Da li je porešno čestitati Uskrs/Vaskrs po gregorijanskom odnosno julijanskom kalendaru? Pitanje je koje zbunjuje mnoge, pa i brojne zvaničnike i političare ne samo u Crnoj Gori već i regionu. Mnogi od njih čestitali su danas “vjernicima Uskrs koji slave po gregorijanskom kalendaru”. Kancelar Kotoske biskupije don Robert Tonsati za CdM pojašnjava da odgovor na to pitanje nije jednostavan.
“Sintagma da se neki blagdan (crkveni praznik) obilježava po jednom ili drugom kalendaru, u načelu vrijedi više-manje za sve blagdane osim (ne u potpunosti) Uskrsa i onih koji su vezani za Uskrs”, kaže don Tonsati.
Jasno je, naglašava, da je samo slavlje Uskrsa unutar jednog kalendarskog sistema, bio on julijanski ili gregorijanski.
“Međutim do samog datuma tog slavlja dolazi se posebnim računanjem koje u zapadnoj tradiciji zovemo na latinskom “computus”, a on se tiče i astronomskih fenomena, tj. mjesečnih mijena. Za datum Uskrsa određena je prva nedjelja, koja pada nakon punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice”, nalašava don Tonsati za CdM.
Prema njegovim riječima Istočna i Zapadna Crkva imaju različit pristup računanja ovog datuma, i zato on varira nesrazmjerno u odnosu na kalendar.
“Da pojasnim: kalendarska razlika između Božića po gregorijanskom i julijanskom uvijek je ista dok se kod datuma Uskrsa može dogoditi da kod obadvije tradicije on padne na isti datum, ili da se razlikuje sedam dana, ili pak puno više, kao što je to ove godine slučaj. Iz toga je evidentno, da se ne radi samo o kalendarskoj razlici koja je uvijek fiksna kad su drugi blagdani u pitanju, već o različitom načinu računanja. Pravoslavci se koriste tzv. aleksandrijskim tablicama za određivanjem mjesečevih mijena, koje su (astronomski i naučno) pogrešne, jednostavno datum mijene prema tablicama ne odgovara stvarnoj mijeni”, naglašava za CdM don Tonsati.
Odgovarajući na pitanje je li pogrešno reći da se Uskrs obilježava po gregorijanskom kalendaru don Tonsati kaže: “I jeste i nije”.
“Striktno gledano: svi koji se koriste gregorijanskim kalendarom, a pripadaju Zapadnoj crkvenoj tradiciji, dakle: Katolici, Protestanti (sve crkve iz Reformacijske baštine), Grkokatolici, danas slave Uskrs. Pravoslavni koji koriste gregorijanski kalendar danas neće slaviti Uskrs, već on biti istog datuma kao i kod onih pravoslavaca koji koriste julijanski – dakle, vidimo da se radi o načinu računanja koji je presudan za razliku u datumu, a ne isključivo kalendaru koji se koriste”, pojašnjava dalje don Tonsati.
Ali, ističe, ni taj datum nije izvan jednog kalendarskog siszena, i kalendarski sistem nije samo popis dana, već iza njega stoje neka pravila i naučna računanja.
Opet, imamo Jermensku pravoslavnu crkvu, koja ipak danas proslavlja Uskrs, a s njom će biti i Finska pravoslavna.
“Kako bi onda trebala glasiti precizna sintagma? “Oni koji obilježavaju Uskrs po zapadnom uskrsnom računanju” – bila bi svakako ispravnija i preciznija. No, da li bi to imalo smisla govoriti i kako bi to zvučalo, da se razgovarati”, zaključio je u razgovoru za CdM don Robert Tonsati kancelar Kotoske biskupije.
“Istorija” o određivanju datuma Uskrsa
Uskrs je najvažniji hrišćanski praznik i spada u red “pokretnih” svetkovina. To znači da se ne proslavlja uvijek istog datuma. Isti je samo dan – nedjelja, a čak ni to nije uvijek bilo tako…
Uskrs se određuje na osnovu, na prvi pogled, jednostavnog crkvenog pravila – on “pada” u prvu nedjelju poslije prvog punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevice. Ipak, iza ove “formule” zapravo se krije mnogo matematike, dosta istorije koja nije samo hrišćanska i malo poznavanja kretanja zemljinog vjernog saputnika – Mjeseca.
Ako mislite da je dovoljno da poslije 21. marta (kada pada proljećna ravnodnevica) izađete napolje, pogledate u nebo, pronađete pun Mjesec i na osnovu toga zaključite da ćete sljedeće nedjelje slaviti Uskrs, griješite! Stvar je mnogo komplikovanija!
Zašto?! Zato što crkva za računanje ravnodnevice i punog Mjeseca ne koristi astronomsko vrijeme, već tablice razvijene još u srednjem vijeku koje su u međuvremenu u mnogome prestale da odgovaraju realnosti tj. onome što vidimo na nebu.
Treba reći da je upravo zbog tačnijeg određivanja datuma Uskrsa, papa Gregorije 1583. godine izvršio reformu rimskog ili julijanskog kalendara. Novi kalendar nisu prihvatile pravoslavne crkve, pa se od tada svi crkveni praznici proslavljaju u razmaku od 13 dana, koliko trenutno iznosi razlika među kalendarima, u katoličanstvu i pravoslavlju.Međutim, to ne važi i za “pokretne” praznike tj. za Uskrs!
Savremeni kalendari su solarni, u njima se vrijeme mjeri u odnosu na kretanje zemlje oko Sunca dok se u prošlosti koristio lunarni kalendar, zasnovan na kretanju Mjeseca oko Zemlje. Datum Uskrsa je jedan od rijetkih “ostataka” lunarnog kalendara koje su preživjele i u hrišćanskoj civilizaciji.
Dakle, kada nastupi proljećna ravnodnevica (21. mart) čeka se prvi pun mjesec. Po pravilu, ako pada u nedjelju, za Uskrs se uzima sljedeća nedelja. Zato Uskrs može biti bilo koji od 35 dana poslije prolećne ravnodnevice ili od 22. marta do 25. aprila. Pošto su u julijanskom kalendaru datumi “pomjereni”, pravoslavni Uskrs može biti između 4. aprila i 8. maja.
Uskrsi se dakle, u obje crkve, mogu poklopiti između 4. i 25. aprila, što se desilo 2014. godine kada je cio hriščanski svijet praznik slavio 20. aprila i ponovo 2017. kada je Uskrs “pao” 16. aprila. Sljedeći put, “zajednički” Uskrs desiće se tek 2025. godine i slaviće se 20. aprila.
Još problema…
Drugi problem je sam lunarni kalendar. U ovom složenom kalendaru godina traje 354 dana tj. njemu “nedostaje” 11 dana da bi dostigao “naš” kalendar. Da bi se taj manjak nadoknadio periodično su se ubacivali vanredni mjeseci, a da bi se ovaj komplikovani račun bar malo pojednostavio u crkvi su u VI vijeku razvili tablice na osnovu kojih se određuje datum Uskrsa, a one se koriste i danas.
Ipak, čak ni ovo nije sve! Što se katoličkog Uskrsa tiče, nema više šta da se doda, ali – Pravoslavni Uskrs nikada ne može da bude pre jevrejskog praznika Pashe!
Osnov za ovo se nalazi u Jevanđeljima. Pasha je praznik koji traje sedam dana i obilježava egzodus Jevreja iz Egipta. Tajna večera je, prema predanju, bila upravo vezana za ovaj jevrejski praznik, a kako je ona bila prije raspjeća, ni Uskrs ne može da bude prije Pashe. Prije sabora u Nikeji 325. godine bilo je hrišćanskih zajednica koje su slavile Uskrs isključivo u odnosu na Pashu, bez obzira koji bi to dan u nedjelji bio, ali je na saboru nedejlja kao „dies Domini” – Božiji dan, opšteprihvaćena.
Katolička crkva datum Uskrsa izračunava u odnosu na proljećnu ravnodnevicu i prvi pun mjesec poslije nje. Pravoslavna crkva ovome dodaje i to da Uskrs ne može biti prije jevrejske Pashe.
Redakcija portala Aktuelno svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti čestita Uskrs.