Nedjelja, 16 Maja, 2021
Rubrika:

Dimitrije Pejović – Upravnik NP ”LOVĆEN” 1977-1996

Pišu: Božidar Proročić, sručni saradnik i Ana Uskoković, biolog

Pišu: Božidar Proročić, sručni saradnik i Ana Uskoković, biolog

Dimitrije Pejović, dugogodišnji upravnik NP ,,Lovćen”, danas u osmoj deceniji života, vitalan I izuzetnog pamćenja prezentovao nam je brojne činjenice o NP ,,Lovćen” sa puno vedrine i raspoloženja. Tokom samog početka razgovora shvatate da je za njega Lovćen magični prostor kome je do penzionisanja ostao posvećen. I danas kad god izađe u šetnju njegov pogled je uprt ka ovom svetom mjestu koje predstavlja njegov neponovljivi izvor nadahnuća iz koga crpi svu pozitivnu energiju. Dimitrije Pejović se rodio 17. 08. 1940. godine u Komanima. Prva četri razreda onsovne škole je završio u Komanima, a od petog razreda do osmog obrazovanje je nastavio u osnovnoj školi u Spužu. Gimnaziju je završio u tadašnjem Titogradu, a nakon nje Fakultet za turizam 1977. godine u Beogradu. Nakon završetka fakulteta počinje da radi kao prosvjetni radnik u tada prestižnoj gimnaziji na Cetinju đe predaje engleski jezik. Kasnije je predavao i na Bogosloviji.

DIMITRIJE PEJOVIĆ UPRAVNIK NP ,,LOVĆEN” U PERIODU 1977-1996

Sami počeci u sklopu NP ,,Lovćen” bili su pionirski. Godine 1979. postaje upravnik u sklopu Samouprave interesne zajednice (SIZ) u NP ,,Lovćen.” U samim počecima rada u parku nije bilo organizovane službe zaštite , već su šume obilazili službenici koji su bili pod ingerencijom Šumskog gazdinstva sa Cetinja. Prvi elaborat o razgraničenju u sklopu NP ,,Lovćen” bio je usljed različitih okolnosti izgubljen. U prvim teritorijalnim razgraničenjima u NP nijesu bila obuhvaćena područja Majstora, Trešeteničkog dola, ali ni Malog ni Velikog Konjskog koje će tek kasnije postati rezervat sastojina bukovih šuma. Kako je Dimitrije Pejović bio predan svom pozivu i ozbiljno ga shvatio i doživljavao, dao je nesebičan doprinos da se površina NP ,,Lovćen” proširi za dvjesta pedeset hektara. Da bi projekat bio relaizovan do samog kraja, sačinjena je komisija od pet mještana sa Njeguša. Iz razgovora sa Dimitrijem saznajemo da je on doprinio da se napravi i osmisli prvi enterijer NP. Sve je moralo da bude od prirodnih sirovina bez upotrebe vještačkih materijala i plastike. Svi putokazi za katune i naselja su rezbareni u drvetu, a prve korpe za otpatke bile su toliko lijepo stilski urađene i osmišljene da su ih čak turisti kupovali kao lijep suvenir. Iz razgovora sa njim saznajemo da su tokom njegovog mandata najveći problem predtavljala nelegalna sječa i krivolov koji se dešavao na ovom području. Takođe, sjedište same uprave bilo je na Cetinju pa je bilo mnogo teže pratiti stanje na terenu. Iako je zakonska regulativa za nelegalnu sječu i krivolov bila jako stroga, strožija nego danas, problem je bio u dokazivanju slučajeva istih jer tada nijesu postojala savremena sredstva koja se danas koriste u monitoringu terena. Čest problem je bio i u kvalitetnom kadru koji je po pravilu trebao da je stalno prisutan na terenu što je često bilo izuzetak umjesto pravilo.

KONTINUIRANI DOPRINOS NP ,,LOVĆEN”

Dimitrije Pejović je uspio kao upravnik da mnoge značajne stvari pokrene u korist NP ,,Lovćen”. Jedna od njih je i izrada Prvog prostornog plana, koje je uradio Slovenac Marjan Debeljak. Kasnije su rađeni drugi prostorni planovi. Takođe, u njegovom mandatu bila su ozbiljnija speleološka istraživanja koja je sprovodio prof. dr Milutin Lješević kao i oboljenja bukovih šuma koja je 1985-1986 istraživao ugledni prof. dr sc. akademik Konrad Pintarić sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Kako je vodosnadbijevanje uvijek bilo problem u sklopu NP napravljena je prva ozbiljnija rekaptaža na Ivanovim Koritima koju je izveo Blažo Kašćelan ,a jedan od manjih izvora preusmjerio Slobo Vukčević. Ostvarena je značajna saradnja sa eminentnim crnogorskim naučnicima dr Mihailom Vučkovićem, dr Vasilijem Radulovićem, dr Radomirom Mihailovićem, dr Vukić Pulevićem kao i brojnim drugim domaćim istraživačima flore i faune. Od inostranih naučnika najviše intresovanja su pokazivali Njemci i Austrijanci.

Sa mještanima katuna Kuk Dimitrije Pejović, Jovan-Belo Radnjić, dr Radomir Mihajlović, Marko Radonjić , dr Vasilije Radulović i vrijedne planinke

Sa dr Vasilijem Radulovićem napravljen je prvi elaborat o kvalitetu vode sa Ivanovih Korita sa mogućnošću flaširanja i ispitanim fizičko-hemijsko-biološkim aspektima iste. Pored gore navedenog priređen je značajan broj naučnih radova i članaka u kojima su publikovane brojne posebnosti podgorine Lovćena. Dimitrije Pejović je pored ovog uspio da ostvari i saradnju sa nacionalnim parkovima Poljske i tadašnje Čehoslovačke. Saradnja se ogledala u razmjeni iskustava, i obostranim studijskim posjetama. U razgovoru sa nama Pejović ističe: “NP ,,Lovćen” smo čuvali od bilo kog vida devastacije. Ono što moram posebno istaći je da su i mještani davali tome svoj doprinos. Izuzetak su bili neodgovorni pojedinci koji nikada nijesu razumjeli što znači očuvanje šumskih kompleksa kao i flore i faune. Pored ovoga važno je istaći da je područje Lovćena tada bilo naseljenije nego sada, a da je tradicionalno gostoprimstvo mještana nešto što su svi turisti pamtili i nosili kao poseban segment posjete Lovćenu. Pored ovoga mnogobrojna poslenici turističke privrede su pomagali u finansijskom smislu NP ,,Lovćen” jer su i sami ostvarivali direktnu korist koju su imali kao dio turističke ponude. Bilo bi dobro kada bi se u budućnosti objedinile u jednu ustanovu Mauzolej na Lovćenu i NP ,,Lovćen” i kao dio zajedničke službe mogli bi na bolji način ne samo da valorizuju potencijale parka već i da ga čuvaju od svih nepredviđenih okolnosti (hazarda) kao na primjer što su požari, krivolov, nelegalna sječa i drugo. U jednom perodu u dužini od četiri godine NP ,,Lovćen” i Mauzolej su bili dio jedinstvene zajedničke ustanove i prava je šteta što nijesu i dalje dio jedinstvene cjeline. Smatram da je Lovćen sa kulturološkog, istorijskog, naučno-istraživačkog, florističkog aspekta jedan od najznačajnijih potencijala ne samo Prijestonice već i Crne Gore i da je on jedan od onih simbola po kojima se Crna Gora prepoznaje u Evropi i svijetu.”

Dok se naš razgovor bližio kraju, naš ljubazni domaćin nam je ustupio dio publikacija ali i fotografija koje ćemo koristiti u daljem radu. Ono što je Dimitrije Pejović iznio u našem razgovoru sa njim je samo dio prezentovanih zapažanja. Njegova privrženost i ljubav prema Lovćenu kao i rad na očuvanju istog je svijetli primjer posvećenosti poslu. On je svoj posao smatrao privilegijom a ne obavezom. Mi smo predstavili samo fragmente iz bogate karijere Dimitrija Pejovića. Svaki čovjek se mjeri onim što ostvari i postigne kako u životu tako i na profesionalnom planu, a on je primjer jednog vremena kada je profesionalni odnos prema poslu bio imperativ i obaveza, a ne statističko nabrajanje stvari.

Najnovije

U Crnoj Gori do danas dato 141.808 doza vakcina

U Crnoj Gori je do danas data 141.808 doza vakcina protiv korona virusa. Od toga, 107.881 građana je dobilo prvu dozu, a u cjelosti...

Netanjahu tvrdi da je u srušenoj medijskoj zgradi bila i kancelarija Hamasa, nije pružio...

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu je danas ponovio svoju tvrdnju da je u zgradi u gradu Gazi sravnjenoj u subotu sa zemljom u izraelskom udaru iz...

ABA: Poraz plavih u Beogradu, Zvezda vodi 1:0

Košarkaši Budućnosti poraženi su na gostovanju Crvenoj zvezdi 82:78, u prvom meču finala plej ofa ABA lige. Naš tim je tokom većeg dijela meča zaostajao,...

Ostaje u Mađarskoj: Brguljan produžio saradnju sa Vašašom

Draško Brguljan produžio je saradnju sa Vašašom, kapiten ,,ajkula“ dogovorio se sa mađarskom ekipom za narednu sezonu, uz mogućnost da ostane još jednu. Najbolji sportista...

MINISTAR RADULOVIĆ IMAO UDES Izletio sa puta i probio zaštitnu ogradu kod ”Maše”

Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović doživio je danas oko 15 sati saobraćajnu nezgodu u Podgorici kod restorana Maša. Kako su portalu Aktuelno kazali očevici događaja,...

Najčitanije

Povezano

In memoriam: Bolni odlazak Admira Mulamekića

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista U vremenu kada nam nedostaje i humanosti i čovječnosti duboko me pogodila vijest o smrti mog prijatelja Gusinjanina Admira...

Etimologija imena Lovćen

Pišu: Božidar Proročić, stručni saradnik i Ana Uskoković, biolog Toponim vezan za sam naziv Lovćen i njegovu primjenu u istoriografiji je nedvosmisleno povezan naučnim činjenicama...

Osvrt na Sermiju, antologiju prozne književnosti Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista Plodni i neumorni književni neimar bošnjačke književnosti, Safet Hadrović Vrbički je nedavno objavio izuzetno vrijednu antologiju koja predstavlja kapitalno...

VELIKI LIDERI Hejdar Alijev uz 98. godišnjicu rođenja

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista Veliki lideri i vizionari se samo jednom rode ali vječito žive u svojim narodima kao simboli prosperiteta, napretka, blagostanja,...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve