Piše: Miroslav Ćosović
Šef takozvane SPC Porfirije Perić dolazi u Herceg Novi u subotu 27. avgusta 2022. Biće to prilika da se srbuje, da se fantazira o vjekovnim Srbima u Herceg Novom, o srpskoj kulturi u Boki, srpskom pomorstvu a i raznovrsne druge nebuloze će se govoriti.
KO JE BIO SRĐAN MUSIĆ
Pred Porfirijev dolazak želimo da ukažemo na jednu knjigu dr Srđana Musića, koja je objavljena 1988. godine. O Srđanu Musiću se na sajtu muzeja Marina Držića, ovako kaže:
“MUSIĆ, SRĐAN, srpski talijanist i prevoditelj (Herceg Novi, 30. IV. 1927 – Beograd, 23. III. 1989).
Diplomirao talijanski jezik i književnost 1956. na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na kojem je 1970 (tada Filološki) doktorirao tezom Romanizmi u sjeverozapadnoj Boki Kotorskoj te radio od 1959. do smrti. Osim većeg broja znanstv. članaka i prikaza iz područja talijanistike te prijevoda s talijanskoga na srp. jezik, objavio je monografije Romanizmi u severozapadnoj Boki Kotorskoj (1972) i Izveštaji generalnog providura Dalmacije i Albanije Kornera o zauzimanju Herceg-Novog 1687. godine (1988).”
OSLOBOĐENJE HERCEG NOVOG OD OSMANLIJA, 1687. GODINE
Mletački general Đirolamo Korner je početkom septembra 1687. napao utvrđeni H. Novi predvodeći hrišćansku koaliciju u kojoj su bili Venecijanci, malteški vitezovi, 1000 Morlaka iz Dalmacije, Crnogorci, Bokelji, milicija iz Kotora, Hercegovci, Peraštani…
Uloga Crnogoraca u oslobađanju Herceg Novog bila je ogromna. U potpunosti su spriječili Skadarskog pašu da pritekne u pomoć braniocima H. Novog, a 15. septembra te 1687. godine, su u selu Kameno porazili drugog pašu koji je iz Hercegovine hitao u pomoć braniocima H. Novog i tu je bitku u Gorskom vijencu opjevao Petar II Petrović Njegoš, u stihovima: “Topal – paša su dvadest hiljadah / da pomože Novome hitaše; / sretoše ga mladi Crnogorci / na Kameno, polje pouzano. / Turskoj kapi tu ime poginu, / sva utonu u jednu grobnicu; / mož i danas viđet kosturnicu.”
Dvije neđelje kasnije, 30. septembra iste godine, hrišćanska koalicija oslobodila je od Osmanlija Herceg Novi, a o toj bitki sam 1. oktobra 2015. g, objavio tekst “I Crnogorci su oslobodili Herceg Novi prije 328 godina”. Oslobođenje Herceg Novog je jedan od najznačajnijih vojnih uspjeha u istoriji crnogorskog ratovanja protiv Osmanlija, ta bitka je jednako značajna kao npr bitka na Vučjem dolu ili Fundini, jer je Herceg Novi u turskim rukama bio kost u grlu svim slobodarskim namjerama stanovništva u zaleđu.
Oslobođenje Herceg Novog 30. septembra 1687. niko do prije neku godinu nije obilježavo, ali je Opština Herceg Novi od 2017. počela da obilježava oslobođenje tog grada 1687. godine.
Nacionalistički Srbi i Crkva Srbije brižno kriju od svog stada tu bitku, da Hercegnovljani ne bi saznali da su im grad od Turaka oslobodili Crnogorci, i da Hercegnovljani ne bi saznali da su zahvaljujući Crnogorcima naseljeni u tom lijepom mediteranskom gradu. A crnogorske kulturne i naučne institucije i ne znaju za tu bitku, još manje imaju pojma o njenom značaju.
KNJIGA DR SRĐANA MUSIĆA, OBJAVLJENA PRIJE 34 GODINE, POMENA SRBA U NOJ – NEMA
Srđan Musić je 1988. objavio knjigu ”Izvještaji generalnog providura Dalmacije i Albanije Kornera o zauzimanju Herceg Novog 1687. godine”, izdavač su bile tri ustanove kulture grada Herceg Novog.
Musić je u knjizi objavio pisma Đirolama Kornera, mletačkog generala koji je bio zapovjednik oslobađanja Herceg Novog od Turaka, u septembru 1687. godine. Knjiga ima 203 strane, udžbeničkog formata sastavljena je isključivo od izvještaja koje je general Korner uputio vladi Mletačke republike.
U knjizi nema nijednog jedinog pomena Srba, naravno.
Što se tiče navođenja etnija u knjizi, nalazimo: Crnogorce, Morlake, Albance, a ima i dosta pomena plemena kao što su Banjani, Nikšići i druga…
Na strani 7 u uvodu knjige, Musić piše: “Mletačka mornarica bila je još uvek dobro opremljena i bila je u stanju da napada, da sprečava protivničku plovidbu i da predstavlja stalnu opasnost za neprijateljsku pozadinu. Bez kopnene vojske, međutim, nema zaposedanja teritorije. Upravo je neverovatno sa koliko su malo obučenih kopnenih vojnika Mlečani vodili rat u Dalmaciji. Njih su nadomeštali Morlaci, Hercegovci i Crnogorci koji su predstavljali onaj jezičak na vagi koji je pretezao.” (strane 7 i 8)
Nacionalni Srbin Srđan Musić navodi Morlake, Hercegovce i Crnogorce, ali ne i Srbe, jer o njima nema pomena u Boki, Hercegovini i Crnoj Gori u 17. vijeku, pa uglavnom tako sve i do druge četvrtine 19. vijeka.
Porfirije kad bude srbovao, da kaže Hercegnovljanima da su Srbi u tom gradu izmišljeni u 19. vijeku.
Cijelu Musićevu knjigu imate na linku:
A on je baš brojao koliko je bilo srba medj 20000, čuo sam da je bilo i eskima, ali najubojitiji su bili severnokoreanci
…bice da su se Srbalji probili kroz turske kasabe …i brže bolje na “lasta prevoz” na zakazano oslobadjanje HN od Turaka…vjerovatno su bili bez oruzja /srbi nijesu smjeli da nose u tursko vrijeme / pa onda trči pod Manasti CT da zaduže oružje kod srpskih popova …pa su im vjerovatno
crnogorci platili kartu do HN i dali malo suve hrane jer su zadužili CG za prvu pomoc u borbi protiv Turske …bas su braća jer nema podataka da su utekli sa bojista kako to uvjek rade…
da su se oni borili za HN oslobodjenje prosli bi ka na Kosovu polju, SL, HR, BiH, na RK…. Da li se neki nasi ikad zapitaju koliko bi mi izgubili da su se oni za nasu ka za svoju slobodu borili
…Sjajan tekst !
srbijanci i tamo njihovi popovi NE vole avakvu argumentaciju oni samo u laži
stvaraju svoje besmislene dogadjaje —oni do 1804.godine ,do pojave Karadjordja 500god .u ropstvu /šetali opanke/a ne srbalji nekoga da oslobadjaju…
/možda je veliki Crnogorski Njegoš “pogriješio “ to bili neki hrabri srbalji a tek Music to nekako istražio bez pomoci dejana medakovica i SS.. —kako to može ….
Koliko vjekova traje hibernacija srba ? Zna li istoričar Raković ?
Bilo je srbijanaca u bitci za Herceg Novi ali na Turskoj strani…
Ti tada sluzbeno nazvani morlaci su preci danasnjjih sluzbeno nazvanih srba. U cemu je problem. Pa svi madjarski izvori srbe u vojvodini i srbiji nazivaju raci, a ne srbi. Tu samo vi vidite neki problem. Kazete da srba u boki nema pre 19 veka, pa po istoj logici se moze reci da nema ni crnogoraca do 1945. Sta to menja.