„Preliminarni dokument koji je rađen u novembru iz oblasti vladavine prava za nas je bio vrlo ohrabrujući. Ukoliko dobijemo pozitivan izvještaj, pogotovo o sprovođenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 to bi bio značajniji momenat za naš dalji pravac prema EU, nego da li ćemo u prvom ili drugom semestru otvoriti posljednje pregovaračko poglavlje“, rekao je Darmanović.
Crnogorski šef diplomatije je kazao da nema nikakvog spora da smo u regionu apsolutni lider u evropskoj integraciji.
„Mi se ne takmičimo sa drugima, naprotiv, vrlo podržavamo naše susjede u njihovim evropskim aspiracijama, ali sasvim je jasno da je Crna Gora sljedeća članica EU.“
Izrazivši očekivanje da ćemo posljednje pregovaračko poglavlje otvoriti tokom ove godine, podsjetio je na prošlogodišnji februarski izvještaj EU o Zapadnom Balkanu u kome je naglašeno da politika regate nije napuštena, da će oni koji ostvaruju bolje rezultate napredovati brže, te da bi do 2025. godine moglo da dođe do proširenja EU.
Šef crnogorske diplomatije je naglasio da je važno da počnemo sa zatvaranjem poglavlja, te da u ovom momentu možemo ponuditi EU najmanje pet ili šest poglavlja koja bismo mogli zatvoriti.
„Treba shvatiti da politika proširenja nije jednosmjerni, već dvosmjerni proces. Mi ne možemo sami postati članica EU. Naravno, primarna odgovornost je na nama da pokažemo da se naše društvo približilo evropskom pravnom sistemu“, kazao je ministar.
Darmanović je naglasio da imamo jasno opredjeljenje kuda ide Crna Gora, što će biti krunisano našim članstvom u Evropskoj uniji kada za to dođe vrijeme.
Govoreći o efektima članstva u NATO, ministar je ocijenio da je pristupanje Alijansi najveće dostignuće crnogorske vanjske politike nakon obnove nezavisnosti, jer je Crna Gora time postala po prvi put u svojoj istoriji i institucionalno dio zapadnog svijeta i kluba zemalja koje baštine vrijednosti savremenog i civilizovanog i demokratskog svijeta, od kojih su većina njih bili branioci slobode i u vrijeme Hladnog rata.
“Crna Gora je osigurala svoje granice, teritoriju i državni nacionalni identitet, jer je postala dio najmoćnijeg vojnog i političkog saveza u istoriji, koji počiva na članu 5 Vašingtonskog ugovora, u kome se kaže da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve. To je izuzetna garancija sigurnosti za našu zemlju, koja bi s ovom veličinom teško mogla voditi politiku neutralnosti ili razvijati sopstvene oružane snage, tako da nama sistem kolektivne bezbjednosti itekako odgovara – naglasio je ministar.
Šef diplomatije je naveo da smo članstvom u NATO dobili i konkretne benefite, kao što su zaštita našeg neba, od strane saveznika Italije i Grčke. Pored navedenog ukazao je na brojne ekonomske benefite.
„Prema podacima Nacionalne turističke organizacije broj turista iz zemalja članica NATO-a porastao je 25%, a nivo investicija iz zemalja članica NATO u prvih šest mjeseci prošle godine povećao se 2,5 puta u odnosu na prethodni period. Podsjećam da su to najrazvijenije zemlje u svijetu ili među najrazvijenijima“, naglasio je ministar Darmanović.
Podsjetio je da je Crna Gora kroz NATO prisutna u više međunarodnih misija.
„Kako je rekao američki potpredsjednik SAD Majk Pens – nema malih, nego samo dobrih i loših saveznika. Mi smo povećali učešće u Avganistanu, danas smo takođe prisutni u okviru operacije NATO-a na istoku u Latviji, zatim u KFOR-u na Kosovu, a imaćemo i dio snaga u Iraku za obuku iračkih bezbjednosnih snaga“, naveo je ministar.
Kada je riječ o evroatlantskim aspiracijama regiona, ministar je kazao da je rješavanjem spora između Grčke i Sjeverne Makedonije otvoren put još jednoj članici iz našeg regiona u NATO. Stoga, čitav južni pojas Zapadnog Balkana sada je pod NATO kišobranom.
„Buduće učlanjenje Sjeverne Makedonije će tome veoma doprinijeti, a Crna Gora je bila i ostaje veliki zagovornik politike otvorenih vrata. Susjede smo podržavali za članstvo u NATO, radili smo predano na tome da pomognemo Sjevernoj Makedoniji, naročito u posljednjih godinu dana kad smo bili predsjedavajući Američko-jadranske povelje, jer vjerujemo da to doprinosi stabilnosti i suzbija uticaj trećih strana na naš region“, kazao je Darmanović.
Opozicija
Darmanović je kazao da je ideja o bojkotu izbora u Crnoj Gori vrlo nepopularna i u Briselu, i u zemljama članicama Evropske unije (EU).
Darmanović je to saopštio komentarišući najavu sastanka predstavnika pokreta “Odupri se” sa evropskim komesarom Johanesom Hanom u Briselu.
Crnogorski šef diplomatije podsjetio je da je opozicija ranije insistirala na bojkotu parlamenta, dok je sada u igri bojkot izbora.
“Meni je teško da prognoziram kuda će voditi ti razgovori, za koje kažem da su vrlo legitimni. Ali ono što apsolutno znam iz kontakata i intenzivne komunikacije sa Briselom, ideja o tome da se o vlasti u zemlji ne odlučuje na izborima, nego na drugi način, ili o tome da se izbori bojkotuju je vrlo nepopularna, kako u Briselu, tako u zemljama članicama”, rekao je Darmanović u intervjuu za Radio Crne Gore.
On kaže da u djelovanju pokreta “Odupri se” na međunarodnom planu ne vidi ništa sporno, jer je opozicija u društvu, kako je rekao, “dio svake demokratije”.
“Tako da to da opozicija da ima svoje kontakte sa relevantnim međunarodnim predstavnicima je sasvim normalno. U ovom slučaju mi se čini da se radi o specifičnoj vrsti razgovora, odnosno pokušaju da se briselska administracija pridobije za ideju koja je u Briselu dosta nepopularna, a to je ideja bojkota izbora”, rekao je Darmanović.
Region i susjedi
Naglasio je da Crna Gora ima jako dobre odnose sa svim prijateljima i partnerima iz regiona.
„Politika dobrosusjedstva, pored članstva u NATO i evropske agende, jedan je od tri stuba crnogorske vanjske politike, istakao je šef crnogorske diplomatije, uz ocjenu da nastojimo zadržati takav pristup i kada imamo različite poglede i interese.
Govoreći o proširivanju diplomatsko-konzularne mreže, ministar Darmanović je kazao da je Vlada donijela odluku o otvaranju ambasada u Hagu i Kopenhagenu kao i Generalnog konzulata u Istanbulu.
„Imamo namjeru da otvorimo diplomatska predstavništva u Holandiji i u Danskoj. Nemamo nijedno diplomatsko predstavništvo u Skandinaviji, a u Danskoj živi priličan broj naših građana i to je jedina zemlja od svih skandinavskih koja je istovremeno članica NATO-a i EU. Iz Kopenhagena ćemo pokrivati druge skandinavske zemlje, dok je Hag središte važnih međunarodnih sudskih i drugih institucija.“ Uporedo sa tim, kazao je ministar Darmanović „Istanbul je ogromni ekonomski i politički centar savremene Turske i Generalni konzulat bi mogao da ima dvojaku funkciju, a to je da omogućava zaštitu interesa naših brojnih građana i da doprinese ekonomskim vezama dvije države“, zaključio je Darmanović.