Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Decenija misije kojoj se (ne)vidi kraj

ISAF misija bila je borbenog karaktera i imala cilj da uspostavi bezbjednost širom Avganistana i razvije nove avganistanske nacionalne snage bezbjednosti. Crna Gora je 2010. godine odlučila da bude dio ove misije i u Avganistan uputila prvi kontigent naših vojnika.

Prije tačno deceniju, u NATO misiju ISAF u Afganistanu, upućen je prvi kontigent Vojske Crne Gore. Trideset jedan crnogorski vojnik predvođen komandantom Sašom Jovanovićem započeo je angažman na uspostavljanju mira i stabilnosti u ratom razorenom Avganistanu, a do danas misiju u ovoj zemlji iskusilo je 557 crnogorskih vojnika.

Kako je počelo

NATO je na zahtjev Ujedinjenih nacija i Vlade Avganistana preuzeo komandu nad ISAF misijom u avgustu 2003. godine.

ISAF misija bila je borbenog karaktera i imala cilj da uspostavi bezbjednost širom Avganistana i razvije nove avganistanske nacionalne snage bezbjednosti.

Crna Gora je 2010. godine odlučila da bude dio ove misije i u Avganistan uputila prvi kontigent naših vojnika.

Za četiri godine misije, procijenio je tada NATO, avganistanske nacionalne snage bezbjednosti dostigle su potreban nivo sposobnosti za samostalno očuvanje bezbjednosti na svojoj teritoriji.

Odluka Alijanse bila je da borbenu ISAF misiju transformiše u misiju neborbenog karaktera, čiji je cilj obuka, savjetovanje i asistencija avganistanskim nacionalnim snagama bezbjednosti.

A gdje je tu bila Crna Gora?

Potpukovnik Nedžad Rujević bio je komandant crnogorske vojske u Avganistanu u vrijeme najvažnije tranzicije, iz ISAF u misiju “Odlučna podrška” (“Resolute Support”)

Rujević je komandovao desetim kontigentom crnogorske vojske u ISAF misiji, odnosno prvim u novoj misiji “Resolute Support”.

U razgovoru za Pobjedu, Rujević koji je predvodio kontigent od 15 vojnika, kaže da je bila ogromna čast biti dio velike promjene koja je zadesila NATO, Avganistan, ali i crnogorske vojnike.

– Imao sam tu privilegiju da okončam uspješno angažovanje VCG u misiji ISAF i ujedno započnem komandovanje prvim kontigentom VCG u misiji “Resolute Support”. Ne moram ni da Vam kažem kolika je to bila čast za mene, biti dio jednog tako važnog momenta i jedne tako velike tranzicije. To je jedno neponovljivo iskustvo. Ponosan sam na učešće i u jednoj i u drugoj misiji. Druga misija bila je novi početak, veća dinamika i samim tim i to je bio izazov – kaže Rujević za Pobjedu.

Razlike

Rujević objašnjava da je mandat misija bio različit, pa samim tim i zadaci crnogorske vojske.

– Mandat misije ISAF bio je primarno orijentisan ka uspostavljanju mira i stabilnosti u Avganistanu i sprečavanju da Avganistan bude stjecište međunarodnih radikalnih elemenata, a sve u cilju demokratizacije i obnove zemlje. Nasuprot misiji ISAF, mandat misije “Odlučna podrška” usmjeren je prema pružanju pomoći avganistanskim nacionalnim snagama bezbjednosti da postanu samoodržive, funkcionalne i sposobne da samostalno obavljaju operacije i obezbijede sigurno okruženje i slobodu kretanja na cijeloj teritoriji Avganistana – objasnio je Rujević.

Postojale su dijametralnerazlike u zadacima misija.

– Vojnici koji su bili angažovani u misiji ISAF bili su angažovani na zaštiti unutrašnjeg i spoljašnjeg prstena baza, dok su vojnici u misiji „Odlučna podrška“ bili primarno angažovani na zaštiti savezničkih timova za podršku, pomoć i mentorisanje avganistanskim snagama bezbjednosti – naveo je Rujević.

Njegovo i angažovanje desetog, odnosno prvog kontigenta, započeto je 15. septembra 2014. a završeno 15. marta 2015. Potpukovnik Rujević objašnjava da angažovanje i u jednoj i u drugoj misiji, zahtijeva pojačano psiho-fizičko naprezanje.

– Sa stanovišta angažovanja vojnika u misiji “Resolute Support” imali smo pojačan intenzitet angažovanja, shodno širem aspektu zadataka. Avganistan je takvo područje da gdje god da se nalazite, ne možete reći da ste potpuno bezbjedni – ističe Rujević.

Navodi i da su u Avganistanu česte unutrašnje prijetnje, odnosno infiltracija pobunjenika u redovne aktivnosti koalicionih snaga. Nerijetko se dešavaju i samoubilački napadi, kao i upotreba ekplozivnih naprava na rutama i na linijama komunikacije koalicionih snaga.

Uprkos tome, dodaje Rujević, crnogorski vojnici, sve vrijeme tokom učešća u misijama u Avganistanu nijesu imali bliže susrete sa bezbjednosnim izazovima.

– Takvih situacija nije bilo, niti ugrožavanja pripadnika VCG za vrijeme našeg angažovanja. Bilo je u blizini, čak tri pokušaja infiltriranja, od toga su dva bila uspješno izvedena, ali naši vojnici nijesu bili direktno ugroženi – otkrio je Rujević.

Upitan sa kakvim znanjem crnogorski vojnici odu u Avganistan, a sa kakvim iskustvom se vrate, Rujević kaže da se samim učešćem u misiji, vojnici opredjeljuju da zajedno sa kolegama, sastavom i drugim koalicionim snagama dijele zajednička uvjerenja i ciljeve.

– Samim tim što su bili angažovani u zašiti savezničkih timova, koji su obučavali avganistanske snage, njihov doprinos je bio maksimalan. Obezbjeđivali su instruktore koalicionih snaga u mjestu i pokretu deset godina bez indicenata, sa visokim stepenom ugroza, a angažovanje je proteklo bez problema. Samim tim doprinos i njih samih i vojske je ogroman, a tako je i cijenjen – rekao je Rujević, dodajući i da su vojnici pokazali visok nivo znanja po pitanju osposobljenosti.

– Imamo raspoložive snage, spremne da budu upotrijebljene u NATO misijama i operacijama u skladu sa odlukama države. Crnogorski vojnici su stekli ogromno iskustvo i mogu ga primijeniti gdje god bude potrebno – zaključuje Rujević i dodaje da je učešće u ovoj misiji, dokaz da i mala Crna Gora može da da mnogo jednom tako velikom sistemu.

Jedan disciplinski postupak i 557 vojnika 

Kapetan fregate Željko Peković, načelnik Odsjeka za borbenu gotovost i misije u Odeljenju za operacije Generalštaba, kaže da je u misiji u Avganistanu učestvovalo 12 kontigenata, odnosno 557 pripadnika Vojske, što je, kako je objasnio 30 odsto kapaciteta crnogogorske vojske. Kaže i da za sve vrijeme učešća u misijama, nije bilo direktnog ugrožavanja bezbjednosti nijednog pripadnika VCG.

– Učešćem u misijama svaki pojedinac ima priliku da boravi u međunarodnom okruženju i ima mogućnost da podigne ličnu osoposobljenost i interoperabilnosti svoje mogućnosti na najviši nivo. Kada se uzme u obzir procenat pripadnika VCG koji su učestvovali u misiji, onda je jasno koliko ona utiče na kvalitet vojske Crne Gore – rekao je Peković.

Kaže da je znanje koje crnogorski vojnici stiču u Avganistanu primjenljivo i u crnogorskim uslovima.

– Oni koji su bili u Avganistanu biraju se za instruktore u Centru za obuku, a onda podučavaju drugi kontigent koji se priprema da bude dio misije. To je vid naučenih lekcija jer naučite zaista dosta, a onda imate mogućnost da to znanje i vještine koje ste stekli primijenite i samim tim razvijate operativne sposobnosti – navodi Peković.

Upitan da li je neki od 557 vojnika, koliko ih je učestvovalo u misiji, iz bilo kojih razloga odustao od participacije u Avganistanu, Peković je kazao da je samo jedan vojnik za 10 godina vraćen iz misije i to zbog nediscipline.

– U ovom periodu, za 10 godina, 12 kontigenata i 557 vojnika, samo jedan vojnik je vraćen zbog nediscipline. Imamo jasna pravila i etiku i ponašanje koje je definisano pravilima angažovanja u misiji i vojnik je dužan da ih poštuje od prvog do zadnjeg dana u misiji – naveo je naš sagovornik.

Uslovi

Govoreći o uslovima za učešće u misiji, Peković naglašava da nijedan pripadnik VCG ne biva upućen u misiju da nije psihički i fizički spreman za nju.

– To podrazumijeva zdravstvene pripreme, vakcine, psiho-fizičku spremnost. To je selektivna obuka, što znači da ako se javi 60 vojnika za misiju, 50 posto u toku obuke ne ispuni očekivanja i zbog raznih osnova bude eliminisan. To im je motiv da se opet prijave i da ne odustaju – objasnio je Peković, navodeći da za određene dužnosti vojnik mora da ispunjava propisane kriterijume.

– Neke dužnosti zahtijevaju npr. dobro poznavanje engleskog jezika, da bi mogao da izrvršava zadatke u štabu ili da komanduje kontigentom, dok druge ne zahtijevaju toliko dobro poznavanje jezika, ali zahtijevaju fizičku spremnost – navodi on.

Humanost

Da misija u Avganistanu nema samo vojni karakter, već i humani, potvrđuju naši sagovornici.

– Ne možete biti ravnodušni kada vidite u kakvim uslovima živi narod u Avganistanu. Tek kad se vratite cijenite dobrobiti života u našoj zemlji – kaže Rujević. Navodi da se slike djece koja prvi put vide čokoladu, urežu za cijeli život.

– Svaki naš kontakt sa avganistanskim stanovništvom bio je dragocjen. Imali smo česte kontakte sa njima i trudili smo se da sva naša sledovanja sa njima podijelimo. To je neprocjenjivo iskustvo i nevjerovatan osjećaj. Oni prepoznaju crnogorskog vojnika i veoma znaju da cijene naš odnos prema njima – zaključio je Rujević.

Lungesku: NATO duboko cijeni crnogorski doprinos u Avganistanu

NATO duboko cijeni dugogodišnji doprinos koji je Crna Gora pružila našim naporima u Avganistanu svih ovih godina, kako bi se stvorili uslovi za trajni mir i spriječilo da zemlja ponovo postane sigurno utočište za međunarodne teroriste koji ugrožavaju našu zajedničku sigurnost – kazala je za Pobjedu portparolka NATO Oana Lungesku.

Prema njenim riječima, Crna Gora kroz učešće u misiji, značajno doprinosi obuci.

– Crna Gora nastavlja da podržava dalji razvoj avganistanskih snaga bezbjednosti učešćem svojih trupa, doprinosi našoj obuci u “Resolute Support” misiji, kao i sredstvima koja uplaćuje Fondu nacionalne vojske Avganistana – zaključila je Lungesku.

Budućnost misije

Kakva će biti budućnost misije, a samim tim i učešće crnogorskih vojnika u njoj, za naše sagovornike nije lako pitanje.

– Misija je održiva, ona ima svoj kontinuitet. Postigla je svoj cilj, avganistanske nacionalne snage su osposobljene da samostalno izvode opracije, ali činjenica je da nijesu sposobne

da stvore sigurno okruženje, odnosno da kontrolištu cjelokupnu teritoriju Avganistana. Kako će se političko-vojni aspekti misije tretirati u svjetlu posljednjih dešavanja i pregovora SAD i Talibana, to ćemo vidjeti – navodi kapetan Peković.

Potpukovnik Rujević kaže da je jasno da do redukcije kapaciteta mora doći, usljed sporazuma koji su skopile SAD i talibanske snage.

– Moramo biti svjesni da mora doći do redukcije kapaciteta. Sigurno crnogorski vojnici neće biti angažovani kao što su bili do sada, ali određeni segmenti moraju ostati. Da li će vojska prepoznati svoj doprinos u tim elementima, to je već nešto drugo, to se mora razmotriti i sagledati iz više uglova. Što se mene tiče, ja bih volio da nastavimo sa kontribucijom, ali siguran sam da to ne može biti kao što je bilo i kao što je sad – zaključio je Rujević.

 

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Putin
09.03.2020-16:06 16:06

Koje vojske, kukala Vam majka ?