrebna edukacija i djece i roditelja.
Selma Hakshi iz NVU Djeca Crne Gore, pojasnila je da su im ciljna grupa bili djeca i mladi sa invaliditetom uzrasta do 25 godina, njihovi roditelji, oganizacije civilnog društva, predstavnici medija i škola. U okviru projekta realizovano je sedam dvodnevnih seminara u šest crnogorskih gradova.
“Realizovali smo 14 fokus grupa sa roditeljima djece i mladih sa smetnjama u razvoju i pet intervjua sa predstavnicima institucijama, kao i radionice u školama. U realizaciji obuka učestvovali su NVU ‘Oaza’, ‘Zračak nade’, ‘Staze’, ‘Pružite nam šansu’, ‘Nova šansa u novom’, ‘Pravo na život’, ‘Djeca Crne Gore’, navela je Hakshi.
Ona je pojasnila da je u fokus grupama učestvovalo 50 roditelja, 58 djece i mladih sa invaliditetom i smetnjama u razvoju.
Autorka Izvještaja monitoringa prava djece i mladih sa invaliditetom Lidija Brnović je kazala da je istraživanje rađeno u šest crnogorskih opština, u svim regionima, odnosno u Pljevljima, Bijelom Polju, Podorici, Tuzima, Herceg Novom i Ulcinju. Ukupno je realizovano 12 fokus grupa, šest sa roditeljima djece i mladih sa smetnjama u razvoju i sa invaliditetom, a šest sa samom djecom.
Ocijenila je da aktuelna terminologija nije adekvatna i da je negativno uticala na pojavu diskriminacije.
Kako je dodala, obrazovne institucije ne predstavljaju samo izvor znanja i informacija za mlade i djecu sa smatnjama u razvoju, već da je to mjesto, gdje se odvija njihov društveni život.
“Stoga je izuzetno važno posmatrati šire ulogu obrazovnih institucija. Istraživanje je pokazalo da se djeca i mladi, pored škole, najsigurnije osjećaju u porodičnom okruženju, međutim ne mogu da pristupe svim drugim okruženjima”, kazala je Brnović.
Govoreći o arhitektonskim barijerama, ona je navela da su one najčešće u institucijama pravde, centrima za socijalni rad i drugim institucijama za socijalnu i dječiju zaštitu, kao i u institucijama kulture u kojima se odvija igra i rekreacija.
Ona je saopštila da su predstavnici institucija na lokalnom nivou saglasni da je mnogo urađeno na donošenju novih propisa. Međutim, oni su kazali da je više urađeno na promovisanju, nego na ostvarivanju dječijih prava. Neophodno je više raditi na monitoringu sprovođenja zakonskih obaveza, ali i na sankcijama koje su za sada nevidljive, za nepoštovanja prava djece.
Brnović je navela da predstavnici medija misle da ne doprinose direktno diskriminaciji, ali da su dali veliki doprinos borbi protiv stigme, diskriminacije i predrasuda u odnosu na djecu i odrasle sa invaliditeom.
Saradnica na projektima u NVU Staze Marija Boljević, navela je da su roditelji djece i mladih sa smetnjama, u fokus grupama, kazali da nijesu imali nijedno negativno iskustvo u oblasti obrazovanja, u posljednjih dvije godine.
“Što se tiče djece, kroz fokus grupe smo saznali da su bila diskriminisana od strane svojih vršnjaka tokom obrazovanja, da su ih zadirkivali, ali da se problem uvijek rješavao na nivou škole i da su škole uvijek bile tu da daju podršku”, rekla je Boljević.
Ona je kazala da je učenicima osmog i devetog razreda osnovnih škola “Štampar Makarije” i “Radojica Perović” predstavljena Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom i da im je na taj način, kako je pojasnila, približen pojam diskrinimacije.
Ona je poručila da bi djeca trebalo aktivnije od najranijeg perioda, kroz nastavni program, da uče o pravima OSI, diskriminaciji, kako bi razvila svijest i naučila kako da se ophode prema svojim vršnjacima.