Srijeda, 3 Marta, 2021
Rubrika:

Dragan Mitov Đurović: Čuvaj drugoga od sebe

Na sceni je ''totalna demokratija'' svi pišu đe oće, što hoće i kada hoće bez ikakve odgovornosti. Skoro niko ne pamti što je rečeno juče, mnogi, kako nedavno reče neprimjerno napadnuta velika glumica i laju i lažu kao psi. I može im biti. Do kada vidjećemo. Strahujem još dugo, jer su im korijeni poraženih ideja duboki i mračni, kaže u razgovoru za VN Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar Društva crnogorskih novinara.

Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar Društva crnogorskih novinara povodom 159 godina crnogorskog novinarstva u intervjuu Vikend novinama govori o istoriji i sadašnjem trenutku crnogorskog novinarstva.

VN: Društvo crnogorskih novinara obilježiće u subotu, 23. januara veliki jubilej – 150 godina crnogorskog novinarstva datum od istorijskog značaja. S obzirom na okolnosti, prije svega izazvane pandemijom, kako ćete obilježiti ovaj jubilej i “ispričati” istoriju crnogorskog novinarstva?

Đurović: Veliki jubilej zasluzuje poštovanje države i nadležnih institucija. To je iz poznatih razloga izostalo. Zato je naše Društvo, koje baštini svijetlu tradiciju odlučilo da skromnim programom na prijestonom Cetinju počne obilježavanje jubileja, jer ćemo tokom godine organizovati brojne programe u skoro svim opštinama. Biće uručena nagrada za životno djelo “Crnogorac”, a prigodnim filmskim zapisom podsjetićemo na ljetopis crnogorskog novinarstva.

Naime, duže od pet vjekova, od “Oktoiha” svijetlog biljega crnogorske kulture, do naših dana, pisana riječ bila je, kao i izgovorena, i zakon i svetinja. Zato smo veliki dužnici tvrdoj riječi crnogorskoj, time i crnogorskom novinarstvu, koje izrasta iz jakog korijena, iz lista “Crnogorac”, čije grane, i pamte i baštine tradiciju poruke iz prvog uvodnika: “Svojijem junaštvom i neobičnijem požrtvovanjem za slobodu svoju, crnogorski je narod čuven i proslavljen u cijelom svijetu. Da bi stvorili priliku, da bolje pozna Crnu Goru i strani svijet, koji često grube neistine donosi o njoj, a i našem svijetu, koji živo osjeća potrebu tu, izlaziće od novog ljeta na Cetinju nov i prvi list za politiku i književnost pod nazivom “CRNOGORAC”.

Bilo je to 23. januara 1871. godine.

Nije “Crnogorac” bio dugog vijeka, ugašen je ubrzo, jer je zabranjen na području Turske i Austrougarske, gdje je imao i najviše čitalaca. Njegovu tradiciju nastavlja “Glas Crnogorca”. Hroničar dalje bilježi listove “Nevesinje”, zatim “Slobodna misao” “Glas Zete”, “Brđanin” sve mahom za potrebe političkih partija. Tako je, podsjetimo, 1914. godine na Cetinju izlazilo šest dnevnih novina.

Tokom Drugog svjetskog rata…novinarstvo ima posebnu ulogu… 15. septembra 1941. u Gostilju nedaleko od Danilovgrada izlazi list “Naša borba” kao organ Pokrajinskog komiteta za Crnu Goru Boku i Sandžak, zatim u oktobru u Beranama “Sloboda” u decembru ponovo u Gostilju “Omladinski pokret”, pa u Kolašinu u aprilu 1944. godine “Naša žena” odnosno u oktobru list “Riječ slobode” iz kojeg izrasta Pobjeda, štampana 24. oktobra 1944. godine, u okolini Nikšića.

Radio je priča koja počinje 3. avgusta 1904. godine na Volujici pored Bara oglasila se prva radio-telegrafska stanica u Evropi, pa 1914… u Podgorici u koritu Ribnice radio-stanica povezana sa Ajfelovom kulom i Sevanstopoljem, zatim partizanska radio-stanica u selu Orah nedaleko od Nikšića i napokon dok su još odjekivale granate, poruke završnih operacija i slobode koja dolazi prenosi od 27. novembra Radio Cetinje odnosno od 1. maja 1949. Radio Titograd, kasnije Televizija Titograd, pa Radio-televizija Crne Gore i sada brojni mediji koji se skoro svakodnevno za različite potrebe “rađaju”, a ponekad po završenom zadatku gase.

VN: Koji su događaji, po Vama, bili ključni za razvoj novinarstva u Crnoj Gori? Zašto? Koliko je Društvo crnogorskih novinara doprinijelo afirmaciji ove teške profesije, kao i afirmaciji novinara i njihovoj zaštiti?

Đurović: Svako vrijeme ima svoje novinarstvo i obrnuto. Novinari “budni čuvari društva” utiču na društvene promjene, a same promjene utiču na novinare. Prekretnice su bile početkom prošlog vijeka, kada počinje višestranačje borba za vlast “đe novinari imaju uvijek posebnu ulogu, pa tokom, odnosno nakon Drugog svjetskog rata “rađa” se “novo novinarstvo” posvećeno prosvjetiteljskom i informativnom zadatku, kada izrastaju na jugoslovenskim prostorima značajna novinarska imena, među kojima je veliki broj iz Crne Gore, koja je “svoje novinarstvo uz Radio Titograd, obnovila počekom izlaska dnevnog lista “Pobjeda” zatim jačanjem Radio-televizije pojavom brojnih časopisa.

Napokon, glave je na širim prostorima došlo prije tri decenije “ratnohuškačko novinarstvo” čije sjeme nikada nije i neće biti istrijebljeno.

Naše društvo, “slamka među vihorove “okuplja novinare koji nijesu u busijama, koji nijesu “snajperisti”, koji o “događajima pišu po ličnom utisku, ali uvijek čuvaju čovjeka”.

VN: Novinarski arhivi predstavljaju dragocjenu zbirku informacija koje svjedoči o identitetu, kulturi, istoriji, kao i emancipaciji Crne Gore kroz decenije. Gdje je danas crnogorsko novinarstvo?

Đurović: Arhivi su svjedočanstvo o vremenu i ljudima, a stvarnost je druga priča. Crnogorska medijska mreža danas…brojke rječito govore Javni servis Radiotelevizija Crne Gore, dnevna štampa Pobjeda, Vijesti, Dan, Dnevne novine, nadalje pet lokalnih javnih TV emitera, 14 lokalnih javnih radio-emitera, 14 komercijalnih TV emitera, 35 komercijalnih radio-emitera, dva neprofitna radio-emitera, 72 registrovana i preko 750 različitih publikacija.

Uz brojne portale i društvene mreže, to je velika šuma u kojoj je teško prepoznati istinu i odgovoriti na pitanje crnogorsko novinarstvo danas.

Ipak, jasno je da se u Crnoj Gori “žar pretvorio u oganj” đe jedan broj novinara i njihovih gazda, dodaje drva suva i sirova, a drugi pokušavaju “oganj utuliti” da bi spriječili požar. Tužno je da mnogi, od bliže prošlosti ništa nijesu naučili, i još shvatili nijesu “da je mir svetinja” i da moraju kao naši preci, čuvati “drugoga od sebe”.

VN: Šta se izgubilo, a šta dobilo pojavom društvenih mreža, portala, koji su postali glavni izvor informacija, ali nažalost, i izvor dezinformacija?

Đurović: Izgubila se istina. Ona je sirotica samo jedna, a nudi nam se hiljadu i jedna. Tu su poruke partija, koje kidaju i driješe, zatim brojnih interesnih grupa i pojedinaca domaćih i stranih. Običan građanin je u mreži “ribara ljudskih duša” koji vješto “zarobljavaju um” i “nevidljivi”, ali svuda prisutni određuju našu sudbinu, postaju “gospodari naših života”.

Na sceni je “totalna demokratija” svi pišu đe oće, što hoće i kada hoće bez ikakve odgovornosti. Skoro niko ne pamti što je rečeno juče, mnogi, kako nedavno reče neprimjerno napadnuta velika glumica “i laju i lažu kao psi”. I može im biti. Do kada vidjećemo. Strahujem još dugo, jer su im korijeni poraženih ideja duboki i mračni.

VN: Kako komentarišete da se danas sa javnošću komunicira preko Tvitera i Fejsbuka, da se na taj način vodi i državna politika? Šta su posljedice ovakvih trendova?

Đurović: Biti moderan, prvi, najbolji, to mnogi žele i ne biraju sredstva i na taj način potcjenjuju, prosječnog građanina, koji ne uzima sve “zdravo za gotovo”. U zemljama razvijenog novinarstva i demokratije vjeruje se i “sijedim glavama”. Kod nas poduže kolo vode “neki novi klinci”. A stara je poduka “nije sve što je mlado i novo i najbolje, niti je sve što je staro da nevalja”. Uveliko plaćamo cijenu pogrešnih odluka, u mnogim oblastima i posebno u odgoju novinarskog kadra.

VN: Može li se danas uopšte govoritio pravom novinarstvu? Šta danas znači biti novinar? Šta biste, kao iskusan novinar, poručili mladim kolegama? O kome biste im govorili, koga preporučili da pročitaju, na kojim primjerima da se izgrađuju?

Đurović: Davno je zapisano da je novinarstvo ljubav, strast, zabluda, sam život koji se ne zaustavlja, jer ima još zora koje će svanuti. Ali novinarstvo je i zanat koji pored pomenutog uz obrazovanje podrazumijeva da budete šegrt kod dobrog majstora, kojih je sve manje i koje niko ne sluša. Novinar, urednik, voditelj, reporter postaje se preko noći…novinarske zvijezde se pale i gase vrlo brzo. Ostaje žal za izgubljenim vremenom. Rijetki poslušaju savjet starijeg urednika, lektora i strpljivo od vijesti preko izvještaja stižu do voditelja, reportera.

I još nešto. Deset godina nudim redakcijama, mladim kolegama novinarsku literaturu koju sam sakupljao pola vijeka, među njima i knjigu “Etika medija” prof. Milenka Perovića, moderan novinarski priručnik. Nažalost, pošto svi sve znaju, knjige im ne trebaju.

Samo je pamet, kažu, pravično podijeljena.

 

autor intervjua Vesna Šofranac

 

Najnovije

Damjanović na Trebjesi: Izgradićemo dvije biciklističke staze, trim stazu, dva avanturistička parka i igrališta

Nosilac liste Evropski tim za Nikšić Sanja Damjanović razgovarala je sa građanima Nikšića prilikom obilaska simbola grada – park šume Trebjesa. “Cilj Evropskog tima za Nikšić je...

Ulcinj: Dabović novi predsjednik opštine

Tokom naredne sedmice Ulcinj bi trebalo da dobije nove čelnike lokalne samouprave. Glavni gradski arhitekta Aleksandar Dabović iz Demokratske partije socijalista biće novi predsjednik Opštine, dok...

Porfirije: Nadam se da Vaseljenska patrijaršija neće dodijeliti autokefaliju Crkvi u Crnoj Gori

Priredio: Vladimir Jovanović Porfirije Perić u prvome intervju u svojstvu patrijarha SPC je saopštio da će nastaviti kurs podrške Ruskoj crkvi, koja je stupila u...

ATP Roterdam: Zverev eliminisan u prvom kolu

Aleksandar Zverev ispao je već na startu turnira serije 500 u Roterdamu. Njemački teniser je izgubio od Aleksandra Bublika sa 2-0, po setovima 7:5, 6:3. Zverev,...

Vuković: Vlada čeka da se završe izbori u Nikšiću da bi zatvorila granice

Vlada čeka da završe izbori u Nikšiću, odnosno da njeni politički saveznici iz Srbije i Republike Srpske odrade to što treba, da bi uradila...

Najčitanije

Povezano

Uručena nagrada za životno djelo novinaru Danilu Burzanu

Povodom 150 godina crnogorskog novinarstva,u znak sjećanja na prvi broj lista Crnogorac, na Cetinju je održana, uz poštovanje preventivnih mjera skromna svečanost u organizaciji...

Književne večeri Ćorića i Đurovića u Sarajevu

Na poziv Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini u okviru dvodnevnih crnogorskih književnih večeri u Bosni i Hercegovini, predstaviće se istaknuti crnogorski...

Društvo crnogorskih novinara: Najava žestokog obračuna i pored obećanja da revanšizma neće biti

Jedno od osnovnih predizbornih, tada opozicionih obećanja bilo je “obezbijediti slobodu za sve medije”. Prvo što se čini, i prije zvaničnog preuzimanja vlasti je...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve