Netradicionalne vjerske zajednice u velikoj mjeri doprinose društvu i bezrazložan je strah koji postoji prema njima, a država bi trebalo da prepozna njihovo postojanje i djelovanje i da počne dijalog sa njima.
To je saopšteno na trodnevnoj konferenciji “Perspektive razvoja partnerskih odnosa između države i ne-tradicionalnih vjerskih zajednica i organizacija kroz doprinos rješavanju društvenih problema i anomalija”, koju je organizovao Centar za ravnopravnost, integraciju i imigraciju iz Podgorice.
Direktor Centra za ravnopravnost, integraciju i imigraciju iz Podgorice Siniša Nadaždin kazao je da često organizacije koje u pozadini imaju vjersku crtu uglavnom nailaze na zatvorena vrata u društvu uprkos brojnim društveno korisnim inicijativama i odličnim rezultatima koje postižu.
„Mislim da je bezrazložna takva vrsta bojazni i odbojnosti koje društvo ima prema organizacijama koje imaju vjersku pozadinu. Tokom konferencije smo prikazali samo neke od pozitivnih primjera djelovanja organizacija koje vode ljudi iz ne-tradicionalnih vjerskih zajednica kako iz Crne Gore, tako i iz regiona. Uprkos tome, imamo situaciju da ili država ima zazire od toga da im pruži podršku ili stupi u partnerstvo sa njima. Takva vrsta odvojenosti nije evropski primjer. To je neki naš model koji smo ili usvojili ili smo ga naslijedili, ali on je veoma rigidan, čak ekstreman. Diskvalifikovati jednu cijelu grupaciju dobronamjernih ljudi, koji na razne načine vrlo požrtvovano rade na činjenju ovog društva boljim, to ne može nijedno društvo sebi da priušti“, smatra Nadaždin.
Ocijenio je da ima dovoljno prostora za otpočinjanje neke vrste dijaloga sa državom, navodeći da se nada da će svi akteri u društvu da prihvate njihovo postojanje i djelovanje.
Predstavnik organizacije Novi svijet Lazar Simonović, kazao je da je kao bivši zavisnik svjestan podrške koja je neophodna ljudima koji se suočavaju sa tim problemom, pa im je i prije osnivanja organizacije koja se bavi resocijalizacijom bivših zavisnika, pomagao u svojoj kući.
„Kada momci ili djevojke izađu iz Centra za rehabilitaciju, nije bilo vrata na koja bi pokucali za posao i povjerenje. Mojoj supruzi i meni se javila ideja da nekima od njih pomognemo i to je ono što radimo od početka. Pomažemo im prilikom traženja posla, zaposlimo ih da rade kod mene u radionici i pružamo im podršku za svaki vid reintegracije u društvo. Od kada smo osnovali NVO Novi Svijet, bili smo u prilici da zaposlimo više lica kroz određene projekte“, rekao je Simonović.
Podrška države u ovoj oblasti svakako može biti značajna.
“Voljeli bismo da država prepozna ovu grupaciju ljudi kao osobe kojima je potrebna profesionalna rehabilitacija. Takođe, voljeli bi da vidimo da socijalno preduzetništvo zaživi u našoj zemlji i bude zakonom dobro uređeno”, rekao je Simonović.
Predstavnik Centra za rehabilitaciju zavisnika– RETO centra Branko Car, rekao je da ta organizacija u Crnoj Gori postoji od 2007. godine, a da postoji i u 50 drugih država.
„U našu organizaciju dolaze ljudi sa problemom zavisnosti i tu postaju bivši zavisnici. Neki postanu volonteri, a neki se vrate u društvo i normalno funkcionišu. Imamo od deset do 15 korisnika. Takođe, van države imamo deset do 15 ljudi, koje šaljemo kako bi se u novoj sredili lakše pilagodili“, naveo je Car.
On je rekao da korisnicima pružaju podršku 24 sata, obezbijeđuju im obroke i radnu terapiju.
Propovjednik Hrišćanske adventističke crkve, Igor Bosnić, rekao je da humanitarna organizacija ADRA funkcioniše unutar te zajednice, navodeći da se bavi humanitarnim radom i razvojnim projektima na području teritorije Crne Gore.
On je kazao da humanitarne organizacije uvijek zavise od donatora koji su spremni da finansiraju projekte.
„Država je uvijek jedan od najznačajnijih činilaca na tom području. Kada država ima određene potrebe, izvore finansiranja, ona može da da pristup da humanitarne organizacije netradicionalnih vjerskih zajednica i manjih vjerskih zajednica budu u mogućnosti da apliciraju za projekte i izvore finansiranja i da se uključe svojim potencijalima, radom i mogućnostima da doprinesu u razvoju na području zadovoljenja humanitarnih potreba koje postoje“, naveo je Bosnić.
Kazao je da trenutno u saradnji sa Glavnim gradom sprovode projekat u cilju osnaživanja djevojaka iz romske populacije da se osposobe da nauče da šiju i da nakon toga budu u mogućnosti da sebi obezbijede sredstva i da se sa njima izdržavaju.
Predstavnik organizacije Nova nit, Vladimir Čizmanski, rekao je da se ta organizacija bavi humanitarnim radom, pojašnjavajući da pokušavaju da uključe širi krug građanstva da pomaže onima kojima je najpotrebnije.
„U tom smislu je napravljena jedna aplikacija koja se zove „Nova moba“. Zamisao je da oni koji mogu da pomognu usmjere sredstva prema onima kojima je potrebno. Zadovoljni smo kako trenutno ide. Uvijek je potrebno vrijeme i drago mi je što će ljudi na ovaj način moći da čuju za aplikaciju da pomognu, da se to popularizuje i da ljudi pomažu onima koji su u potrebi“, rekao je Čizmanski.
Kazao je da je organizacija Nova nit za 74 porodice prošlog mjeseca uspjela da obezbijedi pomoć sa paketima, navodeći da bi im značila podrška Centra za socijalni rad, kako bi bili u mogućnosti da dođu do većeg broja porodica kojima je potreba pomoć.
Nacionalni koordinator projekta misija božićno dijete Marija Simonović, kazala je da je projekat koji sprovodi ta organizacija baziran na dijeljenju božićnih paketića našoj najmlađoj populaciji.
„Podrška države je veoma značajna. Naša organizacija je imala i nije je imala. U prethodnim godinama, nailazili smo na probleme gdje smo morali da plaćamo PDV na uvoz ovih paketića, ali smo uspjeli da prevaziđemo taj problem i već par godina smo oslobođeni od plaćanja PDV-a i možemo da djelujemo na onom humanitarnom polju gdje smatramo da je najznačajnije“, istakla je Simonović.
Rekla je da je ta organizacija ove godine podijelila 3,5 hiljada paketića mališanima, kao i da su ostvarili dobru saradnju sa Eparhijom budimljansko-nikšićkom.
„Vidno je koliko ovakve organizacije i vjerske zajednice mogu da doprinesu našem društvu. Bila bi dobra svaka vrsta prepoznatljivosti kao i podrške od lokalnih vlasti“, ocijenila je Simonović.
Predstavnik organizacije Obnova svijesti iz Pančeva Bojan Ruvarac, kazao je da ta organizacija okuplja mlade lidere, koji su spremni za međuljudsku toleranciju, aktivnost i saradnju čitavog regiona.
„Jedna od aktivnosti koju sprovodimo je rad sa ljudima koji su u nevladinom sektoru i religijskim organizacijama. Iako možemo reći da su crkva i država odvojene, vjerujemo da postoji zajednička perspektiva saradnje između državnih institucija i nevladinih organizacija sa vjerskom pozadinom. Ovo pitanje je veoma značajno pitanje za svako društvo“, istakao je Ruvarac.
Predstavnik organizacije Evanđeosko udruženje studenata u Crnoj Gori, Danijel Petkovski, kazao je da se ta organizacija bavi promovisanjem hrišćanskih vrijednosti među studentima.
„Sprovodimo različite kampove, različite radionice, tribine, debate. Dovodimo motivacione govornike, organizujemo različite događaje da studenti mogu da izgrađuju svoje liderske sposobnosti. Jedan od tih govornika je bio i Nik Vujičić, kojeg smo doveli u Crnu Goru. Imamo grupe u Podgorici, Nikšiću i Kotoru. Cilj nam je da postoji grupa studenata na svakom fakultetu i da se kroz to djeluje dalje u društvu“, rekao je Petkovski.
Smatra da religijski motivisane organizacije imaju šta da pruže, kao i da je to „neiskorišćeni alat koji država može da iskoristi radi dostizanja boljeg društva“.