Media centar je dostavio dopise predsjedniku i potpredsjednici Vlade Crne Gore, Dritanu Abazoviću i Jovani Marović sa zahtijevom da ubrzaju proces izmjena medijskih zakona koji su u pripremi već duže od osam mjeseci, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.
Podsjeća da je Ministarstvo kulture i medija još u mandatu prethodne Vlade formiralo radnu grupu za izradu medijskih zakona.
“Nakon više od šest mjeseci rada, radna grupa je završila svoj posao još prije dva mjeseca a Ministartvo kulture i medija je bilo u obavezi da finalizuje tekstove tri medijska zakona i stavi ih na javnu raspravu, kako bi nakon tog procesa bili dostavljeni Skupštni na usvajanje. Ukoliko se hitno medijski zakoni ne stave na javnu raspravu doći će do nepoštovanja Programa rada Vlade jer je izmjena medijskih zakona planirana za treći kvartal ove godine”, kazao je Đurović.
Takođe, dodaje, ukoliko se odmah ne nastavi proces izmjena medijskih zakona doći će, smatra Đurović, i do kršenja akcionog plana za ispunjavanje obaveza Crne Gore u procesu integracije u Evropsku uniju.
“Kako je Vlada proklamovala ubrzanje EU integracije kao jedan od prioriteta u svom radu, očekujemo da predsjednik i potpredsjednica Vlade ostanu dosljedni u ispunjavanju tog cilja”, dodao je.
Media centar je, podsjeća, nedavno pozvao Ministarstvo kulture i medija da konačno stavi na javnu raspravu tri medijska zakona i nastavi proces unapređenja regulative u oblasti medija koji, kako kaže, neopravdano dugo traje.
“Podsjećamo na to da je vlada premijera Zdravka Krivokapića imala u programu rada izmjenu medijskih zakona, ali je neaktivnošću prethodnog ministarstva rok za donošenje ovih propisa prekoračen godinu dana. Da bi tri medijska zakona bila upućena Skupštini na odlučivanje, neophodno je sprovesti javnu raspravu kako bi se dala prilika stručnoj i laičkoj javnosti da ponudi sugestije i doprinese poboljšanju kvaliteta ovih propisa”, istakao je Đurović.
Direktor Media centra ukazuje da se izmjenama Zakona o medijima predviđa unapređenje položaja novinara/ki, uvećanje Fonda za medijski pluralizam, kako bi bilo unaprijeđeno informisanje građana, i unapređuje okvir za suzbijanje govora mržnje.
“Donošenjem zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama predviđeno je unapređenje nezavisnosti savjeta (ključnog upravljačkog organa) u regulatoru medijskog tržišta, povećanje opsega situacija koje predstavljaju sukob interesa članova savjeta regulatora, ali i povezanosti članova savjeta regulatora i savjeta javnih emitera, poboljšanje finansijske i uređivačke samostalnosti i rada lokalnih javnih emitera, bolja zaštita od neprofesionalnih sadržaja emitera iz država okruženja, unapređuje kontrolna uloga regulatora tržišta elektronskih medija, povećava minimalni procenat sopstvene produkcije elektronskih medija radi boljeg informisanja javnosti”, rekao je Đurović.
Izmjenama Zakona o RTCG se, navodi on, predviđa povećanje nezavisnosti savjeta javnog medijskog servisa i smanjenjenje neprimjerenog partijskog uticaja na izbor članova ovog ključnog upravljačkog organa, povećanje kriterijuma za članove savjeta u pogledu njihovih stručnih kapaciteti, transparentnost rada RTCG, unapređuju kriterijumi za izbor generalnog direktora, unapređuje odgovornost generalnog direktora i direktora organizacionih jedinica, poboljšava položaj ombudsmana zaduženog za prigovore slušalaca i gledalaca.
Ističe da su izmjene medijskih zakone su dio procesa evropske integracije Crne Gore.
“Pregovaračka poglavlja koja tretiraju pitanja medijske politike su poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji i 23 – Pravosuđe i temeljna prava. Ukoliko aktuelna vlada želi da uradi ono što je moguće da se ubrza proces pristupanja EU, onda treba da ubrza proces donošenja medijskih zakona. Ministarstvo kulture i medija i Vlada ne smiju izbjegavati svoje obaveze zato što im je izglasano nepovjerenje. Postojeća Vlada je u punom mandatu da vrši sva svoja Ustavom utvrđena ovlašćenja do izbora nove. U Skupštini se, svakako, donose konačne odluke, pa je pitanje legitimiteta zakona nesporno. Bilo bi neodgovorno da Vlada procesuira neke druge zakonske tekstove prema Skupštini (npr. zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine) a da ne sprovede javnu raspravu i uputi Skupštini medijske zakone”, naglašava Đurović.
Prema njegovim riječima, dalje odugovlačenje procesa izmjene medijskih zakona znači “svojevrsno nepoštovanje svih onih koji su učestvovali u radnoj grupi i dali doprinos poboljšanju normativne osnove za suzbijanje govora mržnje u medijima, za bolje funkcionisanje regulatora medijskog tržišta, bolje funkcionisanje javnih medijskih servisa i poboljšanje kvaliteta informisanja javnosti”