Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Država čeka kišu da ugasi podmetnutu vatru

Prema zvaničnim podacima, procijenjena šteta od šumskih požara za period od 2012. do 2018. godine, kada smo imali 532 šumska požara sa opožarenom površinom šuma od 36.628,18 ha, iznosila je 6.492,496 eura.

Prevencija požara, ali i adekvatna reakcija države na alarmantnu situaciju posljednjih dana je zakazala, kazala je Sanja Orlandić iz NVO Grin hom.

Ona je istakla da su požari koji bukte posljednjih nekoliko dana u Crnoj Gori samo još jedan pokazatelj da nismo u stanju da se izborimo sa ovim problemom.

– Dok čekamo kišu da zaustavi požare, značajan dio našeg šumskog bogatstva je trajno izgubljen. Osim toga, nastale su ogromne ekonomske štete – kazala je ona.

Prema zvaničnim podacima, procijenjena šteta od šumskih požara za period od 2012. do 2018. godine, kada smo imali 532 šumska požara sa opožarenom površinom šuma od 36.628,18 ha, iznosila je 6.492,496 eura.

Orlandić je istakla da je jedan od najčešćih uzroka nastanka požara ljudski faktor, a posljednji su nastali zbog čišćenja livada i drugih površina paljenjem.

– Ova praksa u našoj zemlji mora biti promijenjena. Podmetanje požara je krivično djelo, a pojedinci koji nemarom ili namjerom izazivaju požar moraju biti sankcionisani – istakla je Orlandić.

Ona je kazala da materijalno-tehnička sredstva i oprema moraju biti dostupni i mora se konstanto raditi na njihovom obnavljanju i unapređenju.

– Prema izvještaju Državne revizorske institucije iz 2019. godine, svake godine krećemo gotovo iz početka. Utvrđeno je da u sistemu organizacije za zaštitu šuma od požara nema odgovarajućeg informacionog servisa i baze podataka, nije izvršeno mapiranje opasnosti i zoniranje, nema adekvatnog nadzora nad izvršavanjem zadataka. Nedostaci u koordinaciji, neadekvatna i nedovoljna oprema i posebno nedovoljno poznavanje i procjena vjerovatnoće i posljedica potencijalne opasnosti ograničavaju kapacitet protivpožarnog sistema. Od tada do danas nije ništa urađeno da se stanje unaprijedi – rekla je ona.

Osim finansijske štete, ogromna je i ona po biljni i životinjski svijet jer su nesagledive posljedice na životnu sredinu područja koja su zahvatili.

– Dodatno, procjenjuje se da su upravo šumski požari u Mediteranu generisali oko 30 odsto gasova staklene bašte, što je dodatan negativni efekat požara – kazala je Orlandić ispred NVO Grin hom.

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve