Prepoznavanje kašnjenja i smetnji u razvoju u prvim godinama života i njihovo rješavanje kroz ranu intervenciju je ključno, jer se tako djetetu daje šansa da se razvije do svog punog potencijala, da savlada teškoće u razvoju i umanjuje se uticaj smetnji u razvoju.
“Što ranije otkrijemo oboljenje, veće su šanse da proces liječenja bude blagovremen i uspješan. U skladu sa preporukama UNICEF-a, Ministarstvo zdravlja najozbiljnije je pristupilo izradi Strategije za rani razvoj djeteta u kojoj će biti sadržane smjernice i protokoli iz ove oblasti“, poručio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić danas na otvaranju dvodnevne, regionalne konferencije “Optimalni rani razvoj za svako dijete“ koja se organizuje uz podršku Vlade Crne Gore, UNICEF-a i EU.
On je najavio i nove zakonske odredbe, kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koje će prepoznati i unaprijediti rani skrining za rijetke bolesti kod novorođenčadi; prevenciju; prenatalnu njegu; i pomoć kroz savjetovališta, kako u porodilištima, tako i u domovima zdravlja.
“Poseban akcenat biće stavljen na edukativni program medicinskog osoblja, kako bi bili obučeni da prepoznaju i detektuju rane znake bolesti”, poručio je ministar Šćekić.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander smatra da bi se novac koji Crna Gora sada troši na plaćanje liječenja djece u drugim zemljama mogao bolje investirati u usluge rane intervencije u Crnoj Gori.
“Djeca nemaju kad da čekaju. Ona rastu sada. Ona trebaju našu podršku danas. Stoga, UNICEF poziva nacionalne i lokalne vlasti i relevantne institucije da obezbijede adekvatno finansiranje usluga rane intervencije. Pozivamo i na uspostavljanje integrisanog sistema usluga rane intervencije u cijeloj zemlji kako bi svaka porodica mogla da ima koristi od njih“, poručio je Santander. On je pozvao sve koji mogu da pomognu ovaj proces iz civilnog, privatnog, akademskog, medijskog i drugih sektora, da to i učine i time podrže ostvarivanje prava svakog djeteta na optimalan rast i razvoj.
Na konferenciji su predstavljeni nalazi nacionalne Analize stanja u oblasti intervencija u ranom djetinjstvu u Crnoj Gori.
“Analiza pokazuje neke zabrinjavajuće podatke, jer se procjenjuje da je samo je 31 – 46 odsto djece kojoj su potrebne usluge rane intervencije identifikovano i da te usluge dobijaju. Jedan od ključnih izazova koje Analiza identifikuje je nedostatak univerzalnog sistema za praćenje djece koji će osigurati da nijedno dijete ne „propadne kroz pukotine“ i time ne dobije usluge“, istakao je šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Ingve Engstrom.
Direktorica Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, prof. dr Milica Pejović Milovančević poručila je da nije sve u genima, već da je uticaj sredine na rast i razvoj djeteta izuzetno bitan.
Podsjetila je i da je američki ekonomista Džejms Hekman dobio Nobelovu nagradu zato što je pokazao da su najuspješniji preventivni, zdravsteni programi upravo oni koji se sprovode tokom prve tri godine života. Pozvala je stručnjake da umjesto fokusa na uspostavljanje dijagnoze unaprijede saradnju s roditeljima i razgovaraju s njima i o tome kako se oni osjećaju.
Roditelj djeteta sa smetnjama u razvoju Savo Knežević pozvao je donosioce odluka i svu stručnu javnost da obezbijede da se rana intervencija sprovodi što ranije, tj. na vrijeme, kao i da se uspostavi učinkovita međusektorska saradnja i da se rad s roditeljima i porodicama stavi u prioritetne aktivnosti kako bi roditelji bili osnaženi da podrže razvoj djece svakog dana.
“Pozivam da se u kontinuitetu radi na smanjenju stigme oko netipičnog razvoja djeteta i da se unaprijedi uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u zajednice“, poručio je Knežević.
Konferencija je okupila oko 200 stručnjaka i predstavnika relevantnih institucija iz Crne Gore i drugih zemalja Evrope i Centralne Azije.
Konferencija se organizuje u okviru regionalnog programa za ublažavanje uticaja pandemije kovida-19 na djecu i roditelje na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, koji finansira Evropska unija.