Đurović: Država nema koristi od RTCG i AEM-a koji dijele građane po nacionalnoj osnovi

Media centar poziva lidere partija koje su formirale većinu nakon izbora održanih 30. avgusta 2020. godine, a koje danas ponovo pregovaraju o formiranju Vlade, da u ovom ciklusu pregovora ne dijele institucije po partijskim kvotama i da RTCG i Agenciju za elektronske medije (AEM) ostave na miru. To su već jednom uradile i nije ispalo dobro, saopštio je Goran Đurović, direktor Media centra.

Nakon prethodnih paralamentarnih izbora, ocjenjuje Đurović, političke grupacije koje danas pregovaraju su podijelile institucije po partijskim kvotama. Time, smatra on, nisu pomogle građanima da uoče jasnu razliku između njih i onih koje su pobijedili na izborima – DPS-a.

“Uskoro će partije koje danas pregovoraju o nekoj novoj vladajućoj postavci, zajedno sa onima koji su u opoziciji, imati priliku da pokažu svoj odnos prema RTCG i AEM-u. Na djelu će svi moći da pokažu da li žele da se ove institucije profesionalizuju i oslobode neprimjerenog partijskog uticaja, kojeg je kao praksu uspostavio DPS, a oni iskoristili da preuzmu uticaj nad RTCG”, rekao je Đurović.

Direktor Media centra naglašava da nije dovoljno da nakon dvije godine od promjene vlasti “samo jedna institucija u državi bude oslobođenja neprimjerenog partijskog uticaja”.

“Kao što je učinjen napor onih koji danas pregovaraju o novoj vlasti da bude izmijenjen Zakon o državnom tužilaštvu i izabran novi Tužilački savjet, po istom principu se mora učiniti napor da se izmijeni medijska zakonska regulativa i izaberu novi upravljački organi u RTCG, AEM-u i lokalnim javnim emiterima. Za državu su jednako važni i Tužilaštvo i RTCG i AEM, odnosno sve one institucije koje nisu dio javne uprave koju kontroliše Vlada i koje moraju biti samostalne u radu i jednako udaljene od partija vlasti i opozicije”, istakao je Đurović.

Prema njegovim riječima, lideri onih partija koje danas pregovaraju o novoj postavci vlasti treba da znaju da za budući razvoj države nije dobro, kaže, da se svake četiri godine, u zavisnosti od toga koja politčka opcija pobijedi na izborima, “mijenjaju savjeti i direktori u ključnim institucijama od kojih zavisi kvalitet informisanja javnosti”.

“Lideri DF-a, Demokratske Crne Gore i URA-e treba da znaju da dok god oni i njihove kolege mogu da pozovu generalnog direktora RTCG ili direktora AEM-a i zatraže usluge, te institucije neće biti profesionalne. To je radio DPS 30 godina, a oni danas. Lideri DF-a, Demokratske Crne Gore i URA-e treba da pokažu na djelu da su drugačiji od DPS-a i da se jasno odrede da li žele da se i dalje vrši prekogranični neprimjereni politički uticaj medija iz Srbije, koje je nekad zloupotrebljavao Milo Đukanović i DPS, a danas druge poltičke opcije”, napominje Đurović.

Podsjetio je lidere DF-a, Demokratske Crne Gore i URA-e da su im još u decembru 2020. godine, zajedno sa 40 NVO, tražili da u Skupštini izmijene medijske zakone prije imenovanja novog Savjeta RTCG.

“Tada ste složno ignorisali stavove NVO i požurili da primjenite Zakon o RTCG koji je donio DPS u julu 2020. Godine, a kojim je htio da legalizuje vlast nad RTCG, misleći da će do vladati do kraja Svijeta. Tada ste prepoznali da vi možete preuzeti RTCG nakon što ste postali većina, upravo koristeći zakon koji je DPS za sebe pripremio”, kaže direktor Media centra.

Ocjenjuje da država nema koristi od RTCG koja nije medij kojem se najviše vjeruje.

“Država nema koristi od RTCG i AEM-a koji dijele građane po nacionalnoj osnovi i nemaju povjerenje najvećeg broja građana. Podsjećamo partijske lidere da je bilo moguće povećati povjerenje građana još u vrijeme najveće zarobljenosti države od strane Mila Đukanovića, kada je, u periodu od 2017. do juna 2018., na čelu RTCG bio tandem Andrijana Kadija i Vladan Mićunović. Tada je RTCG bila prva po povjerenju a danas je daleko od toga, bez obzira na male površne pomake smišljene da zamagle suštinu rada javnog medijskog servisa i smišljene da građanim ponude privid profesionalizma”, poručio je Đurović.

Pozvao je lidere DF-a, Demokratske Crne Gore i URA-e da “ne doziraju demokratiju mašući nam samo Tužilaštvom (koje je nesumnjivo jedna od ključnih institucija za demokratizaciju društva), kao jedinom institucijom čija je profesionalizacija započeta na jedvite jade, već da svim građanima vrate i druge institucije koje im pripadaju”.

“Makar zbog toga što građani sve finansiraju – i rad institucija i rad poslanika. Nije sve trgovina – postoje i principi”, zaključio je Đurović.