Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Duh jednog vremena: Dragocjeno svjedočanstvo diplomatskih odnosa Crne Gore i Osmanskog carstva

Ranija istraživanja crnogorsko-osmanskih odnosa poslije 1879. bila su bazirana na domaćim izvorima, dok Muhadinović zahvaljujući dokumentima Vladinog Osmanskog arhiva u Istanbulu nudi novi pogled na period kojim se bavi, istakao je Ivanović

Knjiga „Osmansko poslanstvo i muslimani Crne Gore 1879-1912“ istoričara Jovana Muhadinovića predstavljena je sinoć u Matici crnogorskoj.

O Muhadinovićevom djelu govorili su urednik izdanja Ivan Ivanović i istoričari Jadranka SelhanovićAdnan Prekić i Ivan Tepavčević.

Osvrnuvši se na istorijske okolnosti i činjenicu da je Osmansko poslanstvo otvoreno na Cetinju samo godinu nakon Berlinskog kongresa, te da Crna Gora svoje prvo diplomatsko predstavništvo otvara upravo u Carigradu Ivanović je ukazao na to koliko su bili važni odnosi tadašnje Crne Gore sa Osmanskim carstvom.

Ranija istraživanja crnogorsko-osmanskih odnosa poslije 1879. bila su bazirana na domaćim izvorima, dok Muhadinović zahvaljujući dokumentima Vladinog Osmanskog arhiva u Istanbulu nudi novi pogled na period kojim se bavi, istakao je Ivanović.

„Na spisku korišćene literature su i 74 monografske publikacije, osmanske novine Ikdam i Malumat, Glas Crnogorca i američki New York Times. Knjiga čini još jedan iskorak prikazujući objektivnije situaciju u kojoj su se našli muslimani u tadašnjoj Crnoj Gori“, smatra Ivanović.

Muhadinovićeva knjiga, kako ističe, pored naučnog doprinosa afirmiše temeljne programske odrednice Matice crnogorske ali i vrijednosti i prirodu crnogorskog društva, vezane za multinacinalni, multikulturni i viševjerski karakter. Autentično i argumentovano prezentuje mirnodopske i diplomatske odnose, vjekovima sukobljenih Crne Gore i Osmanskog carstva.

„O tome svjedoče zvanične posjete knjaza Nikole Carigradu, njegove lične i porodične relacije s otomanskim sultanom, kao i razmjena izuzetnih poklona i ordenja. Knjiga nam ilustruje građenje veza Crne Gore i Osmanskog Carstva iz kojih možemo izvući i nauk, kako se prevazilaze konfrontacije i, u konkretnom slučaju, dugotrajne ratne relacije. To je ujedno primjer i za savremene države, pa i za aktuelne prilike na Balkanu, kako se može relativno lako i brzo uspostaviti stabilna koegzistencija i povjerenje kada državna politika zauzme realan stav i uvaži suprotnu stranu, bez obzira na teritorijalnu i demografsku nejednakost“, zaključio je Ivanović.

Obilje novih i nepoznatih činjenica

Prema riječima istoričarke Jadranke Selhanović, Jovan Muhadinović pripada generaciji mladih crnogorskih istoričara koja nagovještava veliki istraživački potencijal i koja se pozicionira u crnogorskoj istoriografiji.

„Ono što je do sada uradio svjedoči o predanom i posvećenom radu koji je iskazan brojnim člancima u stručnim publikacijama, našim i inostranim. Knjiga koju promovišemo donosi novi pogled na crnogorsko osmanske odnose i obilje novih i nepoznatih činjenica koje potiču iz domaćih i turskih fondova. Bez novih izvora nemoguće je pratiti istinske naučne iskorake i donositi znanja koja pomjeraju granice“, istakla je Selhanović.

Pojava knjige kao što je Muhadinovićeva ohrabruje, smatra Selhanović, jer pokazuje da crnogorska istoriografija ima svoju vitalnost čak i u vremenu kada se svaki ozbiljan naučni napor najčešće degradira.

„I kada se s institucionalnog nivoa propagira ‘relaksirana’ istorija koja ne počiva na činjenicama i znanjima nego na pameti isprazne glave“, zaključila je Selhanović.

Veliki korak

Istoričar Adnan Prekić se govoreći o Muhadinovićevoj knjizi posebno osvrnuo na nekoliko značajnih pitanja kojima se istraživač bavio želeći da pokaže kako su dvije vjekovima sukobljene zemlje gledale jedna na drugu u novim, mirnodopskim uslovima.

„Največi značaj ove knjige je u tome što nam ona zaista pokazuje duh jednog vremena i govori nam o odnosima između dvije države i onome što je suština i sadržaj tih odnosa“, kazao je Prekić.

Napominje da knjigu posebno izdvaja činjenica da je Muhadinović jedan od prvih autora koji je u pripremi koristio osmanske izvore i štampu.

„Crnogorska istoriografija ostala je na neki način hendikepirana zato što u prethodnom periodu nismo imali više osmanskih izvora koji bi nam pomogli u razumijevanju i kontekstualizaciji crnogorske istorije XVIII i XIX vijeka. Muhadinović je tu uradio veliki korak ali treba istaći i značaj velikog skupa „Crna Gora i Osmansko carstvo“ koji je Matica crnogorska organizovala 2017. godine i to što je CANU publikovala dio osmanskih izvora“, kazao je Prekić.

Istoričar Ivan Tepavčevič istakao je da je ovim radom Muhadinović pokušao da rekonstruiše sliku prošlosti i vrednosni sistem prošlog ali i da predstavi težnje grupacija na vlasti obje države.

„Većina članaka odnosi se na Osmansko poslanstvo ali i na spoljnu politku i diplomatsku tematiku. Kako na jednom mjestu kaže naročito se tu isticalo istočno pitanje – žeravica koja će zapaliti cijelu Evropu“, kazao je Tepavčević.

Knjiga se sastoji iz uvodnog dijela i 12 poglavlja na ukupno 232 strane. Donosi izbor arhivskih dokumenata, priloge o osmanskim poslanicima na Cetinju, vicekonzulima akreditovanim u Crnoj Gori, izvore, literaturu i biografiju autora. Jedan broj fotografija nastalih u periodu koji knjiga obrađuje po prvi put je prezentovan u Crnoj Gori. U posebnom prilogu na tridesetak strana je dat izbor iz poglavlja na engleskom jeziku.

Matica crnogorska je knjigu objavila u okviru biblioteke Kultura i istorija a finansijski je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve