Pandemija virusa korona donijela je probleme u svim segmentima društva, pa i u porodici, a upravo su djeca najugroženija i nerijetko zanemarena kategorija stanovništva, poručeno je sa panel diskusije “Uticaj krize izazvane COVID-19 virusom na djecu i socijalno ugrožene porodice”,
Djeca su, kazao je direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić, “tihi stradalnici Covid pandemije”, jer bez obzira što je 48 odsto manja vjerovatnoća da se inficira od Covida najmlađa populacija je najpodložnija psihopatološkim promjenama.
“Nažalost, 58 odsto djece na području Evrope je promijenilo svoje ponašanje ka psihopatološkom. Nema valjanih studija ni u jednoj zemlji Evrope šta se događa sa njima”, kazao je Kavarić.
Pozivajući se na studiju koju je radila Evropska pedijatrijska akademija on je iznio podatak da je djeci, koja su usljed pandemije bila izložena stresu, smanjen životni vijek za oko 3,3 godine.
“To se dešava zbog toksičnog stresa koji je najopasniji. A upravo su djeca trenutno izložena najtoksičnijem stresu, jer su u situaciji da im niko ne može pomoći ni roditelji ni škola, niti u svom okruženju imaju osobe koje znaju šta da rade”, kazao je Kavarić apelujući da škole ostanu otvorene.
Da direktna interakcija sa ljudima pozitivno utiče na djecu, pokazao je i projekat “Centar za podršku djeci i porodici Dnevni centar” koji realizuje NVO Centar za prava djeteta Crne Gore u okviru koga se pruža podrška djeci i njihovim roditeljima.
Kako je istakla direktorica Centra Rajka Perović, realizacija projekta u ovoj godini zbog početka pandemije je pred organizatore stavila brojne izazove.
“Naša stručna služba je prilagodila aktivnosti mjerama NKT-a. Od januara do sada 120 djece i 90 roditelja su koristili različite programske aktivnosti”, navela je Perović ističući da djeca vole da dolaze u Centar i mnogo im znači socijalni kontakt sa drugom djecom i stručnim radnicima.
Centar se bavio i ispitivanjem potreba roditelja, koji su se suočavali sa nizom izazova, posebno kada je u pitanju onlajn učenje od nedostatka tehničke opreme (u vidu kompjutera, mobilnih telefona) do prezahtjevnog rasporeda školskih aktivnosti.
Sa određenim iskustvom došlo je i saznanje da je neke stvari trebalo uraditi na drugačiji način, ocijenila je zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković i dodala da je tokom ovog perioda institucija Zaštitnika imala znatno veći broj obraćanja građana, na šta je reagovala preporukama prema različitim sistemima.
“Sa Covidom ćemo se nekako izboriti, ali posljedice po mentalno zdravlje će se zadržati duži period. Pandemija je izazvala strašnu neizvjesnost i to se definitivno odražava i kod djece”, poručila je Mijušković.
Izazovi koje nosi trenutna situacija umnogome zavise od dobi djeteta, kazala je članica Udruženja psihologa i psihološkinja u OŠ “Štampar Makarije” Dušica Dubljević. Upravo su tinejdžeri i adolescenti, koji, sa izuzetkom đaka prvih razreda srednjih škola, trenutno ne idu u školu, izuzetno osjetljiva kategorija.
“Djeci je stvarno neophodno vratiti sigurnost, povjerenje, izvjesnost i perspektivu. Otvaranje škole je otvaranje cijele zajednice i društva. Škole su opremljene, tamo se radi na jačanju socijalnih i emocionalnih vještina učimo djecu samodisciplini, samokontroli, saradnji, saosjećanju, To je samo jedan dio paketa vještina koje su neophodne djeci, osim obrazovnih, da ih pripremimo za život”, zaključila je Dubljević.
Panel diskusiju na temu Uticaj krize izazvane COVID-19 virusom na djecu i socijalno ugrožene porodice organizovao je NVO Centar za prava djeteta Crne Gore u okviru projekta Centar za podršku djeci i porodici – Dnevni centar koji je podržan kroz IPAII Program Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu, a koji se sprovodi posredstvom Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći Ministarstva finansija i Direkcije za programiranje i implementaciju EU fondova Ministarstva rada i socijalnog staranja. Jednim dijelom projekat je podržan od strane međunarodne organizacije “Save the Children”.