Knjiga autora Ilije Veleva Makedonija i Crna Gora – kulturnoistorijski i književnostvaralački kontekst, u izdanju Matice crnogorske i Makedonske akademije nauka i umjetnosti, nakon promocije u Podgorici, predstavljena je sinoć i publici u Baru.
Kako je, na promociji svoje monografije u Dvorcu kralja Nikole u Baru, objasnio vizantolog sa Instituta za makedonsku književnost pri Univerzitetu „Sv. Ćirilo i Metodije“ u Skoplju profesor dr Ilija Velev, Crna Gora i Makedonija se vjekovima civilizacijski, kulturno i duhovno prepliću, jer su dijelile zajedničku sudbinu da budu u sastavu nekoliko velikih imperija i privremenih srednjovjekovnih balkanskih kraljevstva.
Veze između dva naroda, kako je rekao Velev, uspostavljene su u ranom hrišćanstvu kada je Duklja bila prefektura Istočnog Ilirika, a trajno utemeljene kada je knez Vladimir Dukljanki sklopio brak sa makedonskom princezom Kosarom.
Kasnije su uslijedila još dva crnogorsko-makedonska vladarska braka i dva saveznička ustanka. Prvi su, podsjeća Velev, predvodili unuk cara Samuila Petar Deljan i dukljanski knez Vojislav, koji se tada i oženio Samuilovom unukom Nedom. Drugi saveznički ustanak vodili su Đorđe Vojteh i sin kralja Mihaila, budući crnogorski vladar Bodin.
“Crnogorsko-makedonsko civilizacijsko i kulturno preplitanje nastavljeno je kroz prosvetiteljski crnogorski prestiž i uspostavljanje štamparije Crnojevića. To se direktno odrazilo na Makedoniju, kroz renesansna previranja nacionalnog buđenja, pa sve do duhovnih i kulturnih procesa u savremenosti”, naveo je Velev.
Profesor Velev ističe kako kolektivnu memoriju dva naroda nije uspio da izbriše nikakav uticaj, te da bi tako trebalo da ostane i ubuduće.
Knjiga Makedonija i Crna Gora, kako je rekao gneralni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović, koji je ujedno prvodilac i urednik tog izdanja, predstavlja namjenski pisan integralni tekst zasnovan na istraživanjima samog autora, ali i obimnoj literaturi.
“Knjiga donosi, do danas malo poznata, sagledavanja i konstatacije o starijim periodima makedonsko-crnogorskog književno-istorijskog konteksta. Takođe, prati prepoznatljivije i neposrednije tumačene kulturno-istorijske periode, preko kojih su se odražavala prosvjetiteljska prožimanja u postvizantijskom periodu, pa sve do narodnih buđenja i preporoda XIX vijeka. Ovako zadat istraživački okvir omogućio je da knjiga, kroz sve epohe predstavi „živim“ makedonsko-crnogorsko kulturnoistorijsko pamćenje o globalnom i nacionalnom književno-istorijskom razvoju”, kaže Ivanović.
Profesor Velev u naučnoj studiji na gotovo 450 strana, dodaje Ivanović, polazi od stava da se Makedonija i Crna Gora još od vremena Duklje civilizacijski i kulturno prožimaju.
“Usudio bih se reći da knjiga na enciklopedijski način predstavlja kulturnoistorijske procese u Makedoniji i Crnoj Gori od antike do polovine XIX vijeka. Osim toga, profesor Velev u knjizi, na više mjesta, ukazuje montenegristima, prije svega mlađoj generaciji, na što bi u svojim budućim istraživanjima trebali obratiti posebnu pažnju i gdje bi bilo neophodno produbiti saznanja”, naglašava Ivanović.
On zaključuje i da Matica crnogorska ovom knjigom daje primjer da se jedino metodološki i naučno zasnovanim studijama mogu činiti prodori koji najviše doprinose otklanjanju neistina i rasvjetljavanju nacionalne istorije i kulture.
Kao odličan poznavalac života Pravoslavne i Katoličke crkve na ovim prostorima, profesor Velev je u svojoj knjizi, smatra publicista Ivan Jojović, sabrao veliki broj pisanih izvora koji određuju kulturno-istorijski kontekst na kome počiva i naš srednjovjekovni duhovni izraz.
“Sa svim onim zajedničkim karakteristikama i poveznicama, ali i distinkcijama s obzirom na različite razvojne tokove makedonske i crnogorske duhovnosti i kulture. Predmetna publikacija gotovo da nije izostavila niti jednu ličnost ili djelo, koji na posredan ili neposredan način čine organsku povezanost sa makedonskim i crnogorskim prostorom”, ističe Jovović.
Dodaje i da je profesor Velev u svojoj knjizi dao prikaz bogoslovskih, filozofskih i književnih ostvarenja na staroslovenskom jeziku sa makedonskog prostora, o kojima je crnogorska stručna javnost, do izlaska iz štampe njegovog djela, veoma malo znala.
Rijetki su primjeri poput makedonskog, gdje se prema crnogorskom nasljeđu ophodilo kao prema kulturnom blagu Crne Gore u posjedu druge države, navodi istoričar Božidar Šekularac i podsjeća da je u Makedoniji sačuvan i obrađen rekordan broj knjiga iz crnogorskih štamparija i crnogorskih izdavača iz XV i XVI vijeka.
Šekularac dodaje da su duhovni i kulturno-istorijski procesi između Crne Gore i Makedonije neraskidivo vezani, te da profesor Velev tu zajedničku tradiciju dva naroda rasvijetljava sa više strana.
“Autor Ilija Velev nas upoznaje kroz makedonsko-crnogorske veze, prožimanja i uticaje, a u kontekstu identifikacije civilizacijskih nadograđivanja sa makedonskom i crnogorskom svekolikom prošlošću. Počev od antike, preko hrišćanstva, srednjovjekovja pa sve do postvizantijskih prosvetiteljskih pojava od druge polovine XV do kraja XVIII, kao i narodnog buđenja u makedonskom i crnogorskom nacionalnom preporodu tokom XIX vijeka”, navodi Šekularac.
On ističe i da je Velev stvorio djelo koje predstavlja obrazac kako se može komparativnom metodom i na argumentovan način predstaviti „kulturna i prosvetiteljska istorija dvije države i dva bratska naroda i njihov istorijski hod kroz vrijeme“.
Istoričarka umjetnosti i upravnica Zavičajnog muzeja Anastasija Miranović istakla je kako je danas, kada su aktuelni procesi Otvorenog Balkana i višegodišnji pokušaji integrisanja u Evropsku uniju, izuzetno važno osvijetliti prostorno-istorijske narative i znati da smo sa svim svojim osobenostima i različitostima oduvijek bili i Baklan i Mediteran i Evropa.
“Da su nas spajali i neraskidivo vezali naši viševjekovno građeni kulturni i državni identiteti u ovo što smo danas i da je formalizacija odnosa samo pitanje novog „pakovanja“, naspram mnogo dubljih, suštinskih odnosa Makedonije i Crne Gore”, kaže Miranović.
Ona ističe da su civilizacijski hod, zajednički balkanski prostor i kulturno-istorijska prožimanja, i u prošlosti i danas, doprinosili vjekovnim korelacijama Makedonije i Crne Gore, te da tome svjedoči i knjiga profesora Veleva.
“Srednjovjekovno graditeljstvo, religija, umjetnost i ćirilica samo su neke neraskidive spone”, zaključila je Miranović.