Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Dobitnik priznanja Univerziteta Crne Gore Miljan Gogić: Kotorski Statut iz 1715. obilježio godinu

Miljan Gogić dobitnik je Priznanja Univerziteta Crne Gore za posebne doprinose u razvoju naučnoistraživačkog, stručnog i umjetničkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta, na prijedlog njegove matične instituicje – Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore.

Bibliografija Gogića, naučnog saradnika Istorijskog instituta, bogatija je za pet djela u 2020. godini. Učesnik je i brojnih nacionalnih i bilateralnih projekata, kao dio naučnog tima Istorijskog instituta, a fokus njegovog rada je u ovoj godini bio na pronalaženju i prezentaciji nekih do sada malo poznatih srednjovjekovnih dokumenata koji se tiču kotorske istorije, saopšteno je sa UCG.

Govoreći o uspjesima koji su mu pričinili radost u 2020. godini, Gogić je iskazao zahvalnost koleginicama i kolegama iz Istorijskog instituta koji su me predložili za nagradu Univerziteta.

Od većeg broja radova, posebnu satisfakciju pružio mu je rad na Kotorskom statutu objavljenom 1715. godine u Veneciji, publikovan u renomiranom časopisu ”Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU” u Zadru, koji se nalazi na A&HCI listi (62/2020).

”O pomenutom Statutu iz 1715. godine do sada se vrlo malo znalo u istorijskoj nauci. Pisanju pomenutog rada prethodila su iscrpna istraživanja u arhivskim i naučnim centrima Crne Gore i Hrvatske, gdje su pohranjena neka dokumenta koja se donose, odnosno pominju u Statutu. Sada se zna šta je sve taj Statut sadržao (norme od početka XIV pa do početka XVIII vijeka), u kojim se zbirkama mogu pronaći dokumenta koja se, u cjelini odnosno izvodu, donose u Statutu, Tako se dobija i slika o tome šta je sve uređivao Statut, odnosno koji su bili motivi njegovog izdavanja. Iako mali po obimu (svega 38 stranica), Statut predstavlja veoma značajno svjedočanstvo o nastojanju mletačkih vlasti da na jednom mjestu sakupe i objave normativna akta i druga dokumenta koja se, prije svega, tiču plemićkog statusa u Kotoru i odnosa između Kotora i Perasta. Članak, inače, predstavlja dio aktivnosti u okviru realizacije nacionalnog projekta pod nazivom ”Clio MAP, Crna Gora na političkoj i kulturnoj mapi Evrope”, čiji je nosilac Istorijski institut Crne Gore”, objašnjava Gogić.

Ono što predstoji u daljem radu jeste priređivanje za štampu pomenutog Statuta iz 1715. godine.

”Na realizaciji tog postavljenog zadatka završen je veliki dio posla, okolnosti vezane za pandemiju korona virusa onemogućile su određene aktivnosti. Tu najprije mislim na odlazak u arhivske centre izvan Crne Gore, prvenstveno Veneciju. Nadam se da će se u skorije vrijeme stvoriti uslovi da se može raditi u arhivima, u kojima se čuva građa neophodna za priređivanje pomenutog Statuta”, kazao je Gogić.

U fokusu njegovog rada će biti i prezentacija druge srednovjekovne arhivske građe kroz naučne radove.

”Osim ovih aktivnosti, preda mnom, kao i pred cijelim Istorijskim institutom, nalazi se izazov rada na projektu ”Virtuelni muzej kulturno-istorijskog nasleđa Skadarskog jezera-VIRTUS”, provorangiranom u oblasti humanističkih nauka na konkursu Ministarstva nauke Crne Gore, kojim rukovodi dr Radoslav Raspopović, direktor Istorijskog instituta. Naviknuti na istraživačku i projektnu međunarodnu mobilnost, ja, kao i sve kolege iz Instituta, sa nestrpljenjem iščekujemo stvaranje uslova za neometano obavljanja tih aktivnosti, gdje, između ostalog, u okviru programa CEEPUS mobilnosti, imam gostovanje na Univerzitetu u Novom Sadu”, ukazao je Gogić.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve